Napoleonova cesta u Dalmaciji – jedinstven spomenik francuske vladavine

U Izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Zadru otvorena je izložba »Napoleonova cesta u Dalmaciji – Doprinos francuske uprave u razvoju cestogradnje u Dalmaciji početkom 19. stoljeću«. Ovom izložbom prikazano je kako je francuska uprava na čelu s generalom Marmontom u Dalmaciji inicirala i realizirala izgradnju određenih dionica tzv. »Napoleonove ceste«. Segmenti koji su izgrađeni za vrijeme Francuza prisutni su i danas i dio su graditeljske baštine Republike Hrvatske.

Nagli razvoj prometa
– Arhiv je kroz godine djelovanja promijenio imena, ali je uvijek ostao ne samo zadarski već i dalmatinski arhiv, te sada državni arhiv. Imamo podatke kako su se u Zadru i u srednjem vijeku čuvali dokumenti, tako da naš posao seže duboko u prošlost i ponosimo se time. Ova izložba kojom obilježavamo naš 395. rođendan, a kojega obilježavamo 20. rujna, prvotno je otvorena u Zagrebu u suradnji s Francuskim institutom te veleposlanstvom, s kojima imamo dobru suradnju, rekao je jučer prilikom otvorenja izložbe Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva.
Na izložbi je prikazano različito raznovrsno arhivsko gradivo vezano uz gradnju cesta: karte, planovi, nacrti, spisi i fotografski materijal. Osim glavnine izložaka koji su iz fondova i zbirki Državnog arhiva u Zadru, korišteni su i materijali iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatskog državnog arhiva, Muzeja grada Šibenika, Muzeja »Pays du Châtillonnais« i Franjevačkog samostana na Visovcu. Autori izložbe su viši arhivist Denis Martinović i arhivistica Karolina Ražov.
– Za Hrvatsku je sedmogodišnja vladavina Francuske značila nagli razvoj prometa koji će se očitovati kroz cestrogradnju koja će utjecati na gospodarski razvoj zemlje. Francuska uprava se odlučila na pothvat izgradnje cesta u Dalmaciji zbog vojnostrateških razloga, odnosno kako bi ova pokrajina bila bolje povezana i kako bi vojska i resursi mogli brže dolaziti s jednog dijela na drugi i to je bila jedna od većih građevinskih investicija. Napoleonova cesta naziv je prometnice koja prolazi cijelom dužinom Ilirskih provincija, od Ljubljane do Dubrovnika, s nastavkom prema Kotoru, Budvi i Albaniji, a bila je kategorizirana kao carska cesta, navela je Karolina Ražov.

Zadarski inženjeri Pietro Pekota i Frane Zavoreo
Istaknula je kako su prikazani pojedini dokumenti u kojima inžinjeri traže dodatna sredstva za dovršetak radova te kako je najteža dionica ceste bila na Biokovu. Spomenula je i zadarske inženjere koji su radili na cesti, među kojima su se istaknuli Pietro Pekota i Frane Zavoreo.
– Cesta je i danas, nakon 200 godina u dobrom stanju, ali nikad nije bila dovršena, odnosno nije spojena. Ovih 500 kilometara makadamske ceste jedinstven je spomenik francuske vladavine na ovim područjima te temelj svoj budućoj cestogradnji, zaključila je Ražov.
Okupljene je pozdravio i Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru. Istaknuo je kako ove ceste dokazuju koliko je važna veza znanost ii tehnike.
– Da bi se izgradila pojedina dionica morao se istražiti teren na kojem se gradi te sve to pripremiti. Osim toga, u to se vrijeme u Zadru otvorila škola za različite studije iz koje su izašli neki od inženjera koji su radili na toj cesti. Ovo je bogato nasljeđe koje baštinimo i danas zaključio je Faričić.