Ustavni sud ruši Ustav?

Pravo mirnog prosvjeda zajamčeno je Ustavom, upozorava predsjednik Ivo Josipović ustavne suce. Za Josipovića sporna je i sama odluka da se ne dozvoli referendum, jer ona ne dovodi do realizacije volje građana
Kao što smo i najavili, Ustavni sud je jednoglasno odlučio da neće biti referenduma, osim ako Vlada u idućih godinu dana ne podnese sličan zakonski prijedlog kojim bi se diralo u važeće zakonsko rješenje o produženoj primjeni kolektivnih ugovora i nakon njihovog otkazivanja. Ta odluka izazvala je niz oštrih reakcija, no puno je više zabrinutosti i osuda izazvao nezapamćen napad sudaca Ustavnog suda na sindikalne čelnike i njihove istomišljenike koji najavljuju prosvjede zbog te odluke. U političkim i stručnim krugovima jučer se vodila vruća polemika o tome jesu li suci Ustavnog suda, posebice ako se uzme u obzir politički način njihovog izbora, svojom odlukom i izjavama na račun sindikata i eventualnih prosvjeda, srozali nivo demokracije na uistinu niske grane.
Lakoća obezvrjeđivanja
Predsjednica suda Jasna Omejec i pojedini suci jučer su nakon sjednice ušli u područje politike reagirajući na izjave koordinatora sindikata Ozrena Matijaševića, koji je sud prozvao lakdrijaškim tijelom koje donosi lakrdijaške odluke, te slugom politike.
– To je nepodnošljiva lakoća obezvrjeđivanja i gaženja svega institucionalnog u ovoj državi koja duboko zabrinjava. Poruka da će sindikati znati ubojito odgovoriti je prijeteća. Ona poziva na rješavanje problema neprihvatljivim sredstvima i Ustav takvu demokraciju ne poznaje niti ju dopušta, istaknula je Omejec pozivajući građane da dobro pročitaju odluku Ustavnog suda i ne nasjedaju na rušilačke poruke ambicioznih pojedinaca.
Još eksplicitniju osudu izrekao je sudac Davor Krapac koji je najavu prosvjeda i inzistiranje na referendumu proglasio revolucijom.
– Želimo li reći: “Idemo, oktobar je, provedimo Oktobarsku revoluciju!” ili ćemo reći: “Ne! Držimo se našeg Ustava!”, kazao je Krapac, ocjenjujući izjave sindikalnih čelnika čak kao kazneno djelo prisile prema pravosudnom dužnosniku, uz ogradu da ne poziva da se sindikaliste progoni.
Predsjednik Republike Ivo Josipović kritizirao je ovakve poruke ustavnih sudaca poručujući im kako u Ustavu piše da građani, pa i sindikalisti, imaju puno pravo izražavati nezadovoljstvo, ne narušavajući pritom javni red.
– Pravo mirnog prosvjeda zajamčeno je Ustavom, podsjetio je predsjednik ustavne suce.
A volja građana?
Za Josipovića sporna je i sama odluka da se ne dozvoli referendum, jer ona ne dovodi do realizacije volje građana, iskazane potpisivanjem peticije za referendumom.
– Da sam sudac Ustavnog suda glasao bih drukčije, bio je izravan Josipović.
Pozvao je Sabor da unatoč odluci Ustavnog suda još jednom razmotri ideju o takozvanom uvjetnom raspisivanju referenduma, odnosno da prihvati obvezu raspisati referendum, ako Vlada ikada ponovno pošalje u proceduru sadržajno slične izmjene odredbi Zakona o radu. Predsjednikov prijedlog razlikuje se od odluke Ustavnog suda u toliko što ne ograničava vremensko razdoblje za raspisivanje referenduma.
Josipović je posebno naglasio važnost socijalnog dijaloga u osjetljivim trenucima, te je najavio da će sa premijerkom, vladajućom i ostalim strankama idućih dana razgovarati o tome.
Odluka Ustavnog suda i za oporbu predstavlja oglušivanje o volju naroda.
– Pa to je državni udar! Opasno je takvo negiranje volje građana, reagirao je jedan od oporbenih vođa kad je doznao za odluku, ali nije takav stav želio ponoviti javno, ne bi li izbjegao opasno zaoštravanje.
– To je sumrak demokracije, sramim se svojih kolega, reagirao je SMS-om jedan profesor s Pravnog fakulteta.
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović, pak, nije htio kalkulirati o tome je li na odluku ustavnih sudaca utjecao netko iz HDZ-a, ali je ocijenio kako je Ustavni sud bez legitimiteta uzeo za pravo procjenjivati svrsishodnost i politički oportunitet referendumskog pitanja.
– Sutra ako dobijemo povjerenje građana i budemo vlast izmijenit ćemo određene propise koji će onemogućiti ovakvo arbitriranje. Ukratko, ovo je jako loše za hrvatsku demokraciju, ali takvu Vladu imamo, rekao je Milanović.
Izbor uz potporu HDZ-a
U razgovoru s više pravnih stručnjaka, bivših sudaca Ustavnog suda, profesora i građanskog aktivista, pokušali smo utvrditi zašto je – i prije ove odluke – postojala tako niska razina povjerenja u neovisnost Ustavnog suda. Četiri su elementa koja tome doprinose. Najvažniji je dosadašnji način izbora zbog kojeg je sucima bilo potrebno isključivo pridobiti povjerenje vladajuće stranke. Od 13 sudaca Ustavnog suda dvanaestero sudaca ne bi moglo biti na sadašnjim pozicijama da nisu osigurali potporu HDZ-ovih zastupnika. Samo je sutkinja Nevenka Šernhorst izabrana u vrijeme koalicijske vlasti, a njoj je ionako sad istekao mandat.
Osim toga, u sadašnjem sastavu Ustavnog suda prevladavaju, uz časne iznimke, ljudi bez značajnijeg stručnog ugleda, a kad što i javnog.
– Potpuno je neprihvatljivo da u tom sudu sjede osobe za koje ni struka nikad nije čula dok nisu imenovani, ocijenio je politički analitičar Žarko Puhovski.
Poseban je problem dobna struktura Ustavnog suda koja također pogoduje smanjenoj neovisnosti. Naime, petero sudaca mlađe je od 50 godina, a još dvojica imaju svega 51 godinu. Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec izabrana je u Ustavni sud sa svega 37 godina.
– Kada je netko dovoljno mlad da nakon tako visoke dužnosti mora tražiti posao, on ne može biti neovisan ni od politike koja ga je imenovala, pa niti od nekih aktera o kojima odlučuje. U demokratskim državama nepisano je pravilo da se iz Ustavnog suda ide u mirovinu, kaže jedan od bivših ustavnih sudaca.
Predsjednik Ivo Josipović jučer je skrenuo pažnju i na četvrti važan element u izboru ustavnih sudaca koji se kod nas ne poštuje dovoljno. Radi se o reprezentativnosti, odnosno načelu da se u Ustavni sud biraju ljudi različitih svjetonazora, kako bi u njemu bili predstavljeni svi društveni pogledi.

 PUSIĆ: OPASNO DOLIJEVANJE ULJA NA VATRU

I nevladine udruge za ljudska prava odluku Ustavnog suda dočekale su kao neoprezno dolijevanje ulja vatru.
– Bojim se da Ustavni sud nije sagledao cjelovitu sliku. U ovakvoj situaciji, gdje je zemlja u gotovo predrevolucionarnom stanju, gdje su ljudi ogorčeni, gdje se najviši dužnosnici hapse i sude zbog korupcije i ne vidi se svjetlo na kraju tunela, odluka Ustavnog suda da spriječi legalan i legitiman referendum opasno je dolijevanje ulja na vatru jednog općeg nezadovoljstva. Ustavni sud i po pravnoj i političkoj osnovi napravio je ogromnu grešku, istaknuo je Zoran Pusić iz GOLJP-a.

 PUHOVSKI: NEDOPUSTIV OBRAČUN S GRAĐANIMA

Za političkog analitičara Žarka Puhovskog sama odluka nije sporna, ali je neoprostivo što su si ustavni suci dozvolili da uđu u svađu s građanima.
– Iako kao ljudi mogu biti uvrijeđeni napadima na njih, ustavni suci ne smiju se poput piljarica obračunavati jer predstavljaju instituciju moći, ističe Puhovski.

 URANIJA: ODLUKU UVAŽAVAMO, ALI SE S NJOM NE SLAŽEMO

Ustavni sud u srijedu je jednoglasno donio odluku da nije potrebno provođenje referenduma o zamrzavanju odredbi Zakona o radu koje se tiču kolektivnih ugovora na što su sindikalisti odgovorili najavom žestokim akcijama, pa čak i vođenjem ljudi na ulice.
Vedran Uranija, v.d. županijskog povjerenika SSSH-a uvažava odluku Ustavnog suda, ali se s njom ne slaže.
– Referendum je trebalo provesti jer bi jedino on jamčio da ova ili neka druga Vlada neće ove sporne izmjene Zakona o radu opet pokušati provesti i staviti ih na dnevni red Sabora. Sada imamo sigurnost tek godinu dana, odnosno do sljedećih izbora, jer već iduće godine nova Vlada može pokušati provesti ove sporne izmjene ZOR-a, rekao je Uranija. Dodao je da se ova situacija mogla izbjeći da se Vlada obvezala da ove sporne izmjene neće stavljati pred Sabor bez suglasnosti sindikata. Međutim, Vlada ovo nije učinila. Ukoliko bi Vlada napravila ovaj potez, Uranija je rekao, pokazala bi da je socijalno partnerstvo na djelu. Međutim, ukoliko odbije sindikati će ovih dana raspraviti o daljnjim postupcima i sindikalnim akcijama. (A. BILAN)