Želimo pristojnu galeriju u kojoj bi naši članovi mogli lakše doći do publike

U povodu njegova nedavnog izbora za predsjednika zadarskog Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU) razgovarali smo s Draganom Jelavićem – Profom.
Kakvi su ti planovi?
 Meni, iskreno, nije bilo ni stalo doći na čelo te udruge, ali mi je jako žao da ona ne radi te da se pomalo gasi. Jako teško je pokrenuti ljude, a to je plan za početak, ako pokrenemo ljude, ako budemo radili i stvarali, onda možemo i pokušati pokrenuti kakva nova događanja i eventualno pojačati financijsku podršku Grada. Jedna od ideja je jedna pristojna galerija u kojoj bi do publike lakše došli naši članovi, ali i kolege iz zemlje i inozemstva, a i nekakvo povezivanje cijele likovne scene u gradu. Znamo kako postoji potencijal za napraviti dobre stvari, ali moramo se organizirati, moramo biti aktivni i naravno trebalo bi to sve biti prepoznato od strane, koja bi u svemu tome trebala dati podršku.
Tko je Profa?
Možda dječak s kritičkim zanimanjem za svijet u kome se nalazi, a isto tako čovjek neprilagođen svijetu u kome se nalazi. Slikar, kipar, stolar, električar… Ne znam, ne volim reći umjetnik, jer je to prevelika riječ za malog čovjeka kakav sam ja. Da, u svakom slučaju volio bih biti umjetnik jer je za mene to posebna kategorija ljudi, no ako ste slikar, kipar ili radite portrete na rivi ili trgu, ne znači da ste automatski i umjetnik… A kao što bi Arsen rekao: ” izludjet ću od istosti”.
Zadarskim umjetnicima puno toga nedostaje
Kakvo je stanje na zadarskoj likovnoj sceni? S kakvim se problemima suočavate i kakva vam je međusobna suradnja?
HDLU Zadar ima pedeset članova, sad imamo i još dva nova, znači pedeset dva. Svi smo različiti i među nama ima ljudi koji rade odlične stvari, ali uvijek neko ‘ali’. Kriza je, nema novaca, nema galerija, nema kupaca… i puno toga nedostaje da bi sve to funkcioniralo kako treba. Mislim da ni grad nije grad bez svih umjetnika, a pogotovo likovnih. Bez ateljea i galerija grad je kao bez duše. Kaže ona poslovica “without art earth is just eh”. I, naravno, kao što sam rekao, volio bih ostvariti suradnju svih likovnih udruga u gradu.
Po meni i zbog kulture i zbog rastućeg turizma Zadar treba otvoriti barem šest galerija i tri alternativna izložbena prostora. Što o tome misli HDLU, a što ti ?
Ha,ha, bar šest. Dobro, slažem se i siguran sam da se i HDLU slaže, da bilo bi lijepo da imamo toliko galerija, ali za početak krenimo s prvom. Stvarno bih volio da ovaj grad dobije izložbeni prostor s tom osnovnom namjenom, znači galeriju uređenu i opremljenu za kvalitene postave. Vjerujem da bismo imali puno toga za vidjeti, kada bismo imali kvalitetan prostor, a naravno šest bi bilo šest puta bolje…
Kako umjetnost doživljavaju političari i lokalna vlast? Ako je prerano o tome govoriti, što učiniti?
Ne mogu još ništa reći, friško sam tu, no prema odnosu gdje je kultura u državi i koliko se za nju izdvaja, ne znam što je za očekivati. Ali siguran sam da će lokalni političari, pogotovo u ovakvom gradu koji je top turistička destinacija Europe, shvatiti da je ulaganje u umjetnost ujedno i ulaganje u kvalitetniji turizam i ulaganje u budućnost, te da samom ponudom profiliramo i posjetitelje…
Kako otvoriti ateljere u praznim zadarskim prostorima? Kako recimo crkvu sv. Dominika pretvoriti u tvornicu umjetnosti?
Bilo bi divno da Grad ponudi na korištenje zainteresiranim slikarima i kiparima prostore koji su još uvijek prazni i čak propadaju, naravno bez mogućnosti podnajma, s obavezom da ljudi rade u tim prostorima, da, tko želi, omogući ljudima obilaske, prodaju… Mislim da bi to obogatilo i gradsku kulturnu i turističku ponudu. Sigurno bi se mogla i dobiti sredstva iz europskih fondova za takve aktivnosti, a to nisu mali novci i još veća korist koju bi imali svi skupa. Za početak bi bila potrebna samo dobra volja.
U uređivanju izloga treba angažirati umjetnike
Kultura u Zadru, zanima me naravno lokalna priča, nema zajedničku energiju, niti zajednički cilj s likovnjacima. Likovna estetika ni profesionalno niti volonterski ne prati i ne interferira s ostatkom događanja u našoj kulturnoj stvarnosti. Može li grupa umjetnika to popraviti?
Grupa umjetnika ne može riješiti probleme u ovakvoj situaciji, ali može puno pomoći. U puno stvari smo kompetentni, ali se nas ništa niti ne pita ni sluša. Mislim da su novci zagospodarili odavno sa svime, ali zanimljivo da bi angažmanom kreativnih ljudi sigurno popravili i financijski priliv.
Nedostaje nam scenografija, rasvjeta, postave izložaka, informativne table i dizajn muzeja. Uređenje izloga je prepušteno slučaju. Mogla bih do Božića nabrajati. Što o tome imaš za reči? Tko treba slikare? Nije postojao u povijesti vladar bez umjetnika. Zašto je umjetnost postala samo dekor?
Zanimljiva je stvar s uređenjem izloga, čime sam se nekada i sam bavio. Postojale su ekipe ljudi, stručnih, najčešće i akademskih slikara i kipara, koje su u svakoj firmi obavljale taj posao. Puno više pažnje se posvećivalo izlozima i to ne bez razloga. Dok sam se bavio tim poslom, zamislite, dobivao sam njemački specijalizirani časopis posvećen samo izlozima, što pokazuje koliko je to njima važno. A danas taj posao obavlja tko stigne, što se i vidi. A za izgled grada neobično je važno kako izgledaju njegovi izlozi, jer ih je stvarno puno. To je samo jedan segment od tog što smo nabrojali, naravno, i u tome bi mogli poprilično pomoći.
S tobom se sjajno družiti. Duhovit si, inovativan, imaš sjajnu tehničku inteligenciju, punktualan i dobro organiziran, human… zgodan i moderan. Hoćeš li izdržati ili ćeš putem novog angažmana izgubiti neke odlike?
– Hvala lipa, lipo je čut takve riči, ali se sigurno mnogi ne bi složili s time. Poprilično sam direktan, a to ljudima uvijek baš i ne odgovara. Nije lako živjeti baveći se umjetnošću, ali je gušt. Sve to ostavlja trag i na nama, prisiljeni smo raditi i razne druge poslove kako bi preživjeli. No jednom sam pročitao jedan znanstveni rad o povezanosti kreativnosti i gladi, u kome kaže da kreativnost raste kad čovjek nije baš svaki dan sit. Svaki dan nešto gubimo, a nešto dobivamo, tako da na pitanje hoću li izgubiti neke odlike, odgovaram da, bit ću stariji…