Bolno svjedočanstvo iz zadarskog "driporodilišta"...

Slika korisnika valentinam
Među lošim iskustvima žena spomenuta i Opća bolnica Zadar
Kod "malih" pobačaja i kiretaže pacijentici zbog nepravilnih krvarenja daje se ili lokalna ili opća anestezija. Epiziotomije nakon poroda uvijek se šivaju u lokalnoj anesteziji. To zadovoljava medicinske standarde za navedene postupke. Ono što bi trebalo poboljšati je bolja dostupnost epiduralne analgezije tijekom poroda što zbog nedostatka anesteziologa za sada nismo u mogućnosti, govori dr. Matas
Arif SITNICA
Na Odjelu ginekologije Opće bolnice Zadar, opća anestezija daje se uvijek kod svih "velikih" pobačaja

Otkad je saborska zastupnica Mosta Ivana Ninčević Lesardić  u Saboru ispričala svoju priču o bolnoj kiretaži podignula se prava bura  u javnosti, prikupljena su brojna slična svjedočanstva žena, a sve je rezultiralo obećanjem iz Ministarstva da će svi spomenuti slučajevi biti ispitani.

Među svjedočanstvima se spominje i zadarska Opća bolnica, a priče  su uglavnom slične - porodi bez epiduralne analgezije, kiretaže i šivanja  bez anestezije te neinformiranost pacijentica o lijekovima i postupcima  koji im se rade. Najčešće se radi o davanju dripa koji izaziva trudove tijekom poroda, bez konzultacija s pacijenticom pa je u jednom svjedočanstvu čak zadarsko rodilište preimenovano u „driporodilište“. Prema svjedočanstvima, sve to često i uz neumjesni komentar zdravstvenih djelatnika ukoliko se pacijentica požali na bol.

Dakako, radi se o anonimnim svjedočanstvima napisanim na papiru  čiji cilj nije prozivanje pojedinih liječnika ili bolnica, već podizanje svijesti i alarm da je vrijeme za promjene.

Potpisivanje informiranog pristanka

Zamjenik ravnatelja OB Zadar, dr. Edi Karuc, kaže da u OB Zadar u odnosu na spomenute teme nije bilo zabilježenih ozbiljnijih pritužbi.

- Prije medicinskog postupka (operacijski zahvat, porod, bolnička  obrada) pacijentica potpisuje informirani pristanak za navedeni postupak. Tom prilikom medicinsko osoblje je ukratko upozna s planiranim  postupkom i tada pacijentica, ako želi, može postaviti pitanja o svim detaljima liječenja koji je zanimaju i o vrsti anestezije (ako je potrebna) koja će biti primijenjena. Pristanak za pojedine postupke tijekom poroda  pacijentica potpisuje prije samog ulaska u kabinu za rađanje jer nije moguće na početku poroda predvidjeti da li će joj ili neće biti potreban carski rez, epiziotomija. Tada pacijentica može navesti sve postupke na koje  ne pristaje i potpisati ih na obrazac o neprovođenju pojedinog medicinskog postupka (carski rez, epiziotomija, drip, klizma i dr.). Neovisno na  navedene činjenice, slažem se da je komunikacija iznimno važna i da bi  komunikacija medicinskog osoblja s pacijenticama u pojedinim slučajevima mogla biti i bolja. Tome može pridonijeti i tečaj za trudnice koji je  besplatan, organizira se jedan put mjesečno i na kojem trudnice mogu  dobiti sve informacije koje ih zanimaju. On je i neophodan za očeve koji  žele prisustvovati porodu, navodi dr. Matas.

"Vjerujem da je veći broj pacijentica zadovoljan"

Dr. Zdenko Matas, v.d. pročelnika Službe za ginekologiju i opstetriciju,  kazuje da se na Odjelu ginekologije Opće bolnice Zadar, opća anestezija  daje uvijek kod svih 'velikih' pobačaja, te kod pacijentica kojima je neposredno nakon poroda zaostala posteljica.

- Kod 'malih' pobačaja i kiretaže pacijentici zbog nepravilnih krvarenja daje se ili lokalna anestezija ili opća anestezija (ovisi o željama pacijentice, njezinom zdravstvenom stanju, trenutnoj dostupnosti operacijske sale). Epiziotomije nakon poroda uvijek se šivaju u lokalnoj anesteziji. To zadovoljava medicinske standarde za navedene postupke. Ono  što bi trebalo poboljšati je bolja dostupnost epiduralne analgezije tijekom poroda što zbog nedostatka anesteziologa za sada nismo u mogućnosti, govori dr. Matas.

Ipak, dr. Matas se slaže da je vrijeme za promjene u nekim segmentima.

- S obzirom na navedeni broj slučajeva, smatram da je opravdano nezadovoljstvo javnosti i sigurno je da se nešto mora promijeniti. Ipak, uzimajući u obzir činjenicu da se na ginekološkim odjelima diljem Hrvatske  provodi na desetke i stotine raznih zahvata (porodi, kiretaže, vakuum,  aspiracije..), ipak vjerujem da je veći broj pacijentica zadovoljan medicinskom uslugom koja im je pružena, zaključuje dr. Matas.

Akcije i inspekcije

Kako ističe Daniela Drandić, voditeljica programa Reproduktivna prava u udruzi Roda i lice kampanje Prekinimo šutnju, teško joj je govoriti o  situacijama u pojedinačnim rodilištima.

- Među svjedočanstvima koje smo primili spominje se i zadarska bolnica, ali ne mogu govoriti konkretnije o niti jednoj bolnici zato što ovo  nije znanstveni pristup istraživanju, mi nemamo relevantni uzorak da  bismo izvodili takve zaključke. Kad se radi o manjim rodilištima kojima  gravitira manji broj žena, jasno je da će biti i manje svjedočanstava iz tih  rodilišta, ali to ne znači da problema u njima nema. Zapravo su svjedočanstva vrlo slična - kiretaže, šivanja nakon poroda, biopsije, potpomognuta oplodnja... Sve bez sredstava obezboljenja, govori Drandić.

Prije tri godine udruga Roda je pokrenula sličnu akciju sa svjedočanstvima s poroda pa je krenula inspekcija po bolnicama, čije nalaze, kažu  u Rodi, još nisu dobile.

Inspekcija se očekuje i sada, a Drandić je od pomoćnika ministra dobila odgovor na koji način će se taj nadzor obavljati.

- Objasnio mi je kako prvo ide unutarnji nadzor pri čemu kolege iz iste  ustanove, samo s druge radne jedinice, provjeravaju prozvane kolege pa  tek prema tome, ukoliko Ministarstvo procijeni da je potrebno, ono šalje  svoju inspekciju. Smatramo taj proces problematičnim zato što nadzor  obavljaju kolege iz iste ustanove i najčešće, prema našem iskustvu, tu  dobijemo uvijek isti odgovor - sve je odrađeno prema pravilima struke.  Ne tražimo mi da glave padaju, već samo želimo da se promijeni kultura  postupanja u ovim postupcima, navodi Drandić, dodajući da Roda neće  stati na ovome.

Otisak crvenog dlana

- Uporno ćemo ustrajati na konkretnim koracima nadležnih da se ovo  zaustavi. Počeli smo i akciju Ostavimo trag za privlačenje pozornosti s  otiskom crvenog dlana na javnim mjestima, a s radom kreće i web stranica Prekinimo šutnju na kojoj svi mogu pratiti što radimo, ali i način kako se uključiti jer će nam biti potrebna javnost diljem Hrvatske. Otkad je  prije tri godine pokrenuta akcija Prekinimo šutnju, u postupanju prema  pacijenticama se možda i nije nešto posebno promijenilo, ali ono što se  promijenilo jest društvena svijest da je prihvatljivo na glas govoriti o ženskom reproduktivnom zdravlju. Sama činjenica da je zastupnica  Ninčević Lesardić na jednoj tako moćnoj platformi kao što je Hrvatski  sabor progovorila o svom iskustvu, puno znači, govori Drandić.

Osim toga, kako je vidljivo iz svjedočanstava, same žene su počele razmišljati da nije normalno da u 21. stoljeću trpe bol za zahvate, ako to ne  moraju.

- U redu je da ti bol smeta, u redu je da želiš znati i izabrati, nisi razmažena, nisi osjetljiva princeza i nisi ti kriva što te boli. Generacijama  nam majke, bake, tete, susjede govore da su i same to iskusile, da je to tako i da preživiš. Konačno je u redu reći da to nije normalno. Nije na niti  jednoj ženi individualno da se sa ginekološkog stola bori protiv problema koji su tu od stoljeća sedmog. Ona u tom trenutku misli na svoju situaciju, a na zdravstvenim djelatnicima je da je informiraju o prednostima i nedostacima svakog mogućeg odabira u njenom konkretnom  slučaju te o mogućnostima obezboljenja. Razumijem da nije moguće  djelatnicima toliko vremena uvijek izdvojiti, ali mogu se napraviti edukativni materijali, dati osobi vremena da ih pročita, eventualno da se  konzultira s nekim iz svog privatnog života te ako joj nešto nije jasno da  onda još upita liječnika. Ne radi se samo o načinu komunikacije, kako  vole reći zdravstveni djelatnici, već o pravom informiranom odabiru na  koji bi svaka pacijentica trebala imati pravo, zaključuje Drandić.

Roda neće stati

Nakon više od 400 objavljenih svjedočanstava žena iz hrvatskih bolnica, udruga  Roda nastavlja s akcijom Prekinimo šutnju uz novi poziv sugrađanima pod nazivom  Ostavimo trag. U znak podrške ženama koje prolaze ponižavajuće i bolne postupke  bez anestezije, ovih dana žene ostavljaju crveni trag, otisak svog dlana na vidljivim  javnim mjestima - bolnicama, domovima zdravlja, ali i sudovima, fakultetima, kulturnim ustanovama... Iz Roda poručuju da sad neće stati dok se uobičajeno postupanje prema pacijenticama ne zaustavi.

Anesteziologa nema, ali...

Kako ističe dr. Karuc, Opća bolnica Zadar se kao i ostale bolnice u Republici Hrvatskoj susreće s nedostatkom liječnika specijalista anesteziologa.

- Naime, ulaskom u Europsku uniju povećan je broj odlazaka liječnika u one zemlje čije ustanove pružaju bolje uvjete rada, mogućnosti napredovanja i edukacije  te, ne manje bitno, veću plaću. Prema nekim podacima najviše je iz Hrvatske otišlo  upravo anesteziologa, deficit kojih postoji i u zemljama Europske unije. Druga važna  činjenica je da se zbog napretka medicine i tehnologije, u bolnici obavlja sve više  raznih dijagnostičko-terapijskih postupaka koji se ne mogu izvoditi bez sudjelovanja  anesteziologa. S druge strane edukacija anesteziologa od trenutka zapošljavanja pa  do stjecanja statusa liječnika specijalista traje minimalno šest do sedam godina, a  ponekad i više, tako da je nemoguće problem riješiti u kratkom roku, govori dr. Karuc, koji je ujedno i v.d. voditelja Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu.

Drandić pak smatra da priča o nedostatku anesteziologa tek djelomično drži vodu.

- Ovo nije problem od ulaska Hrvatske u EU otkad je započeo osjetan odlijev liječnika, već je to problem od prije, a s odlaskom anesteziologa postaje sve veći. Kod  nekih postupaka, kao što je šivanje poslije poroda, nije niti potreban anesteziolog  već se daje injekcija poput one koju daje zubar. Žene kao problem navode, ukoliko i  dobiju tu injekciju da liječnici često ne čekaju da ona počne djelovati ili šivanje traje  dulje, a ne dobiju drugu injekciju kada prva počne popuštati. Kiretaže nisu uvijek  hitne, biopsije nisu hitne i u tim slučajevima bi se mogao tražiti termin u trenucima  kada anesteziolozi jesu na raspolaganju. Problem je u tome što to nije praksa i nije  prioritet i zato za te postupke anesteziologa često - nema, navodi Drandić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1.7 (7 glasova)