Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Kulturni i geografski kontekst velikosrpske agresije

Autor: Marija Ćurko

19.11.2008. 23:00
Kulturni i geografski kontekst velikosrpske agresije

Foto: Irena JURJEVIĆ



Knjiga je rezultat višegodišnjeg nastojanja brojnih znanstvenika koji su razmatrali različite aspekte žrtve, rekao je Josip Faričić te u svom predavanju govorio o kulturnom i geografskom kontekstu velikosrpske agresije na Hrvatsku, uključujući primjer Škabrnje i Nadina
Zbornik radova Četvrtog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa “O žrtvama u ratu i u miru” predstavljen je u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u Zadru. Povod ovog događanja je obilježavanje stradanja Škabrnje i Nadina 18. i 19. studenog 1991. godine. O knjizi su govorili glavni urednik prof. dr. Zvonimir Šeparović, prof. Ive Livljanić i dr. Josip Faričić, predsjednik Družbe “Braća Hrvatskog zmaja” – Zmajski stol u Zadru, koja je i organizator ovog skupa. Programu je uz brojne posjetitelje nazočio i zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa. Večer su sviranjem za violončelom uveličale Paola Bralić i Lucija Gregov, učenice Glazbene škole “Blagoje Bersa” uz mentorsku pratnju Lidije Ledinić. Na početku programa minutom šutnje odana je počast svim hrvatskim žrtvama Domovinskog rata.
– Knjiga je rezultat višegodišnjeg nastojanja brojnih znanstvenika koji su razmatrali različite aspekte žrtve, rekao je Josip Faričić te u svom predavanju govorio o kulturnom i geografskom kontekstu velikosrpske agresije na Hrvatsku, uključujući primjer Škabrnje i Nadina.
– Hrvatska je država koja se stoljećima razvijala na dodiru različitih prirodno-geografskih i kulturnih areala. Ona obuhvaća atraktivan prostor istaknutoga geografskog položaja i bogatih prirodnih resursa u kojemu se prožimaju panonsko-peripanonsko nizinsko područje, dinaridsko gorsko područje te jadransko obalno i otočno područje. Budući da tim prostorom prolaze važni kopneni i pomorski prometni pravci koji povezuju Srednju s Jugoistočnom i Južnom Europom te Bliskim istokom, ta je okolnost generirala složeno isprepletanje i preklapanje različitih političkih interesa. Na žalost, višestruki kontakt na hrvatskom prostoru nije uvijek rezultirao mirnodopskim razmjenama ljudi, materijalnih i kulturnih dobara i tehnologija, već je, štoviše, kontakt često završavao ratnim konfliktom s dugoročnim negativnim posljedicama koje su se duboko odražavale na društveno-gospodarski razvitak Hrvatske. Prirodno-geografske blagodati, posebice hrvatski dio Jadrana te brojni hrvatski otoci i izrazito razvedena krška obala, funkcionirali su kao temeljni razvojni resurs te pročelje putem kojega je Hrvatska komunicirala s cijelim Sredozemljem, a navlastito s osnovnim postignućima zapadnoeuropske kršćanske civilizacije. Upravo je taj privlačni geografski čimbenik često motivirao različite političke sile da s njime nastoje zavladati kako bi se stekle povoljne geoprometne i geostrateške pozicije. Hrvatska je poradi toga u više navrata bila meta osvajačkih politika koje su bezobzirno narušavale harmoničan razvoj, odnosno društveno-gospodarsko vrjednovanje različitih sastojnica nacionalnog teritorija, etničkoga identiteta te bogate prirodne i kulturne baštine, govorio je Faričić te se osvrnuo na povijesne aspekte Hrvatske, političke vlasti koje su njome vladale, ratna stradanja, a posebno tijekom Domovinskog rata u Vukovaru, Škabrnji i Nadinu koji su, kako stoji u knjizi, povijesna jezgra prve hrvatske države.
Cjelovito o knjizi “O žrtvama u ratu i u miru” govorio je prof. dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, vjerni promicatelj nacionalnih interesa i istine o Hrvatskoj u svijetu. Prof. Šeparović velik dio svog znanstvenog interesa posvetio je žrtvama. Jedan je od prvih istaknutijih znanstvenika koji se bave viktimologijom u Hrvatskoj. Svojim predavanjem, prof. Šeparović posvjedočio je o stradanjima Škabrnje, Nadina, Vukovara i drugim hrvatskim žrtvama.