KUD Sv. Roko promicatelj filipjanskih običaja i tradicije

Slika korisnika admin
kud_svrok
KUD Sv. Roko okuplja zaljubljenike željne očuvanja starih običaja svoga mjesta

Nepunih godinu dana u Sv. Filipu i Jakovu djeluje KUD "Sv. Roko" koji okuplja zaljubljenike željnih očuvanja starih običaja svoga mjesta. U razgovoru s predsjednikom KUD-a Ivicom Eškinjom-Lantana doznali smo nešto više o radu i ciljevima "Sv. Roka".

- KUD je osnovala nekolicina entuzijasta, mještana Sv. Filipa i Jakova s ciljem stvaranja uvjeta za udruživanje mladih ljudi i građana u različite kulturno-umjetničke sekcije, kako bi razvijali svoju kreativnost te njegovali i očuvali običaje i tradiciju kroz pjesmu i domaću riječ. Važno nam je da se običaji naših predaka ne zaborave već da mladi naraštaj zna kako su živjeli njihovi pradjedovi i prabake, kazao je Eškinja. KUD "Sv. Roko" dobio je naziv po istoimenoj crkvici iz 11. stoljeća koja se nalazi nedaleko Sv. Filipa i Jakova.

- Nekolicina članova KUD-a sudjeluje u radu župnog vijeća i kad su počeli radovi na ovoj crkvici prije godine dana krenula je ideja da se po njoj nazove naš KUD, istaknuo je Eškinja.

U KUD-u djeluju četiri sekcije: folklorna, dramska, pjevačka i glagoljaška. KUD "Sv. Roko" trenutačno broji 70 članova, od toga aktivno u radu folklorne sekcije sudjeluje 30 članova i 15 djece. Svi ostali članovi pomažu pri organizaciji različitih fešta koje KUD organizira.

S obzirom da "Sv. Roko" djeluje nepunih godinu dana iza sebe je do sada ostavio vrlo važan trag nastupajući na brojnim manifestaciji "Dani cvijeća Zadarske županije", 12. susret KUD-ova "Hruševec 2009." u Hruševcu Kupljenskom, na susretu folklora u Polači, Sv. Petru, Turnju, Biogradu n/m, Raštanima Donjim i na "Noći punog miseca" u Zadru.

KUD je tijekom svog desetomjesečnog postojanja organizirao večer folklora i starih običaja "Kako su živili i radili naši stari" u Sv. Filipu i Jakovu u srpnju, Susret KUD-ova i klapa kod crkve Sv. Roko "Do budućnosti po tragovima vlastite prošlosti" u kolovozu. Zajedno s muškom klapom Cantus KUD namjerava organizirati proslavu Badnjaka na otvorenom uz brudet od bakalara i neizostavne fritule.

U svom radu ovaj KUD uživa veliku podršku svojih mještana što se osobito vidi prilikom nastupa. Eškinja je napomenuo da mnoge članice KUD-a kad imaju probe ostave sve svoje kućanske i obiteljske obveze kako bi predano sudjelovale u radu.

Zanimljivo je istaknuti da članovi filipjanskog KUD-a na sebi nose tri vrste nošnje žensku stariju, žensku djevojačku i mušku.

- Do autentičnog izgleda nošnji došli smo putem starih fotografija nađenih u etnografskim muzejima u Splitu i Zadru. Pritom nam je veliku pomoć pružila prof. Danijela Deković i nastavnica Mihovilka Prtenjača, voditeljica pomlatka u KUD-u. Značajnu ulogu u prikupljanju starih fotografija imali su i mještani koji su iz svojih starih obiteljskih albuma izvlačili fotografije na kojima su njihovi preci odjeveni u stare nošnje.

- Veliku ulogu u cijeloj ovoj priči s nošnjama imaju i naši najstariji članovi KUD-a Ivka i Krešo koji su živjeli u vremenu kada se svakodnevno ova nošnja odijevala, kazuje Eškinja. Filipjanska nošnja, za razliku od nošnji drugih mjesta, specifična je po materijalu od kojeg je sašivena.

- U davna vremena plemićka obitelj Borelli, poznata po trgovini svilom i drugim tkaninama, je imala posjed na kojem su radili mnogi filipjanci, a kao dio plaće dobivali su tkaninu od koje su šili odjevne predmete, kazuje Eškinja.

Ovaj mladi KUD podupire Općina Sv. Filip i Jakov, TZ Općine Filip i Jakov, Turistička udruga Napredak, Grad Biograd i njegova Turistička zajednica, Bošana d.o.o., Mada d.o.o., Ministarstvo kulture i OŠ Sv. Filip i Jakov koja im je za njihove potrebe osigurala dvije prostorije u školskoj zgradi.

 FILIPJANSKA NARODNA NOŠNJA

Filipjanska djevojačka nošnja sastoji se od fuštana, duge suknje koja je spojena s oplećom plave boje s plisiranim rubom na donjem dijelu. Ispod fuštana je široka košulja s izrezom na prsima i bogato ukrašenom čipkom s uzdignutim ovratnikom. Rukavi su u dva dijela, a pri kraju skupljeni i nabrani. Na gornjem dijelu fuštana ispod prsiju je zalistavac koji je imao ukrasnu ulog, a za fuštan su pričvršćene s dvije ukrasne igle. Iznad fuštana je travesa koja je bogato ukrašena s komadom platna s našivenom svilom i s dvije svilene crvene trake koje slobodno padaju. Na glavi je djevojka imala maramu facol koji se veže straga. Rubovi marame su ukrašeni i slobodno padaju niz prsa. Kosa je spletena u pletenice u kojima je spletena ukrasna traka najčešće crvene boje. Na nogama su pletene čarape-kalce s pletenim cipelama opancima. Nakit se sastojao od koraljne ogrlice i trojagodnih naušnica-renčina. Preko košulje djevojka nosi korporan koji je na prsima otvoren kako bi se vidjela košulja i zalistavac.

Ženska nošnja sastoji se od fuštana crne boje koji seže do gležnja. Ispod njega je bijela košulja. Opleće je ravno s jednim redom ukrasnih gumba tako da košulja dolazi do izražaja koja je ukrašena čipkom, a korporan je crne boje.

Muškarac nosi crne hlače, bijelu košulju s uzdignutim ovratnikom i krožetom koji je ukrašen s dva reda gumbova. Dodatni ukras je sat s lancem preko krožeta. Iznad košulje je jaketa, a na nogama su cipele.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno