Generalni štrajk nije predviđen zakonom

Štrajk se najavljuje poslodavcu protiv kojeg je usmjeren, a u ovom slučaju to bi značilo da sindikati generalni štrajk najavljuju Vladi
Za ostvarenje prava na neposrednu demokraciju putem referenduma, pet sindikalnih centrala spremno se boriti prosvjedima i generalnim štrajkom 10. prosinca na Dan ljudskih prava. Planirane sindikalne akcije mogla bi spriječiti jedino odluka Sabora o proglašenju održavanja referenduma. Naime, Ustavni sud koji je nepotrebnim ocijenio održavanje referenduma o Zakonu o radu (ZOR) nije tijelo koje donosi konačnu odluku. Tim više jer razlog zbog kojeg su prikupili potpise za održavanje referenduma nije nestao, iako su izmjene ZOR-a povučene iz procedure.
Kako će sindikati pripremiti prvi generalni štrajk u Hrvatskoj, koji bi trebao biti vrhunac njihove borbe za održavanje radničkog referenduma, još nije u potpunosti jasno. Prije same akcije, sindikati trebaju pitati članstvo je li spremno ići u generalni štrajk ili ne. Do jučer se još nije znalo kako će izgledati pitanje za izjašnjavanje o štrajku, a samo izjašnavanje radnika vjerojatno se neće zbiti do kraja studenog. Generalno, u situaciji da se takav štrajk organizira u njemu ne bi mogli sudjelovati djelatni pripadnici vojske i policije, ograničen bi bio u zdravstvenom sustavu kao i sustavu opskrbe energije, ali i telekomunikacijskim uslugama. I dok je s prirodom posla vojske i policije potpuna obustava rada nespojiva te će se, eventulano, moći govoriti o organiziranju bijelog štrajka u ostalim djelatnostima koje pružaju usluge građanima, zasigurno će se propisati nužan obim poslova koji se ne smiju prekidati.
Ni sindikalne centrale, čini se, nisu posve na čistu što znači organiziranje generalnog štrajka. Tim više jer takav pojam domaće zakonodavstvo ne poznaje. Previše je otvorenih pitanja na koje za sada nema odgovora.
Pet sindikalnih centrala pokriva radnike iz različitih sektora, pa je pitanje kome će i hoće li uopće najaviti štrajk. Osim toga, zakonski, neodržavanje referenduma nije razlog za štrajk. ZOR kaže kako sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova ili zbog plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene protekom roka od 30 dana od dana dospijeća. Štrajk se najavljuje poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren. U ovom slučaju to bi značilo da sindikati generalni štrajk najavljuju Vladi kao poslodavcu, ali i poslodavcima u privatnom sektoru. Štrajk solidarnosti, pak, ne može se organizirati prije isteka dva dana od početka štrajka u čiju se potporu organizira. No, čini se da o zakonskim odredbama organiziranja štrajka, sindikalne centrale za sada previše ne razmišljaju.

Razgovarati o prevažnoj odluci

Nakon što su u razgovoru s predsjednikom Ivom Josipovićem prije desetak dana sindikalne centrale dobile potporu u njihovom nastojanju da do referenduma dođe, u petak poslijepodne o tome su razgovarali i s Jadrankom Kosor, predsjednicom Vlade. Razgovori se nastavljaju u utorak, kada će sindikatima sugovornici biti koalicijski partneri HDZ-a. Odluku o održavanju referenduma, kako su prenijeli sindikati nakon sinoćnjeg sastanka, vladajući HDZ treba usuglasiti sa svojim partnerima jer je to prevažna odluka.