Kod Pave Jusupa preostalo još samo deset krava

Slika korisnika admin
A. SITNICA
PAVE JUSUP - Morao sam prodati šesnaest krava da bih preživio godinu

Sektor proizvodnje mlijeka u posljednje vrijeme prolazi kroz vrlo turbulentno razdoblje koje je u ovome tjednu doseglo vrhunac. Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka nedavno je izišao u javnost s upozorenjem da Hrvatska nepovratno gubi proizvođače, osobito male i to prvenstveno zbog niske štićene cijene mlijeka koja sad iznosi 2,4 kune, a HSUPM traži da se ona podigne na tri kune.

Stočna hrana dvostruko skuplja

Razlog za povećanje navedenog iznosa je drastično poskupljenje stočne hrane, koja u nekim slučajevima iznosi i više od sto posto. Primjerice, posije su sa 40 lipa poskupjele na jednu kunu, a kukuruz s 0,60 na 1,20 kuna. U Savezu su istaknuli da je rezultat takvog stanja prepolovljen broj proizvođača mlijeka u posljednje tri godine; s trideset na sedamnaest tisuća. Sukladno tome, proizvodnja je u prvih devet mjeseci ove godine za pedeset milijuna litara manja nego lani. U okolnim zemljama, a osobito onima u EU, otkupna cijena mlijeka se povećala za 20-30 posto. Kod nas je ostala ista, ali je mlijeko u maloprodaji poskupjelo za osamdeset lipa po litri.

- Proizvođačima mlijeka općenito je teško imati nekog prostora ukoliko nema veće konkurencije kod otkupa. Francuska, primjerice, uz nekoliko velikih mljekara ima i niz manjih koje su u korelaciji s manjim proizvođačima kao ponuđači otkupa. Također su u mnogim zemljama Europe, proizvođači mlijeka ujedno i udjeličari u mljekarama jer u suštini su se mljekare svugdje stvarale na način da su ih stvarali proizvođači. Kod nas je, kako je poznato, došlo do promjena kad je društveno vlasništvo postalo privatno, kazala nam je direktorica "Vigensa" Elvira Sterle. Kod nas je zbog drugačijih procesa nastanka mljekarske industrije, izostala ta povezanost proizvođača i prerađivača, pa se kako ističe Sterle, radi o običnom trgovačkom odnosu gdje nema te dublje strukture tipične za Francusku, Njemačku, Austriju ili Italiju, a osobito Nizozemsku.

Osuđeni na propast

Kako današnja situacija izgleda iz očiju proizvođača, pogledali smo kod Pave Jusupa u Briševu na čijem se imanju mlijeko proizvodi već trideset i šest godina. No, broj grla krava sve više opada.

- Do lani je donekle bilo podnošljivo. Imali smo dvadeset i pet, šest grla, a sad ih ima deset. Sad je pala cijena trideset-četrdeset posto, a troškovi su išli gore od pedeset do sto posto. Litra mlijeka dođe oko tri i pol kune, a troškovi su vam isto toliki i to je nula, kazao nam je Jusup koji je odlučan u stavu da "se po današnjoj cijeni jednostavno ne može raditi".

- Ne može se. A kakve najave čujem, bit će još i gore. Ako se ukinu poticaji, a kažu da će se ukinuti, tu onda jednostavno nema proizvodnje, rekao nam je Jusup koji sumnja da postoji neka mogućnost pomoću koje bi mali proizvođači mogli prebroditi trenutačnu kriznu situaciju.

Tko diktira otkupne cijene?

-Mi smo imali proizvodnju od sto i osamdeset tisuća litara godišnje, a sad smo pali na sedamdeset do osamdeset. Jednostavno se ne može. Ja sam prodao šesnaest krava da bih preživio godinu, a sad više nemam što prodavati. Gotovo je, nema više stada, ustvrdio je Pave Jusup koji nije daleko od ideje da potpuno odustane od proizvodnje.

- Ako se iza Nove godine nešto drastično ne promijeni, a kako ja imam najave neće se ništa nabolje promijeniti nego će nam se još ukinuti i ti poticaji. Ne moraju, na kraju krajeva, ni biti poticaji, bitno je jedino da bude neka realna cijena, kaže Jusup i upozorava da ne bi smjele biti jednake cijene za mlijeko proizvedeno u Slavoniji ili Dalmaciji jer ne vladaju jednaki uvjeti gospodarenja.

Mlijeko s Jusupove farme otkupljuje Ivan Gligora, sirana "Mala sirena" s čime je, kako kaže, zadovoljan.

- On plaća uredno, urednu cijenu koja je na tržištu, čak daje i svoj poticaj koji nije dužan i što se toga tiče, sasvim je u redu, ali cijena se formira na državnoj razini, upozorava Jusup. Po njegovom mišljenju cijena se zapravo formira u Europskoj uniji.

- Uvijek su nam govorili da imamo cijenu kao u Europskoj uniji, dok je cijena padala. Ako doista kod njih cijene sad idu gore, mi ih onda više ne pratimo. Imamo cijenu istu zadnjih godinu i pol s tim što nama država plaća taj interventni otkup i da nije toga već bi bilo sve stalo prije godinu dana. Tih pedeset lipa ipak znači, iako je sve to puko preživljavanje, od toga nema nove proizvodnje, kazao nam je Jusup. Zanimalo nas je, međutim, kako on kao proizvođač vidi mogućnost za opstanak u ovoj djelatnosti.

Mali proizvođači napušteni od svih

- Kao prvo bi trebalo sniziti ulazne troškove, a to je veoma teško jer je sve jednostavno preskupo. Teško je kazati neku cifru koja bi nama bila prihvatljiva jer se sve neprestano mijenja. Prije kojih petnaestak dana naša smjesa za ishranu, koncentrati, išli su gore deset do petnaest posto, a cijena mlijeka to aspolutno ne prati. A nama nisu riješene ni druge stvari. Nije nam riješeno osnovno, a to je zemlja. Mi idemo pod tim nekakvim divljim zakupima, štale nemaju građevinske dozvole, a ako vi nemate građevinsku dozvolu za štalu, vi ne možete dobiti kredit. To znači da nemate temelje za daljnju proizvodnju. Ako treba dvjesto tisuća kuna za građevinsku dozvolu, a milijun kuna za zemlju, kad će se to vratiti? Ovo je jako spor obrtaj sredstava. Ovdje su zakazale sve ustanove od države, županije do općine. Oni ne prate proizvodnju. Kao da im nije u interesu. A ako njima nije u interesu da u Briševu ima deset ovakvih proizvođača, pa i drugom mjestu isto tako deset, ako im to nije u interesu, ne znam što im onda jest u interesu? - upitao se Pave Jusup, koji ističe da su ovo poslovi koje se mora voditi dugoročno i ako se ne zna što će biti za deset godina, malo će se tko upustiti u rizik ulaganja. Mišljenje proizvođača Jusup nam je na kraju sažeo u jednostavnu računicu:

- Neka litra mlijeka bude i jednu kunu, ali da ja od te kune imam zaradu, a ne da bude deset kuna, a da mene košta deset i pol kuna. To meni ništa ne znači.

Pave Jusup: Nadležni sjede, a mi obijamo pragove
- Ako ja moram sam obijati vrata uokolo, uvijek kažem da to nije moj posao. Postoje oni čiji je to posao. Imaju plaćeno radno mjesto za to. Isto kao da ja ne idem krave pomusti, a na što bi to sličilo? Onaj koji je za to plaćen nije tu da sjedi u kancelariji, nego da dođe i kaže: Pave Jusupe, vaša se obitelj bavi s ovim trideset godina i želite li se i dalje time baviti? Ako da, mi ćemo vam pomoći da dobijete građevinsku dozvolu i zemlju, a ne da ja moram uokolo obilaziti. Na što to sliči? - pita se Pave Jusup.

 

Elvira Sterle: Proizvođači mlijeka očekuju "fair-play" od mljekara

U ovome tjednu održano je nekoliko sastanaka na kojima se pokušala razriješiti nastala situacija. Jučer su se sastali i članovi udruge "Mliko" koja okuplja najveće hrvatske proizvođače mlijeka.

- Ne tražimo nikakvu intervenciju od države s obzirom da nam država već intervenira u dužem periodu i mislimo da se država rastegla koliko je mogla. Zadovoljni smo što država ne odustaje od nas kao gospodarske grane. Mi ćemo otvoriti pregovore s prerađivačima na "fair-platformi". Znači, ne iskorištavajući situaciju, nestašicu mlijeka, nego sagledati realnu, tržišnu cijenu mlijeka u ovom trenutku s obzirom na troškove proizvodnje. Od države ne očekujemo da daje išta više, jedino da ne da manje, a to su i stavovi Saveza, jer ovo je sektor koji nosi na desetke tisuća gospodarskih subjekata i koji na sebe vezuje još barem četiri gospodarska sektora, kazala nam je predsjednica udruge "Mliko", Elvira Sterle te je još istaknula:

- U trenutačnim okolnostima nema mogućnosti da se s ovakvim povećanjem cijena troškova proizvodi mlijeko i da bude gospodarski interesantno. Isto tako su i mljekare, prije dvije godine, zatražile od proizvođača mlijeka da se korigira cijena mlijeka u minus, što je i bio rezultat nakon određenih pregovaranja, i to je tad bilo u korist mljekara jer je bilo evidentno da bi viškovi mlijeka koji su se tada pojavili na tržištu stvarali problem u plasmanu. Sad se situacija obrnula i očekujemo njihovo razumijevanje vezano za promjenu tržišnih okolnosti i nadamo se da ćemo to razumijevanje dobiti na zadovoljstvo obje strane u postupku, naglasila je Sterle.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno