"Tvornice kisika" s pogledom na more

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Adam VIDAS
Prekrasna panorama susreta šume i mora

Ove godine obilježava se Međunarodna godina šuma radi očuvanja bogatstva biološke i krajobrazne raznolikosti i jednog od najvećih proizvođača kisika na svijetu. Hrvatska spada u srednje šumovite zemlje jer je 47 posto njenog teritorija pod šumom. Na izmaku Međunarodne godine šuma s djelatnicima Šumarije Zadar obišli smo neke šume na zadarskom području.

Mala vrijednost, veliko značenje

Šumarija Zadar je pod Upravom šuma Podružnice Split, a šumama na području Zadarske županije gospodare još šumarije Benkovac, Biograd, Obrovac, Pag, Gračac i Donji Lapac. Kako kaže Dean Žagar, upravitelj Šumarije Zadar, oko 53 posto Zadarske županije je pod šumom, od čega je 6 posto privatnih šuma.

- Dijele se na listopadne na hladnijem pojasu primorja, prema Velebitu i zimzelene šume na obalnom i otočnom pojasu. Od listopadnih tu su šume hrasta medunca s bjelograbom i šume hrasta medunca s crnim grabom, a od zimzelenih, šume hrasta crnike i crnog jasena. Znatne površine se nalaze i pod borovim kulturama koje nisu autohtone na ovom prostoru, ali su podizane prije svega na područjima gdje najviše dolaze do izražaja njihove općekorisne funkcije - turistička, rekreativna, zdravstvena estetska i zaštitna, govori Žagar dok se vozimo prema šumi na Musapstanu.

Šume na zadarskom području lokalno je stanovništvo stoljećima koristilo za ogrjev, drvo i ispašu, što je uz klimatske čimbenike dovelo do degradacije šuma u šikare, makije ili kamenjare.

- No promjenom načina života u zadnjim desetljećima, dakle, napuštanjem ruralnih područja, urbanizacijom, slabljenjem stočarstva i češćim korištenjem drugih energenata umjesto drva, vidljiv je znatan progres vegetacije. Tako da su te šikare i makije danas uglavnom medunčeve i crnikove šume. Da se šume na primorskom dijelu krša posijeku, bila bi to jako mala ekonomska vrijednost, ali, s druge strane, njihova općekorisna funkcija je jako velika. Dokazano je, na primjer, da je turizam razvijeniji na područjima obraslim šumom, govori Žagar.

Prednost je i što većina naših šuma imaju pogled na more.

Ostale općekorisne funkcije su zaštita tla, prometnica i objekata od erozije, bujica i poplava, zatim utjecaj na faunu, hidroenegretski sustav, plodnost tla, poljoprivredu i klimu, nadalje zaštita i unapređenje čovjekova okoliša, stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere.

Za ekosustav je jako dobro što su hrvatske šume prirodne, dok Europa teži plantažnom uzgoju šuma što, kako kaže Žagar, ekonomski nije loše, ali je ipak umjetno i ima posljedice na stabilnost ekosustava.

- Što se tiče iskorištavanja šuma na zadarskom području, upravo zbog tih općekorisnih funkcija i florističkog sastava, ono je ovdje manje zastupljeno. No sve je prisutnija ideja o podizanju energetskih samoobnovljivih šuma radi drva kao jeftinog i obnovljivog izvora energije, govori Žagar.

Zaštita od požara

S djelatnicima Šumarije Zadar bili smo na radilištu u gospodarskoj jedinici Musapstan gdje je motornim pilama i sa zaštitnom opremom radilo desetak radnika. Radilište jer oni, kako kažu, ne grade, nego rade. Poslovođa radilišta u Šumariji Zadar je Adam Bertić.

- U šumskom predjelu Pažar, jednom od odjela gospodarske jedinice Musapstan trenutačno čistimo šumu alepskog bora, što znači kresanje grana i redukciju broja stabala. Grane se slažu u redove i kasnije izvoze da se u šumi ne suše jer je to opasno u slučaju požara, govori Bertić.

Šumarija Zadar bavi se uređivanjem, to jest inventarizacijom šuma, za što Ministarstvo šumarstva donosi desetogodišnji plan, zatim uzgajanjem šuma - čišćenje, pošumljavanje, njega pomlatka i zaštitom šuma. Šumarija prima i sugestije građana pa se ljudi znaju javiti da upozore na potrebu za čišćenjem određenih šuma i slično. Uz opsežan posao velike im probleme zadaju poneki nesavjesni građani.

- Naše su šume prohodne i pristupačne pa ljudi često zalaze u njih. Zato na nekoliko mjesta ima 'divljih' odlagališta koje svako toliko očistimo, ali uporno se na njima odlaže otpad. To je i naša briga, ali i briga lokalne samouprave. Nadalje, veliki problem nam zadaje odlaganje eksplozivnih naprava. Radi se o područjima koja nisu minski sumnjiva, ali ljudi naknadno odlažu. Nedavno smo naišli na pun ruksak streljiva. Onda moramo zvati policiju, pirotehničare... Od nelegalnih radnji najzastupljenije su krađe, to jest sječa drva za ogrjev, a ljeti podmetanje požara, kaže Žagar, ističući da Šumarija ima vrlo dobru suradnju s lokalnim samoupravama, policijskom upravom, vatrogascima, županijskom upravom za zaštitu i spašavanje.

Požari su jedna od najvećih prijetnji šumama pa Šumarija stavlja veliku pozornost i troši znatna sredstva upravo na zaštitu od požara. Na području šuma zadarske Šumarije je 12 gospodarskih jedinica i na svakoj je zaposlen čuvar šume - lugar. Na njima je i šest promatračnica na kojima se u protupožarnoj sezoni dežura 24 sata. Uz sve to, mjesta na kojima se zadržavaju ljudi, obilazi i ophodarska služba.

- Važno mjesto u zaštiti šuma od požara ima i izgradnja i održavanje protupožarnih šumskih cesta. Šumarija Zadar je jedna od prvih koja je počela sustavno graditi mrežu takvih cesta te ih je izgradila oko 200 kilometara, govori Žagar.

U zaštitu šuma spadaju još i preventivne metode, poput njege i proreda sastojine, kresanja i uklanjanja suhog granja, čišćenje rubnih pojaseva uz prometnice, održavanje izvora voda itd., uz represivne metode poput suzbijanja štetnika, biotehničkih i bioloških mjera.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno