Zadar, Lika i Šibenik u jednoj NUTS 3 regiji

Pri razmatranju gravitacijskih i funkcionalnih žarišta razvoja Hrvatske neophodno je uvažiti i Zadar, rekao je profesor Magaš

“Izazovi nove regionalizacije Hrvatske s posebnim osvrtom na Jadransku Hrvatsku” naslov je predavanja koje je prof. dr. sc. Damir Magaš održao u srijedu navečer u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Ovim je predavanjem profesor Magaš s Odjela za geografiju i Centra za istraživanje krša i priobalja Sveučilišta u Zadru, najavljen kao stručnjak za regionalnu geografiju Hrvatske, istaknuo potrebu za novim oblikom regionalne podjele Hrvatske te ponudio prijedlog nove regionalizacije. Predavanje je bilo posebno zanimljivo budući da se uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju nameće potreba prilagodbe hrvatskih regija europskoj nomenklaturi statističkih teritorijalnih jedinica prvog, drugog i trećeg reda. Stoga veliki odaziv publike koja je u srijedu navečer ispunila svečanu sveučilišnu dvoranu, a među kojima valja istaknuti i Zvonimira Vrančića, zadarskog gradonačelnika, ne treba čuditi.
Županijski sustav će trebati prilagoditi
Razmotrivši najprije temeljne pojmove poput onih regije i regionalizacije, profesor je Magaš slušatelje uputio u službenu nomenklaturu regionalizacije zemalja EU, odnosno regije tri reda, tzv. NUTS 1, 2 i 3 regije (od francuskog ‘Nomenclature des unités territoriales statistiques’).
– Republika Hrvatska je NUTS regija prvog reda budući da zadovoljava uzuse europske statističke regionalizacije prema kojoj takve regije nmoraju imati od tri do osam milijuna stanovnika. Također, Hrvatska je definirala i tri regije drugog reda, odnosno NUTS 2 regije, a postojeći će županijski teritorijalni sustav biti potrebno prilagoditi europskoj regionalizaciji trećeg reda, kazao je na početku svog izlaganja profesor Magaš izloživši zadane parametre prema kojima regije drugog reda moraju imati od 800 tisuća do tri milijuna stnovnika, a one trećeg reda od 150 do 800 tisuća stanovnika.
Pitanje će se aktualizirati nakon izbora
– Tri su regije koje je Hrvatska raščlanila Sjeverozapadna, Panonska i Jadranska Hrvatska, i vrlo su bitne zbog natjecanja za dobivanje sredstava iz europskih fondova. Najdelikatnije je pitanje definiranje regija trećeg reda, gdje hrvatske županije prosjekom od 211 tisuća stanovnika zadovoljavaju statistički kriterij, ali deset županija taj kriterij u zbilji ne zadovoljava. U tekućoj je predizbornoj kampanji ovo pitanje ostavljeno po strani, ali će se ono sasvim sigurno ponovno aktualizirati nakon izbora. Cilj je da se odredi optimalan ustroj. Oko ovih bi pitanja valjalo primijeniti mišljenja struke, te izbjegavati stereotiope i klišeje. Također, bit će nužno uvažavati nove okolnosti, posebno s obzirom na suvremene gradove, odnosno urbane regije koje postaju jezgre učinkovite regionalizacije i decentralizacije u svrhu gospodarskog razvoja. Pri razmatranju takvih gravitacijskih i funkcionalnih žarišta razvoja Hrvatske neophodno je uvažiti i Zadar, nastavio je profesor Magaš, osvrnuvši se na različit pristup ovim temama artikuliran u javnom diskursu oblikovanom ponajprije medijima koji je nerijetko odraz stereotipa. Potom je predstavio nekoliko inačica plana za NUTS 3 regionalizaciju koje su napuštene, te najzad iznio neka svoja razmatranja prema kojima bi podjela Hrvatske na deset NUTS 3 regija bila optimalna.
– Tri NUTS 2 regije u Hrvatskoj s prosjekom od 1,4 milijuna stnovnika podudaraju se sa takvim regijama u susjednim nam zemljama. Najveće su diskrepancije u gustoći naseljenosti prostora u Jadranskoj regiji, gdje prostor današnje Zadarske i Šibensko-kninske trpe posljedice različitih političkih događanja u dvadesetom stoljeću, kazao je na koncu svog predavanja profesor Magaš, zaključivši kako je prema njegovom modelu deset NUTS 3 regija optimalno pri čemu bi Zadarska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska županija s ukupno 330,740 stanovnika činile jednu NUTS 3 regiju.