EU FONDOVI Na području Zadarske županije ugovoreno je 1,450 milijardi kuna bespovratnih sredstava

S ciljem popularizacije korištenja EU fondova danas je u  Kneževoj palači održano informativno-edukativno događanje “Regionalni dani EU fondova” u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja  i fondova Europske unije, Grada Zadra i lokalnih institucija u sustavu  upravljanja i kontrole korištenja EU fondova.
Zadar je 12. po redu lokacija koje predstavnici Ministarstva obilaze od  lipnja kako bi se još bolje iskoristila europska sredstva koja su se pokazala kao ključan instrument razvoja Hrvatske. Kako je rekao državni tajnik  iz Ministarstva regionalnog razvoja, Velimir Žunac, mnogi još nisu svjesni tih prilika.
– Mnogi, kao što su ovaj grad i županija, su prepoznali te mogućnosti,  a mnogi još nisu. Na području Zadarske županije ugovoreno je 1,450 milijardi kuna bespovratnih sredstava. Po prvi put imamo na raspolaganju  financijsku omotnicu od 10,7 milijardi eura do 2020. godine i to je ogroman novac, a s druge strane kap u moru onoga što Hrvatskoj treba.  Upravo zato trebamo iskoristiti što nam se nudi. Do kraja godine bit  ćemo na 60 posto iskoristivosti sredstava, a sad obilazimo Hrvatsku kako  bismo potaknuli još više javnih institucija, ali i poduzetnika, poljoprivrednika, OPG-ovaca da budu nositelji pozitivnih promjena u razvoju Hrvatske, da unaprijede svoje poslovanje, da ostvare svoje ideje te životne i  poslovne ciljeve, rekao je Žunac.

Ostvareni kapitalni projekti
Gradonačelnik Branko Dukić istaknuo je kako europski fondovi nisu  samo izvor financiranja, već instrument razvoja.
– Bez njih je nemoguće zamisliti većinu gradskih projekata i mi smo u  Gradu toga itekako svijesni. Zato smo posljednjih pet godina gotovo sve  svoje snage usmjerili u korištenje EU fondova i bili prilično uspješni u  tome. Prema Ministarstvu financija, Zadar spada u hrvatske gradove koji  su povukli najviše sredstava iz europskih fondova, rekao je gradonačelnik Dukić, dodavši da je i Kneževa palača dobar primjer za to.
Uslijedila je panel diskusija pod nazivom „Razvoj Zadra kroz fondove  Europske unije“ na kojoj su sudjelovali predstavnici institucija – Šime Erlić, gradski pročelnik za EU fondove, Nikolina Miočić, pomoćnica  pročelnika za EU fondove u Zadarskoj županiji, zatim Sanja Peričić, ravnateljica ZADRE NOVE, Ksenija Slivar iz Ministarstva turizma te lokalni  poduzetnici s iskustvom korištenja sredstava iz fondova Europske unije –  Tatjana Beneti, pomoćnica direktorice zadarske tvrtke Marex Elesktostroj i Ante Antunović iz tvornice konopa i veziva TKV d.o.o.
Erlić je kazao kako se u Gradu zadnjih pet godina intenzivno radi na  povlačenju sredstava te da je realizirano 80 milijuna kuna, ugovoreno isto toliko, a tu je još ITU mehanizam s 22,8 milijuna eura.
– Ostvarili smo tako više kapitalnih projekata u kratkom razdoblju, čak  i u vrijeme financijske krize. Radi se o jako velikim sredstvima, posebno  u odnosu na naš proračun. To su projekti na području kulture, kao što je  Kneževa palača, obrazovanja – asistenti u nastavi, socijalne skrbi, iz poslovnog sektora – napravili smo COIN cooworking – ured za poduzetnike  i freelancere… Također, imamo i dvadesetak projekata prekogranične suradnje, kazao je Erlić, dodavši da su 2018. i 2019. godina ključne jer se  primiče kraj jednog financijskog razdoblja pa je veliki pritisak da se što  više toga iskoristi.

Pitanje prioriteta
Nikolina Miočić iz Županije je stavila naglasak na to da svi projekti koji  se provode imaju korist za građane.
– Puno je iza nas rada, truda, ali i srca, obiteljskog vremena, neprospavanih noći… Puno toga što se kroz medije ne vidi i što ljudi često ne prepoznaju. Mi ovo ne radimo radi panela i okruglih stolova, već na korist  zajednice. Svaki projekt ima direktnu korist za građane i ako nemamo razumijevanje i podršku zajednice, onda smo u problemima, istaknula je  Miočić, ističući sinergiju svih koji se bave s ovim pitanjima na našem području.
Peričić je dodala da se često može čuti da se novac koji dobivamo iz  Europske unije ne vidi, da se ulaže u kulturnu baštinu dok su druge stvari mnogo potrebnije.
– Prioriteti koji su dosad bili definirani nisu pokrivali ono što je našim  ljudima ključno, kao što je, na primjer, obnova i izgradnja škola, staračkih domova, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa…. To su neke stvari koje bi veći dio građana osjetili na svojoj koži, za razliku od nekih drugih koje su možda dosad financirane iz Europske unije. Vlada želi imati  bolji pregled i informacije s terena kako bi se za sljedeće razdoblje ta, nazovimo nepravilnost, ispravila te kako bi se riješili neki problemi za koje  građani misle da bi bili važniji, kazala je Peričić.

Predavanja i radionice
U poduzetničkom sektoru, istaknuto je da su europska sredstva namijenjena za stabilne tvrtke koje žele unaprijediti poslovanje, nikako za krpanje rupa u tvrtkama.
Antunović je istaknuo kako je tvornica konopa i veziva uz pomoć europskih sredstava kupila novi stroj koji bi sama teško mogla, a koji je povećao volumen proizvodnje i donio i jedan novi proizvod.
Tvrtka Marex Elektrostroj je već više puta povukla novac iz EU fondova.
– Prvi put smo dobili sredstva 2013. godine iz pretpristupnog programa i stekli iskustvo, ali upoznali se i s problemima. Prošle godine smo  prijavili dva projekta, ove godine jedan i povukli ukupno 760.000 kuna.  Kad povučemo paralelu koliko izdvajamo za nabavu novih strojeva, to je  otprilike na toj razini, rekla je Beneti.
U programu Regionalnih dana EU fondova bila su i stručna predavanja i radionica o pisanju projekata za brojne poduzetnike koji su jučer  sudjelovali na ovom događaju.