Otimačina slična onoj nakon ’45.!

Treba prvo vidjeti koji je cilj ovomu zakonu. Ako je to povećanje poljoprivredne proizvodnje, u redu. Ili se možda treba zapitati vidi li država u trenutku kad je zadužena novi izvor novca? Bojim se, osim toga, da će Zakon biti vrlo teško provoditi. Naime, 90 posto poljoprivrednog zemljišta nema riješeno vlasništvo. Kome će se naplaćivati kazne, pita se poljoprivrednik Ivica Dražić
Sabor je 15. prosica “na iglene uši”, s tijesnim kvorumom u trenutku kad je većina članova oporbe izišla iz Sabornice, donio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Opozicija je u prethodnim raspravama Vladi i parlamentarnoj većini predbacivala da će donošenjem ovakvog zakona, ponovno biti sudionici grijeha struktura te da se njime otvara najveća pljačka najvrednijeg nacionalnog bogatstva, i to u vrijeme krize.
Upozoravalo se i na to da će se modelom po kojemu će jedinice lokalne samouprave, u ime i za račun Agencije za poljoprivredno zemljište, ugovarati zakup ili prodaju privatnoga poljoprivrednog zemljišta kršiti Ustav i Zakonu o vlasništvu, koji propisuju da vlasnik ima pravo na raspolaganje svojom stvari.
No, unatoč protivljenjima Zakon je donesen, a čini se da osim opozicije o njemu nimalo dobro mišljenje nema ni dobar dio poljoprivrednika.
Gdje je poljoprivredna infrastruktura?
– Hrvatska poljoprivreda vrući je krumpir s kojim je teško baratati. Treba prvo vidjeti koji je cilj ovomu zakonu. Ako je to povećanje poljoprivredne proizvodnje, u redu. Ili se možda treba zapitati vidi li država u trenutku kad je zadužena novi izvor novca? Bojim se, osim toga, da će Zakon biti vrlo teško provoditi. Naime, 90 posto poljoprivrednog zemljišta nema riješeno vlasništvo. Kome će se naplaćivati kazne? Nadalje, silni su novci potrošeni na razne poticaje koji su davani bez kontrole. Po mojem bi mišljenju bilo bolje da se taj novac potrošio u infrastrukturu – sustave navodnjavanja, rješavanje zemljišnih knjiga, izgradnju tvornica za preradu poljoprivrednih proizvoda i hladnjača.
Uvoze se goleme količine poljoprivrednih proizvoda. Ako država ne proizvodi hranu za svoju državu, onda s tom državom nešto nije u redu, mišljenja je Ivica Dražić, proizvođač jabuka iz Zemunika Donjeg.
Bibinjski poljoprivredni proizvođač Pere Šindija novi je zakon ukratko okarakterizirao kao pravu tragediju.
– Zakon omogućava da se na legalan način provodi otimačina, jednako kao što su to ’45. radili partizani. Upravo se najveći dio državne zemlje ne obrađuje. Tko će državi naplatiti kaznu? Drže predavanje malim zemljoradnicima, a ne žele podijeliti zemlju bivšeg PK Zadar koja je sva u ledini, kazuje Šindija.
Pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Željko Katuša pak novi zakon pozdravlja te smatra da će njime biti omogućeno okrupnjavanje te stavljanje poljoprivrednog zemljišta u njegovu pravu funkciju.
– Od srca bih želio da Zakon što prije donese pozitivne rezultate. Ima dosta ljudi koji su u situaciji da ne mogu obrađivati zemlju pa ona stoji u ledini. Istina je da je zemljište vrlo osjetljiva kategorija i da su ljudi emotivno vezani uz zemlju. Mnogi su na tom području puno puta opečeni pa sad pušu i na hladno.
No Agencija za poljoprivredno zemljište bit će posrednik u raspolaganju i u prodaji zemljištem, što će ljudima davati određenu sigurnost. Neke će ovo podsjećati na nacionalizaciju pa možda i na prisilno udruživanje u zadruge nakon Drugog svjetskog rata. No danas su zadruge interesna, a ne prisilna udruženja. Zakon se donosi da se poljoprivredno zemljište stavi u njegovu primarnu funkciju i u osnovi je pozitivan. No mislim da će biti problema oko njegova provođenja. Naime, zemljišne knjige su na mnogim područjima zastarjele i bit će jako teško dokazivati vlasništvo, kazuje Željko Katuša.
Kazne do 30.000 kuna
Ono što u novom zakonu najviše plaši vlasnike poljoprivrednog zemljišta, jest kažnjavanje za neobrađivanje te davanje u zakup zemljišta koje se neko vrijeme ne obrađuje.
Pobornici Zakona ističu da će na ovaj način koristi imati i vlasnici koji će za svoje zapušteno zemljište dobivati određenu naknadu.
Tako će se poljoprivredno zemljište koje se nije obrađivalo godinu dana davati u zakup na razdoblje do tri godine, a ono za koje se utvrdi da je obraslo višegodišnjim raslinjem, ide u zakup do 10 godina.
Jesu li ili nisu poljoprivredna zemljišta u funkciji, utvrđivat će povjerenstva koja će imenovati jedinice lokalne samouprave, a sačinjavat će ih tri člana iz pravne, geodetske i agronomske struke.
Poljoprivredna zemljišta u zakup će se davati putem javnog natječaja, a odluku će donositi Općinsko ili Gradsko vijeće na čijem se području zemljište nalazi.
Što se tiče kazni za prekršaj neodržavanja poljoprivrednog zemljišta, ako je prekršitelj pravna osoba one će iznositi između 10 i 30 tisuća kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi morat će osobno platiti od 500 do 15 tisuća kuna. U istom rasponu određenu su i kazne za slučajeve kad su prekršitelji fizičke osobe.
Zakon na snagu stupa odmah, osim onog dijela kojim je regulirana prodaja zemljišta i koji na snagu stupa 1. siječnja 2010. godine.
Od 2010. godine će vlasnik koji želi prodati zemljište ponudu s cijenom i uvjetima prodaje, prerisom iz katastra i vlasničkim listom, morati prvo dostaviti jedinici lokalne samoprave koja ponudu mora objaviti na oglasnoj ploči. Zainteresirani za kupnju moraju se javiti u roku od 30 dana, a najpovoljniju ponudu odabire Agencija za poljoprivredno zemljište.
Gračac bez programa raspolaganja PZ-om
Agenciju za poljoprivredno zemljište će uredbom osnovati Vlada RH, a u jedinicama područne samouprave bit će otvorene podružnice Agencije.
Zadarska podružnica bit će u Benkovcu gdje se upravo, a u sklopu pilot-projekta Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta formira županijski Ured za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
Djelatnost Agencije bit će sudjelovanje u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, stjecanje poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu (Agencija može kupiti zemljište), okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, gospodarenje zemljišnim fondom, posredovanje u prometu poljoprivrednim zemljištem (za prodaju poljoprivrednog zemljišta potrebna je suglasnost Agencije) te pomoć vlasnicima poljoprivrednog zemljišta u sređivanju imovinskopravnih odnosa.
Što se tiče zemljišta u vlasništvu države, ako JLS u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona ne donese program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, to će umjesto i na trošak lokalne samouprave učiniti Agencija.
Željko Katuša infomirao nas je da je većina JLS u Zadarskoj županiji na čijim su područjima zemljišta u vlasništvu države donijela programe, a među njima i gradovi Benkovac, Nin i Biograd gdje i ima najviše takvog zemljišta.
Zemuniku Donjem, Pagu i Novigradu programi su iz nadležnog ministarstva vraćeni na doradu, a doznajemo i da na zadarskom području program još jedino nije izradila Općina Gračac.