Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

ZAHTIJEVAJU ODSTRJEL ČOPORA VUKOVA KOJI HARAČE PODRUČJEM SLIVNICE

Autor:

19.12.2008. 23:00
ZAHTIJEVAJU ODSTRJEL ČOPORA VUKOVA KOJI HARAČE PODRUČJEM SLIVNICE

Foto: Ana GRGAS



– Vuk mora nestati s ovog područja, ultimativno je zatražio prof. Mile Ćirak uz odobravanje nazočnih. Na skupu mještana jednoglasno donesena odluka da se prema Ministarstvu kulture – Upravi za zaštitu prirode, Državnom zavodu za zaštitu prirode podnese zahtjev Općine Posedarje i Zadarske županije za dopuštenim odstrjelom na čopor vukova koji harače područjem Slivnice Donje i Slivnice Gornje te okolnih naselja
Posedarje, općinsko središte za četiri naselja: Islam Latinski, Podgradina, Slivnica, Vinjerac (Ždrilo, Vučjak) i Posedarje. Od Zadra ga dijeli 25 km, a od Benkovca deset više. Dva naselja ga čuvaju s jedne strane magistralne ceste Zadar – Zagreb, a dva s druge strane. Ali niti jedno ga ne može sačuvati od bure i maestrala, a u zadnje vrijeme i bure oko pohoda vukova u stada Slivničana.
Štete udvostručene
Od prvog štetnog događaja u svibnju do danas štete je prijavilo 12 ovčara Slivnice D. i G. i okolnih mjesta s ukupno 30-ak stradalih grla, ne računajući nepronađene životinje i neprijavljene štete.
Bez sumnje veliki broj usmrćenih, uglavnom nejedenih ili djelomično jedenih životinja. Ako pak taj broj usporedimo s ukupnim brojem ovaca Slivnice Donje i Gornje te Vinjerca, Visočana i Ražanca (cca 2.000 grla), to je 0,6%, u usporedbi sa štetama na ovcama u Zadarskoj županiji (0,3%), štete su udvostručene. Uspoređujući ove rezultate s drugim županijama RH Zadarska je županija na trećem mjestu ove godine, kao i svih prethodnih godina od samog početka praćenja šteta od strane predatora, tj. od 1996. g. kada je vuk zaštićen.
Dakle, ustaljeni trend šteta sa stabilnom populacijom vuka i ne samo u našoj županiji nego i u Hrvatskoj. Ipak, u 2007./08. g. zamjetno je smanjenje broja šteta na stoci u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji u odnosu na Ličko-senjsku i Primorsko-goransku županiju u usporedbi s prethodnim godinama. Međutim, to ne mora neminovno ukazivati na pad brojnosti populacije, odnosno povećanja na nekom području, samo je bolja procjena znanstvenih metoda prilikom procjenjivanja. Naime, iz godine u godinu saznanja o populaciji vuka su bogatija, a korištene metode novije i znanstvenije pa je i sama procjena točnija.
Procjena Slivničana je da se na njihovu području nalazi čopor od najmanje tri vuka.
Otkud vuk u Slivnici?
Budući da je trend šteta u županiji i dalje isti, moguće je da je došlo do migracije predatora na novo područje. Otvorena su brojna pitanja stočara Općine Posedarje, tako su i pred Povjerenstvom za praćenje populacije velikih zvijeri u Hrvatskoj, pri Ministarstvu kulture, a ključno je zašto je vuk došao u područje u kojem nije obitavao. Većina članova Povjerenstva upoznata je s novonastalom situacijom područja općine Posedarje na redovnom seminaru za ovlaštene vještake 11. prosinca 2008. g. u Zagrebu. Tada je na traženje stočara Općine bio dogovoren dolazak predstavnika relevantnih ustanova, članova Povjerenstva u Slivnicu, radi iznalaženja načina u rješavanju problematike. Sastanak je bio zakazan za 14. prosinca 2008. s početkom u 12 sati u prostoru OŠ Slivnica G.
No, uvaženi predstavnici povjerenstava otkazuju zakazani i već plakatirani poziv na sastanak.
Kako se radilo o doista objektivno opravdanim razlozima s jedne strane i oglašenom pozivu s druge strane, preostali predsjedavajući sastanku (Ivica Jurčević, načelnik Općine Posedarje, dipl. ing. Željko Katuša, pročelnik županijskog Odjela za gospodarstvo i mr.sc. Ana Grgas, ovlašteni vještak Zadarske županije za štete od predatora) popravljaju situaciju i održavaju sastanak.
Sastanak u školi
Točno u podne najveća je učionica škole u Slivnici bila pretijesna za 80-ak zainteresiranih mještana Slivnice i okolnih zaseoka. Smrtno ozbiljni, bez toljaga, ali s unaprijed donesenim stavom nestrpljivo su čekali svoju riječ. Interpretacija Zakona o zaštiti prirode, odnosno Pravilnika o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca te Direktive o staništima po kojoj je vuk uvršten u popis zaštićenih vrsta, što sve članice Europske unije obvezuje na zaštitu ove vrste i njenih staništa, nazočne nije niti malo zanimala.
Svi ili gotovo svi htjeli su samo jedno – istrebljenje vuka s njihova teritorija! Najglasniji, s najjačim utjecajem na nozočne bio je prof. Mile Ćirak, izvrstan orator iliti govornik, koji ne želi saslušati drugog. Nakon profesorova viđenja problematike vuka postavio je pitanje (ovlaštenom vještaku Ministarstva, ujedno i piscu ovih redaka) u stilu:
– Recite mi tko je ovdje doveo vuka?
Odgovor ga nije zanimao, dapače, prekinuo je vještaka i nastavio:
– Onaj tko ga je doveo, mora ga i odvesti, te malo jačim tonom naglasio: – Vuk mora nestati s ovog područja.
E, za ove riječi profesor je bio nagrađen gromoglasnim pljeskom, koji je podržao i sam načelnik Općine Posedarje.
Slika koja vas vraća u neku davnu povijest, izmiksana svim mogućim začinima koji jednako tako pobuđuju raznorazne osjećaje, a onda vas prizemlji pa mi smo u 21. stoljeću. I dok se pitam jesmo li ili ipak nismo “Skupština” je jednoglasno donijela odluku da se prema Ministarstvu kulture – Upravi za zaštitu prirode, Državnom zavodu za zaštitu prirode podnese zahtjev Općine Posedarje i Zadarske županije za dopuštenim odstrjelom na čopor vukova koji harači područjem Slivnice D. i G. te okolnih naselja. Zahtjevu će biti priložen popis svih nazočnih sastanku s vlastoručnim potpisom. Nakon te i takve odluke nestalo je smrtne ozbiljnosti i društvo se razišlo u samozadovoljnom ozračju.
Stradanja na cesti
Samo je desetak nazočnih zatražilo ponuđene im pisane materijale o mjerama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR), kao što su: Model kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu; Model poticanja proizvodnje u poljoprivredi i ribarstvu; Koraci do ekoznaka za maslinovo ulje; Koraci do ekoznaka za med i druge pčelinje proizvode; Ekološka poljoprivreda, Operativni programi Vlade RH… Na upit zašto je slab interes poljoprivrednika Slivnice za aktualnim mjerama MPRRR-a Ante Ćoza (54.) kaže:
– Ma nije slab interes, nego su svi pod utjecajem sastanka i tih šteta koje vuk nanosi već duže vrijeme, a štete nisu prijavljivane i sada neće dobiti odštetu tko nije prijavio. Inače stočarima Slivnice i Ražanca, Jovića nije lako. Ova brza cesta za Pag, nastavlja Ante, uzima svoj danak ko i vuk. Nema više preganjanja blaga priko ceste, pogotovo starijim ljudima.
– Eto, nedavno je, dodaje Ante, čoviku stradalo 14 ovaca, a svako malo po dvi-tri. Do ove godine u području oko Slivnice nije bilo vuka, šteta je bilo, kaže Ante, ali od čagljeva, a nakon što im je tvrtka “Zadarska čistoća” izvršila temeljito ograđivanje deponija, čagljevi su nestali, ali je došlo još gore zlo. Zato se pitam, ali i poručujem, nastavlja Ante Ćoza, otkud mi u Hrvatskoj odjednom volimo vuka? Ko ga voli, neka ga drži ko kućnog ljubimca.
Sličnog mišljenja je i Nikola Juričević, ali Nikola osim problema vuka ističe i problem divljih svinja kojih, kako kaže, također nikad nije bilo na njihovu području. Stoga je Nikola zabrinut za budućnost ovčarstva na području u kojem, s jedne strane, gospodare divlje svinje i uništavaju zasijana polja (žitarice: kukuruz, ječam), a s druge strane, na pašnjacima vukovi kolju ovce.
Nesumnjivo je da su stočari naselja općine Posedarje ugroženi, da im je stočarsto/ovčarstvo važna, ako ne i jedina životna egzistencija te da imaju puno i previše razloga za ogorčenost i apel. Ali, jednako tako trebaju se prilagođavati novom načinu gospodarenja u poljoprivredi. Tradicionalno pašarenje za koje su emotivno vezani karakteristično je za ekstenzivnu poljoprivredu i vrijeme kada se živjelo i stjecalo polako. Svjesni sveopćeg napretka moraju prihvatiti i neminovan napredak u stočarstvu i sa svoje strane pridonijeti koliko je moguće, a onda neće izostati ni razumijevanje nadležnih institucija.


 ODŠTETNI CJENIK


Za usmrćene životinje:
– ovca 500,00 kn
– ovca bređa 700,00 kn
– ovan 700,00 kn
– ovan (rasplodni) 1.200,00 kn
– janje 700,00 kn
– koza 700,00 kn
– koza bređa 1.000,00 kn
– jarić 1.000,00 kn
– jarac 800,00 kn
– jarac (rasplodni) 1.200,00 kn
– krava 2.000,00 – 3.500,00 kn
– krava bređa 4.500,00 kn
– tele 2.500,00 kn
– bik rasplodni 4.500,00 kn
– selektirana grla prema računu od nabave
– magarac 1.300,00 – 1.800,00 kn
– pas 2.000,00 – 7.500,00 kn (ovisno o rodovnici, ocjenama oblika i rada i posebnim uspjesima u radu CAST i CACIT, šampionat u radu.
Za ozlijeđene životinje (ovce/koze) 250,00 kn (troškovi veterinara i lijekova), govedo, konj i magarac 350,00 kn.




 


  
VUK USMRTIO I OVNA RASPLODNJAKA IVICE LERGE


Nakon nekoliko šteta na svojem stadu slivnički ovčari Nikola Juričević i Ivica Lerga ne mare za kišu i budno paze na svoja stada. No, i unatoč tome u istom danu vuk je upao prvo u Nikolino stado, a potom Ivičino koje je bilo oko 3.000 metara dalje. Rezultat pohoda bile su tri usmrćene ovce iz Nikolinog stada i dva grla iz Ivičinog. Interesantno je da je Ivici stradao mladi ovan, rasplodnjak, što se vrlo, vrlo rijetko događa, na stotinu stradalih jedan ili nijedan. Borba je bila žestoka, a ovan je duže vrijeme krvario i podlegao zbog iskrvarenja. Ivica će teško preboljeti ovna, tim više što se pokazalo koliko je jak i srčan.
Na pitanje zašto nemaju niti jednog pastirskog psa, jer bi pas u svakom slučaju pomogao, tim više što pašare na otvorenim krškim pašnjacima s dobrom vidljivošću, obojica se slažu da to nije uobičajeno. Nitko ne koristi pse prilikom pašarenja, ali oni će razmisliti i o tome budući da Zavod za zaštitu prirode donira pastirske pse tornjake.


 
ZAŠTITNE  MJERE


(1.) Svaka pravna ili fizička osoba dužna je poduzeti zaštitne mjere o svom trošku radi sprječavanja nastanka štete.
(2) Odgovarajućim zaštitnim mjerama smatra se sljedeće:
1. U područjima gdje se učestalo pojavljuju ili se mogu očekivati strogo zaštićene velike zvijeri, stoka u tijeku noći mora biti zatvorena u staji ili u odgovarajuće zaštićenom toru odnosno, odgovarajućoj električnoj ogradi minimalne visine 1,8 m, a u tijeku dana, ako nisu u zaštićenom prostoru, na ispaši mora stalno biti prisutan čuvar (pastir) i pastirski pas čuvar i to za stoku:
za stada do 20 grla – 1 pastir
za stada od 20 do 50 grla – 1 pastir i 1 pastirski pas čuvar,
za stada od 50 – 150 grla – 1 pastir i 2 pastirska psa čuvara,
za stada preko 150 grla – 2 pastira i barem 3 pastirska psa čuvara.
2. Tijekom noći psi moraju biti zatvoreni u prikladne boksove ili odgovarajuće ograđeno dvorište, staju ili tor minimalne visine ograde 1,8 m. Tijekom dana psi moraju biti pod kontrolom vlasnika ili osobe koja ih vodi ili radi s njima.
3. Perad mora biti u peradarniku ili zatvorenom dvorištu, a ako se perad nalazi izvan dvorišta mora biti čuvana.
4. Mjere za sprječavanje šteta na poljoprivrednim kulturama i ribnjacima su čuvanje, plašenje, primjena zakonom dopuštenih repelenata i dr.