Oporavak anemičnog hrvatskog gospodarstva?

Slika korisnika admin
Autor: 
ikic
Denis Ikić kao svijetlu točku i perjanice hrvatskog gospodarstva izdvaja izvoznike

Ministar financija Ivan Šuker sredinom prošlog tjedna "isposlovao" je novi kredit kod Svjetske banke te se pohvalio da je dobiti takav zajam veliki uspjeh. Za optimizam ministra Šukera posebno su se uhvatili gospodarstvenici očekujući da će dio financijskog kolača podignuti klonulo hrvatsko gospodarstvo.

U tom kontekstu razumljivo je da se i gospodarstvenici na području Zadarske županije nadaju boljitku, a mali ljudi nastavku projekata koji za njih život znače. Projekt Mali Ždrelac, primjerice, čeka nova sredstva nad kojima je trenutačno ipak veliki upitnik bez obzira na visinu odobrenog zajma.

Šukerov horizont

Riječ je o 200 milijuna eura pozajmice za ozdravljenje proračuna i ublažavanje utjecaja krize po promjenjivoj kamatnoj stopi koja je trenutačno na razini oko 2 posto, a otplata je nakon 15 i pol godina.

Zajam je, istaknuo je ministar Šuker, priznanje i nagrada Vladi za sve što je učinila ranije. Jer, ni jedna zemlja nije dobila kredit s takvim uvjetima, a da nije imala stand by aranžman s MMF-om.

Šuker je kao tri osnovne namjene kredita naveo jačanje i upravljanje javnim financijama, što podrazumijeva i jačanje sustava javne nabave, jačanje sustava socijalne skrbi i jačanje učinkovitosti financijskog sektora, a kredit će poslužiti i za financiranje dvije velike tranše koje u prvim mjesecima stižu na naplatu.

O mogućim učincima nove financijske injekcije na hrvatsko gospodarstvo porazgovarali smo s tajnikom Županijske gospodarske komore Zadar Denisom Ikićem.

- Ivan Šuker kao ministar financija ima horizont koji ostali građani nemaju te bolje od ikog ima pregled svega što se događa. Govoreći o novom zaduženju mogu reći da je novac s kamatom od 2 posto jeftin novac te da je 200 milijuna eura jako dobra injekcija u situaciji kad je suša gotovog novca golema. Da bi "krvotok" novca radio, potreban je novac na računima. Ako se uzme u obzir da unutarnji dug iznosi 20 milijardi kuna, ne treba previše komentirati kako taj "krvotok" trenutačno izgleda, govori Ikić, dodajući da svako uredno servisiranje državnih obveza i državnih poduzeća ima multiplikativni efekt.

Previsoka kuna

- Konkretno, ako se dio tih novaca transferira tvrtkama u vlasništvu države, primjerice, HC-u, HC će moći platiti svoje poslovne partnere, a partneri podizvođače. Državne tvrtke, njihovi partneri, izvođači i podizvođači moći će isplatiti plaće svojim djelatnicima, a te će se plaće onda potrošiti što će za posljedicu imati tok novca u trgovačkoj te u drugim uslužnim djelatnostima, navodi Ikić koji s druge strane napominje da situacija ukupnog zaduženja nikako nije zanemariva. Čak ne toliko države, koliko građanstva i poslovnog sektora.

- Da bi servisirali trenutačnu razinu potrošnje bruto domaći proizvod trebao bi 2010. godine u odnosu na 2008. godinu biti preko 6 posto u plusu. Takav gospodarski rast vrlo je teško i gotovo nemoguće očekivati, pogotovo kad se na umu ima da je BDP u 2009. godini iznosio minus 5,9 u odnosu na 2008. godinu. Rješenje nije u štednji, već u stvaranju novih vrijednosti u sklopu gospodarskog rasta i to po nekakvim mjerama. Kakvim mjerama to je sad drugo pitanje. Više raditi, povećati efikasnost, drugačije se organizirati - neki su od mogućih odgovora, kazao je Ikić koji kao svijetlu točku i perjanice hrvatskog gospodarstva izdvaja izvoznike.

- No njihova je glavna zamjerka što zbog previsoke kune nisu dovoljno konkurentni na inozemnom tržištu. Kuna pak ne može devalvirati dok građanstvo isplaćuje stambene kredite. Jedino kad bi banke kamatnu stopu na stambene kredite spustile s primjerice 7 na 5 posto. Sad je sve pitanje organizacije i dogovora, a to otvara mnogo šire diskusije, razmišljanja su Denisa Ikića koji je na kraju zaključio da će zaduženje od 200 milijuna eura, sve u svemu, hrvatskom gospodarstvu dobro doći.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno