Instrukcije kao recept za problem

Kako ističe Maja Cindrić, instrukcije su upravo gotovi recept kojim djeca, kad im se nagomila gradivo, u zadnji trenutak prije ispita, kod često nestručne osobe, napamet nauče tip zadatka koji će im se pojaviti na ispitu. I to samo da bi dobila dvojku. Taj pristup problemskim zadacima u matematici, djeca često primjenjuju u pristupu problemima u životu. A za probleme recepta – nema

Od sve aktualnije teme instrukcija roditeljima školaraca diže se kosa na glavi, pogotovo što su, uz sve troškove školovanja, često primorani platiti još i precijenjene instrukcije i to najčešće iz matematike. No gdje su kad, na primjer, Društvo matematičara Zadar ponudi alternativno rješenje i organizira predavanje na temu “Matematika – može li bez instrukcija?”, kao što je na primjer bio slučaj prekjučer u Gradskoj knjižnici Zadar. Naime, na predavanje mr.sc. Maje Cindrić, predsjednice Društva, koja je roditeljima željela objasniti strategije i metode učenja matematike, nije došao nitko. Time se nameće pitanje koliko zapravo roditelji žele prevenirati potrebu za instrukcijama. Zapravo ispada da samo žele gotovi recept.
A kako ističe Cindrić, instrukcije su upravo to – gotovi recept kojim djeca, kad im se nagomila gradivo, u zadnji trenutak prije ispita, kod često nestručne osobe, napamet nauče tip zadatka koji će im se pojaviti na ispitu. Bez problemskog pristupa, bez razmišljanja. I to samo da bi dobila dvojku. Taj pristup problemskim zadacima u matematici, djeca često primjenjuju u pristupu problemima u životu. A za probleme recepta – nema.
– Postoji mnoštvo suvremenih metoda učenja matematike, a mi koristimo klasične načine. Problem je to koji je postojao i u suvremenim zemljama. One su uglavnom otišle korak dalje, a sad je na nama da njihov primjer slijedimo. Radi se na tome, promjene se događaju, ali to je dugoročan proces. Od Društva matematičara se očekuje da nešto poduzme u vezi instrukcija. Mi imamo radionice za djecu koja su napredna u matematici jer i s njima treba znati raditi. A za ostale nismo htjeli organizirati još jedne instrukcije već pomoći roditeljima da do instrukcija ne mora ni doći, rekla je Cindrić.
Dodala je i da instrukcije nisu sasvim loše, na primjer kad se puno izostaje s nastave.
Nadalje priča da su ljudi najčešće ili dobri matematičari ili mrze matematiku.
– Često roditelji kažu djeci da im matematika nije u genima, sami je predstave kao neki bauk. Biti talent je nešto sasvim drugo, ali biti matematički pismen i naučiti razmišljati, to može svatko. To i jest svrha nastave matematike. Ona nije sama sebi svrha, ona je alat za sve i svugdje je ima, kazala je Cindrić, koja je ujedno i asistent za nastavu na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja.
Kazala je i da se problemi s matematikom kod djece javljaju sve ranije i ranije i da treba djelovati od osnovne škole.
– Djeci je lakše pronaći gotov recept nego malo razmišljati. Proceduralne zadatke, poput onih s osnovnim računskim radnjama, nauče prilično lako. Ali kod problemskih zadataka, čim vide da se treba misliti, oni odustaju. I istraživanja su pokazala jako loše rezultate, istaknula je.
Cindrić kaže da postoji mnoštvo metoda s kojima matematika može biti zanimljiva i lakše shvatljiva.
– Ima mnoštvo interaktivnih programa na internetu koji pomažu shvatiti, na primjer koncept broja, rješavanje jednadžbi i slično. Ima više načina da se dođe do rezultata, na primjer vizualizacijom, skiciranjem, usporedbom s voćem, kunama… Svaki logičan način je dobar način. Važno je da se na prvom problemu ne odustane, već da se nauči razmišljati. Ako dijete od malena nauči tražiti logiku, uvijek će ju tražiti i neće se zadovoljiti s gotovim receptima. Tako da jednog dana neće ni imati potrebu za instrukcijama, zaključuje Cindrić, preporučujući web-stranice: www.normala.hr/interaktivna matematika i public.carnet.hr/~ahorvate.