Kako prebroditi krizu?

Zadarski obrtnici otvorili su za susreta s gradonačelnikom i pročelnicima mnoge probleme koji prijete obrtništvu vidljive kroz zatvaranje 660 obrta u posljednjih 6, 7 godina, a čak 40 samo u prosincu 2010. godine
Suprotno stanju u obrtništvu gdje se mnogo toga zatvara, a malo otvara, na prekjučerašnjem sastanku Udruženja obrtnika Zadar s čelnicima Grada Zadra mnogo je toga otvoreno, a malo “zatvoreno”. Sastanku su nazočili svi članovi vodstva Udruženja obrtnika predvođeni Mladenom Maltom, a na drugoj strani gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić i pročelnici, odnosno članovi njegovog kolegija, Anastazija Magaš iz Konzervatorskog odjela Zadar te Branko Ganzulić i Zvonko Šupe uime TZ Zadra, što otkriva da je bilo riječ o najvišoj razini međusobnog uvažavanja. Uostalom, ono što Zadar kao peti grad predstavlja u zemlji zadarsko udruženje još izrazitije predstavlja u hrvatskom obrtništvu.
 Grad ograničenih mogućnosti
– Pomoći ćemo obrtnicima koliko možemo, jer i Grad je u poteškoćama, izjava je gradonačelnika Vrančića koja oslikava završetak, odnosno rezultat skupa.
Prema riječima gradonačelnika, otvorene su mnoge teme, a razlog sastanka je bio – kriza obrtništva i metode kojima Grad može pomoći.
Činjenica je da su gradske vlasti u centralistički uređenoj zemlji s malim ovlastima za direktnu pomoć, jer kod poreza određuju tek “malene” stavke. Daljnji je problem što se i Grad nalazi u lošim financijskim prilikama, proračuni se već nekoliko godina revidiraju samo naniže, a dugovi rastu.
U priopćenjima kakva prate ove susrete ističe se vrlo kurtoazno sljedeće:
“Među brojnim temama istaknute su visine obveza za različite poreze i naknade koje obrtnici plaćaju Gradu Zadru, lokacija i uvjeti prodaje na štandovima tijekom turističke sezone, naplata parkinga, strategija turističkog razvoja Zadra i cjelogodišnje poslovanje na Poluotoku, korištenje javnih gradskih prostora na Poluotoku, izgradnja industrijske zone Crno, problem mjesta za iskrcaj ribe, zabrana radova u graditeljstvu tijekom sezone, obavljanje taksi djelatnosti i drugo.
– Od strane predstavnika Grada istaknuta je spremnost na razmatranje smanjenja naknade za isticanje reklamnih poruka i skraćivanje vremena naplate parkinga izvan turističke sezone.
Nadalje, iskazana je spremnost na nastavak i jačanje suradnje Udruženja obrtnika Zadar i Turističke zajednice Grada Zadra na projektima razvoja turističke ponude u gradu, što bi pridonijelo produženju turističke sezone i oživljavanju Poluotoka.
Vezano za ostale teme koje su otvorene, dogovorene su daljnje pripremne aktivnosti gradskih ureda i Udruženja obrtnika Zadar, a o njima će se nastaviti raspravljati na sljedećem sastanku koji je dogovoren u narednom razdoblju, a prije početka turističke sezone”.
Obrtnicima treba snažnija pomoć
– Činjenicom da se nakon naše Skupštine organizirao ovaj sastanak na kojem su uz gradonačelnika bili čelni ljudi institucija na koje smo upućeni ili s kojima surađujemo smo zadovoljni. I dobronamjernošću i svijesti o važnosti obrtništva za Zadar i samu gradsku vlast i sve strukture. Ne možemo biti zadovoljni konačnim rezultatom s obzirom na težinu problema koji pritišću obrtnike. Ovogodišnja osnivačka Skupština našeg udruženja dramatičnije nego ikad do sada postavila je pitanja pomoći, podrške i razumijevanja za obrtništvo u ovom teškom vremenu. Možemo kazati da je kao rezultat sastanka najavljeno moguće smanjenje poreza na reklamu, odnosno korekcija oko vremena naplate parkiranja na i oko Poluotoka, namjera traženja nekih rješenja oko oživljavanja Poluotoka, određeno razumijevanje za pitanje štandera i slično. Zadovoljan sam i dogovorom da se ovakvi susreti nastave i ustale barem dvaput godišnje, odnosno pred sezonu i nakon nje, kazao nam je Mladen Malta.
 Rezultati očito nisu zadovoljavajući. Obrtnici su tražili vraćanje nekih olakšica koje je Zadar uveo među prvima, svojevremeno se pripremajući za krizno vrijeme, ali ih i brzo ukinuo. Kriza na žalost nije ukinuta već se očito zaoštrava. Odnosi se to, primjerice, na mjere poput zadarskog svođenja poreza na tvrtku s 900 na 400 kuna, ali je brzo vraćeno. Naravno da su razlozi u problemima s financijama koje ima i sam Grad.
Sadašnji broj obrta u odnosu na recimo 2005. manji je za 660. Samo lani otkazano je 119 obrta, a samo u prosincu čak 40. I dugogodišnje obrtnike zatičemo u situaciji da su prisiljeni zatvarati lokale zimi.
Uglavnom, obrtnike je zanimalo i što se može učiniti sa spomeničkom rentom, i da se na Poluotoku od listopada do Uskrsa naplata parkiranja prekida u 14 sati i zbog njihovog opstanka (mnogi su u povijesnoj jezgri) i zbog života same jezgre. To bi se naravno kompenziralo duljom naplatom i skupljim satima ljeti (kada to pada i na tuđa leđa), ali su u gradu navodno skloni pristati na naplatu do 16 sati. Oko izmiještanja štandera se razgovaralo kao i mogućnosti višenamjenskog korištenja tržnice u zatvorenom dijelu moguće s manifestacijama ili autohtonim proizvodima i slično. Oko aktivnosti na Poluotoku vezanih za svojevremeni Advent i niz manifestacija ocijenjeno je da se ove godine ne smije ponoviti lanjski prosinac, osim što je Turistička zajednica pohvaljena za dobru organizaciju samog dočeka Nove godine.
Uglavnom, obrtnici ocjenjuju svoje prilike krajnje dramatičnim te traže svaki način smanjenja nameta, a u interesu održavanja “koke nesilice”, što obrt zasigurno jest za Grad Zadar. Grad Zadar daje do znanja da shvaća položaj i značenje obrtništva, ali slabo “driješi kesu”, jer je očito i njegova “probušena”.