Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Čak 11 posto učenika predebelo

20.01.2012. 23:00
Čak 11 posto učenika predebelo


Još 2002. hrvatska su djeca bila mršavija od europskog prosjeka i između 39 europskih zemalja, SAD-a i Kanade bila su na 29. mjestu. Sad su na šestom ili sedmom mjestu, a čak 11 posto osnovnoškolaca u Hrvatskoj prekomjerno teži
Brz život, nekvalitetna hrana, gazirana pića, tjelesna neaktivnost, višesatno sjedenje za računalom i ispred televizije,… sve to i mnogo više dovelo je do dramatičnog porasta djece s prekomjernom težinom u Hrvatskoj, što je i trend u razvijenim zapadnim zemljama zadnjih tridesetak godina. Još 2002. hrvatska su djeca bila mršavija od europskog prosjeka i između 39 europskih zemalja, SAD-a i Kanade bila su na 29. mjestu. Sad su na šestom ili sedmom mjestu, a čak 11 posto osnovnoškolaca u Hrvatskoj prekomjerno teži. Od toga je 5,5 posto njih pretilo. Prema podacima Službe za zaštitu mladih i prevenciju ovisnosti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo čak 3 posto dječaka starih 18 godina ima preko 100 kilograma.
Hrana u zadarskim vrtićima
Sve to i ne čudi s obzirom da se tjelesnom aktivnošću bavi samo 30 posto djece u dobi od 11 do 15 godina, sve manje se igraju u dvorištu, a sve više u virtualnom svijetu, tako da unesene kalorije nedovoljno troše. A i djeca su sama po sebi sklonija slatkišima, nego primjerice povrću. Tako pojačano unose masti i zasićene masne kiseline, kolesterol, natrij i šećer, a smanjeno prehrambena vlakna, vitamine, kalcij i magnezij.
Pretilost utječe na razvoj bolesti kao što su zloćudni tumori, šećerna bolest tipa 2 te bolesti srca i krvnih žila, a u Hrvatskoj godišnje umre 26.000 ljudi upravo od bolesti krvožilnog sustava.
Važno je odmalena djecu učiti pravilnoj prehrani jer se s godinama teže skidaju kilogrami, a i mijenjaju navike.
U zadarskim gradskim vrtićima upravo se o tome vodi računa. Tako Biserka Belić, ravnateljica Dječjeg vrtića Radost, kaže da je u istraživanju koje je u Radosti provelo Sveučilište u Zadru, primijećen veći broj pretile djece u popodnevnoj smjeni od one u jutarnjoj.
– To su djeca koja u vrtiću borave od 16 do 18.30 sati, dakle u većoj mjeri se hrane kod kuće. To je zaista mali uzorak za istraživanje, ali rezultat može biti indikativan. Sreća je ipak da živimo u podneblju gdje je uvijek dostupno svježe voće i povrće, kaže Belić.
U kuhinji Dječjeg vrtića Radost dnevno se skuha oko 750 obroka i pritom se uvijek pazi na omjer nutritivnih vrijednosti prema pravilniku te na kvalitetu namirnica i njihovu raznolikost. A unatoč krizi, ističe Belić, standrad kvalitete, ni u opremi, ni u prehrani, nije se smanjio.
– Jelovnik se radi jednom tjedno i dostupan je roditeljima na vidljivom mjestu tako da uvijek znaju što su djeca jela. Također, imamo i djece s posebnim potrebama u prehrani zbog alergija ili bolesti pa se za njih kuha posebno, pojašnjava ravnateljica Belić.
Redovita su i antropometrijska mjerenja djece te kontrole kalorijske vrijednosti hrane u vrtićima koje jednom mjesečno provodi Zavod za javno zdravstvo Zadar. Rezultati se šalju i poslodavcu – Gradu Zadru.
Uvode “zdrave rođendane”
Kako kaže Martina Rudić, zdravstvena voditeljica u Dječjem vrtiću Sunce, antropometrijska mjerenja su u zadnjih nekoliko godina pokazala dva slučaja pretilosti, dok pothranjene djece nije bilo.
– Omjer škroba, bjelančevina i masti radimo prema smjernicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Jelovnik se radi jednom tjedno i djeca dnevno dobiju četiri obroka u vrtiću, tako da kod kuće trebaju pojesti još samo jedan. Iako se kaže da djeca baš ne vole zeleno, uglavnom su se naučila na povrće. Skoro svaki dan se jede juha, bilo bistra ili gusta od povrća, leće… Svaki dan jedu voće i jogurt, a piju čaj ili mlijeko, a jednom tjedno, uglavnom petkom, na jelovniku je riba, govori zdravstvena voditeljica Sunca.
Da im se ne uskrati baš sve “nezdravo”, kako dodaje Rudić, jednom ili dva puta godišnje se jede pašteta, mesni naresci i pizza, a recimo krafne, samo tradicionalno u vrijeme poklada.
– Pokušavamo uvesti “zdrave rođendane”, ali to ide jako sporo. Ipak za te prigode djeca najviše vole bombone, štapiće i slično. Kad je lijepo vrijeme djeca borave na zraku, na poligonu ili u šetnji, a uoči dječje olimpijade, intenzivnije se bavimo sportom. To je isto jedan od načina da se djeci usadi ljubav prema sportu i navika tjelesne aktivnosti, ali ipak je u tome glavni dio na roditeljima, zaključuje Rudić.
Topli obrok u Zadru među osnovnim školama imaju samo one s produženim boravkom, poput OŠ Petra Preradovića ili OŠ Kruna Krstića.
Za nekoliko škola u Zadarskoj županiji tople obreke svakodnevno priprema sukošanski catering Piazza. Kako kaže Neven Nadinić, direktor cateringa, jelovnik se mijenja svaki tjedan, a obroci su usklađeni s preporučenim energetskim i nutritivnim standardima koje sastavlja nutricionist.
– Kombinacijom različitih namirnica nastojimo zadovoljiti unos svih sastojaka hrane potreban za uredan rast i razvoj djece. Prednost dajemo povrću i voću, krtom mesu, ribi te kvalitetnom izvoru ugljikohidrata i kvalitetnim mastima, prvenstveno maslinovom ulju, kaže Nadinić.
Za užinu osnovnoškolci na produženom boravku uglavnom jedu voće, jogurt ili kolač, za ručak juhu, meso, povrće, a jednom tjedno i ribu.
U Hrvatskoj samo 30 posto djece zadovoljava preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o najmanje jednom satu umjerene tjelesne aktivnosti na dan. Jedan od problema u Zadarskoj županiji koji ide u prilog pretilosti djece je nedostatak školskih sportskih dvorana i igrališta.
Od 27 osnovnih škola kojima je osnivač Zadarska županija, 16 osnovnih škola i 2 područne imaju sportsku dvoranu, a 11 njih nema. Trenutačno je u izgradnji sportska dvorana u Osnovnoj školi Sv. Filip i Jakov. Sve osnovne škole u Zadru, osim glazbenih škola i OŠ Voštarnica, imaju sportsku dvoranu.
Zajedno s područnim školama, u Zadarskoj županiji ukupno 85 osnovnoškolskih zgrada imaju vanjske sportske terene.
Od 20 srednjih škola kojima je osnivač Zadarska županija, 9 njih ima sportsku dvoranu.
– Obrazovanje je jedan od prioritetnih ciljeva Zadarske županije i prilikom izrade Županijske razvojne strategije 2011-2013. godine, u bazu projektnih ideja uvrštena je izgradnja sportskih dvorana – 18 za osnovne i 7 za srednje škole te izgradnja dvaju vanjskih sportskih igrališta za osnovne škole, navodi Vlatka Vučić-Marasović, pomoćnica pročelnice Ureda župana Zadarske županije.
U Slici zdravlja Zadarske županije iz 2008. godine, upravo je sportsko-rekreacijska problematika definirana kao jedan od pet javnozdravstvenih prioriteta u županiji, s obzirom da tjelesna neaktivnost povećava rizik ukupne smrtnosti populacije, posebno od kardiovaskularnih bolesti. Zato je u planu Zadarske županije povećati dostupnost i raznolikost sportsko-rekreativnih sadržaja za sve uzraste, a u suradnji s udrugama organizirati takve javne aktivnosti, sve u cilju popularizacije sporta.