Mitrovića maslinik na sedam hektara kruševačkog krša

Sadnja bi trebala uslijediti u travnju. I ovo će biti još jedan u nizu ekoloških maslinika u našoj županiji, jer ga na to obvezuje između ostalog i potpisan ugovor kod dobivanja šumskog zemljišta na služnost
Nikako da utihnu aktivnosti na poljoprivrednom, a osobito se to odnosi na šumsko zemljište koje je dano na dugogodišnju služnost unatoč ukinutim državnim poticajima za sadnju novih nasada i neraspisivanju natječaja za povrat kapitalnih ulaganja. Užurbano se pripremaju novi tereni, traže savjeti agronoma što ide u prilog promišljanjima kako nema krize ni recesije ukoliko osiguramo dovoljne količine hrane.
Podižu se uglavnom maslinici, vinogradi, voćni nasadi sa smokvom, marelicom, trešnjom i to na svim dijelovima županije od Zatona, Ninskih Stanova, Briševa do Korlata, Pridrage, Kruševa, Lisičića i Lepura.
 Radovi nadomak mora
Poljoprivredno zemljište koje se privodi kulturi iziskuje znatna financijska sredstva, ali ni približno kao tereni apsolutnog krša ili oni s većom ili manjom količinom skeleta. I dok pripremni radovi na poljoprivrednom zemljištu bez skeleta uglavnom iziskuju duboko oranje (rigolanje), ravnanje, markiranje, iskop sadnih jama i sadnju, tereni krša zahtijevaju jake, najčešće „građevinske” strojeve.
 Potvrdio nam je to Dragan Mitrović, sin nadaleko poznatog stočara Luke – Zorka Mitrovića iz Zelengrada. Zatekli smo ga na području nadomak samog mora u Kruševu gdje nadzire zemljane radove koji se završavaju na površini preko 7,0 ha. Zajedno s Radom Mitrovićem iz Raštana dobio je ovo šumsko zemljište na služnost. Pripremni radovi privode se kraju, a na ovakvim terenima idu ovim slijedom:
Prvi posao kod pripreme ovog krševitog tla bilo je temeljito krčenje kako nadzemnog tako i podzemnog dijela prethodne vegetacije. Kako je rigolanje (duboko oranje) radi prisutnosti kamena nemoguće bilo izvesti pristupilo se je ripanju (jedan ili više noževa, Catterpiler) koji je vrlo uspješno podrivao kamenito tlo u profilu, te lomio i odvajao gromade vapnenca te razbijao njihovu kompaktnost.
Ripanje i iskop jama
Ripanje koje se obično obavlja na dubinu 80-100 cm, omogućuje dobru prozračnost tla, te brži i lakši razvitak korijenovog sustava masline u širinu i dubinu. Nakon toga išlo je markiranje, odnosno određivanje sadnih mjesta, a trenutno ide iskop (otvaranje) bagerom voćnih jama dimenzije 1,2 x0,8 m. Iz svake voćne jame temeljito će se odstraniti ostaci prethodne vegetacije, jer u protivnom bi takav nasad mogao biti podložan zarazi  gljivičnim bolestima, kao Armillaria melea i Roselinia necatrix, kojima je prethodna vegetacija domaćin. Preostaje dovoz zemlje dobrih fizikalnih svojstava na teren kako bi se dopunile voćne jame, te izvršila meliorativna gnojidba (gnojidba na zalihu) u jame. Veći kamen, izvađen iz voćne jame, postupno će se iznositi s terena ili mljet na samom terenu i ravnati u međuprostoru valjcima.
Gnojidba po ekološkim pravilima
Sadnja bi trebala uslijediti u mjesecu travnju. I ovo će biti još jedan u nizu ekoloških maslinika u našoj županiji, jer ga na to obvezuje između ostalog i potpisan ugovor kod dobivanja šumskog zemljišta na služnost. Gnojidba organskim gnojivom koja će ići kao meliorativna, dakle gnojidba na zalihu može ići isključivo s onim gnojivima koje je po ekološkim principima i proizvedeno, a što nam potvrđuje ovlašteno kontrolno tijelo.
Stajsko gnojivo, gnojnica i gnojovka domaćih životinja, napose goveda, te komposti od biljnih otpadaka, čine zajedno s organsko-biološkim dodacima i gnojivima, osnovu gnojidbe u ekološkoj proizvodnji. Međutim, svi tereni krša na kojima je prevladavala  šumska vegetacija, a koji se privode nekoj poljoprivrednoj kulturi uglavnom su vrlo siromašna na organskoj tvari – humusu. Stoga, dodavanje humusa – kao najkvalitetnijeg organskog gnojiva u voćne jame može biti dugoročno vrlo učinkovito. Humus se nikako ne može usporediti s običnim gnojivom, jer pokazuje bogatstvo minerala, te sadrži 11 puta više kalija, 3 puta više magnezija, 7 puta više fosfora i 5 puta više nitrata nego stajsko gnojivo. Baš od toga i proizlazi računica da samo jedna tona humusa je kao 6 tona stajskog gnojiva.
Hanin humus s certifikatom
Humus dobiven radom crvene kalifornijske gujavice u našoj županiji s ekološkim certifikatom dobivenim od Hrvatskih šuma kao kontrolnog tijela dobila je tvrtka Telluris-Medin d.o.o. iz Murvice.
U dopunskoj gnojidbi, koja se obavlja tijekom vegetacije radi pojačanog vegetativnog rasta u ekološkoj proizvodnji mogu se koristiti i neka mineralna gnojiva. To su kameno brašno poznatog sastava, kalij-magnezij, ali uz prethodnu analizu i preporuke nadzorne stanice, sirovi fosfati poznatog podrijetla i sastava s dopuštenim sadržajem teških metala, sporo razgradivi gnojidbeni vapnenci (kalcijev karbonat, dolomitni vapnenac, vapnenci od školjki i algi) i magnezijski dodaci, mineralni kalij niskog sadržaja klora, magnezijska gnojiva i mikroelementi (elementi u tragovima).
Dragan Mitrović, baš kao i brojni drugi „osvajači” šumskog zemljišta uz stručnu provedbu svih agrotehničkih mjera predviđenih u ekološkoj proizvodnji s razlogom  može očekivati maksimalan prirast i zdrav plod. Svaki ekoproizvod, s kojim se postiže viša cijena na tržištu u osnovi mora biti uzgajan unutar ciklusa flore i faune, odnosno zatvorenog kruga ekosustava.