ŠKOLA ZA ŽIVOT Zbog pretjerane digitalizacije, nastavnici uskoro neće biti potrebni?!

Hrvatska već od jeseni 2019. godine mora biti spremna na  brojne izmjene u osnovnim i srednjim školama jer počinje frontalna  primjena “Škole za život” u sklopu kurikularne reforme. Ona bi trebala  ući u sve škole i to u prve i pete razrede osnovnih škola (svi predmeti), u  prirodoslovne predmete u sedmom razredu (fizika, kemija i biologija), te  u prve razrede srednjih škola općeobrazovnog usmjerenja. Učenici koji  na jesen 2019. budu upisivali druge, treće, četvrte, šeste i osme razrede  osnovnih škola te druge, treće i četvrte razrede gimnazija, nastavit će  učiti po starom modelu.

Skeptični i umorni od propalih reformi
No, situacija u školama koje tek trebaju ući u program nove kurikularne reforme i nije baš tako optimistična. Ravnatelji nekolicine osnovnih i  srednjih škola dosta su skeptični, ne vide rješenje u tehnološkoj modernizaciji škola koliko u rasterećenju učenika od nepotrebnih predmeta i  gradiva. Također, slažu se i sa stavom Nezavisnog sindikata zaposlenih u  srednjim školama koji tvrdi kako nova reforma uključuje i više radnih sati za nastavnike i učitelje, a povećanje plaća se ne spominje nigdje!
Ravnatelj Gimnazije Jurja Barakovića, Ranko Artuković, prvo što je  prokomentirao vezano za očekivanja od nove kurikularne reforme jesu  premale plaće prosvjetara.
– Jedino što vidim u novoj reformi je još veće zaduženje prosvjetnih  radnika, a nitko ništa ne spominje o povećanju plaća i standarda, kazao  je Artuković dodavši kako je ovo pretjerana digitalizacija i prema kojoj  djeci uskoro neće trebati ni nastavnici ni škola.
– Digitalizacija je dobra ali do određene granice. Ionako nam djeca već  pate od njenih posljedica (kratkovidnost, pretilost, nedostatak fizičke aktivnosti), a sad smo je još multiplicirali, objasnio je Artuković naglasivši  kako se radi eksperiment gdje se puno riskira te kako je uvjeren da je u  pitanju lobi neke tvrtke.
– Mlade generacije postaju ovisne o Microsoftu. Pored svih ostalih sustava, jedino se ovaj forsira, i zato smatram da su i druge stvari u pitanju,  kazao je Artuković dodavši kako su umorni od silnih reformi od kojih je  većina propala, a jedino što do sad priznaje je državna matura i to isključivo u segmentu polaganja.
–Svaki novi ministar donosi svoje, nas se malo pita, naš glas se ne čuje  i ignorira, kazao je Artuković.

Gimnazijski program nije se mijenjao cijelo stoljeće
Što se tiče gimnazijskog programa, on se cijelo stoljeće nije mijenjao i  stoga Artuković smatra kako je potrebna žurna reforma upravo gimnazijskog programa.
– Neki nepotrebni predmeti se trebaju potpuno ukinuti, trebaju se  uvesti novi predmeti primjereni 21. stoljeću, oni od kojih će učenici imati stvarne koristi. Također, treba nam reforma koja će poticati ulaganje u  ljude i u njihovu prekvalifikaciju, kazao je Artuković naglasivši kako će  sve to skupa manje koštati od ovog starog programa iz 19. stoljeća (17  predmeta, 7 školskih sati svaki dan), zbog kojeg učenici pucaju po šavovima, kazao je Artuković naglasivši još kako smatra da ništa ne može zamijeniti papirnate udžbenike. Dapače, smatra kako će novi digitalni samo odvraćati pažnju, poticati hiperaktivnost učenika, prezasićenost informacijama, a uvođenjem digitalizacije postavlja se i pitanje održavanja  opreme.
– Oprema se kvari, tko će to održavati? Očigledno se nekome pogoduje, zaključio je Artuković.

Ne bi trebalo srljati
Ravnateljica Gimnazije Franje Petrića, Blanka Pedišić, samo je kratko  prokomentirala reformu koja ih čeka.
– Ako je reforma planirana i od nas se traži sudjelovanje, mi ćemo to i  učiniti. Nastavnici su na edukacijama i pripremama, međutim, s njih se  vraćaju očajni. Preveliko im je opterećenje i puno je posla. Također, Ministarstvo nam je dalo novac za svu opremu, ali problem je što trenutno  mi to nemamo gdje smjestiti, pa je to nešto što svakako do rujna moramo riješiti, kazala je Pedišić.
Ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora, Rade Šimičević, smatra da ne  bi trebalo srljati u reformu prije nego se dobiju rezultati eksperimentalnog programa.
– Kada se uvidi što je dobro, a što nije dobro napravljeno, onda bi  eventualno trebalo uključiti sve škole. Jedna godina po meni je malo, iako su promjene u sustavu nužne. Obrazovanje ne može stajati jer ono je  temelj uspjeha društva i države, ali baš zato s tim treba opreznije, smatra  Šimičević dodajući kako gimnazije trebaju hitnu reformu nastavnih  predmeta odnosno sadržaja.
– I dandanas učenici nam uče koliko Brazil izvozi kaučukovca, a ne  znaju hrvatski jezik ili povijest hrvatske države, kazao je Šimičević dodavši kako je osobno protiv uvođenja digitalizacije u smislu obrazovnog  procesa.
– Mi u našim školama imamo više računala nego što ima Finska, a koja  ima najbolji obrazovni sustav na svijetu, a pitanje je usvojenosti nastavnih sadržaja. Računala se trebaju koristiti, ali učenici prije svega moraju  koristiti logiku, a ne da im se sve servira, zaključio je Šimičević.

Modernije metode podučavanja i istraživačka nastava
Stanka Pera, ravnateljica Osnovne škole Petra Preradovića kazala je kako su nastavnici krenuli s edukacijom, te kako uistinu ima dosta posla.
– Uključili smo se u stručna usavršavanja i virtualne učionice, naši  nastavnici znaju da ih to čeka u rujnu, pripremaju se jer ima tu dosta posla. Veliko im je opterećenje, ali nemamo drugog izbora, kazala je Pera.
Od reforme se nada da će zaživjeti, ali prije svega se nada da će se uspješno realizirati obećana oprema škola kako bi se program uopće i mogao realizirati.
– Samo da taj dio ne zakaže, a što se tiče drugog, mišljenja sam da će  metode poučavanja biti modernije i suvremenije, poticat će se istraživačka nastava i timski rad učenika, neće više biti „štrebanja“ činjenica. Također, reforma bi nam trebala donijeti i fleksibilnost po pitanju organizacije školske godine, kazala je Pera objasnivši kako će od rujna škole moći same odrediti koliko će biti obrazovnih razdoblja (polugodišta)  te praznika, ovisno o potrebama djece. No, iako će se ravnateljima i  učiteljima reformom dati više slobode u kreiranju nastavnog plana i programa, to će im na leđa staviti još veću odgovornost. Što se tiče financiranja opreme i udžbenika, Pera je kazala kako će to ići od strane Ministarstva, ali i osnivača škole, Grada Zadra.

Koje promjene podrazumijeva "Škola  za život"?
Primjena “Škole za život” donosi novi model i program u načinu podučavanja, ali i  vrednovanja. Učenicima prvih, petih i sedmih razreda te prvih razreda gimnazija u  odnosu na sve ostale učenike bit će lakše torbe jer je dio sadržaja iz dosadašnjih  udžbenika prebačen u digitalni oblik. Također, reforma podrazumijeva i opremanje  učionica najmodernijom tehnologijom, nastava će se provoditi uz pomoć tableta, pametnih ploča, najnovijih računala…, a učenici će dobiti i potpuno nove udžbenike  koji prate nove oblike učenja i podučavanja. Također, još jedna promjena koju  uključuje najnovija reforma ministrice Blaženke Divjak odnosi se na nastavu koja će  biti podijeljena u blokove, s drukčijim rasporedom praznika i obrazovnim razdobljima. Škole će moći same predložiti nove termine i nove načine usvajanja gradiva.

Povećan opseg posla, a plaća – ista!
Jere Bilan iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, prokomentirao  nam je novu kurikularnu reformu koja će iz eksperimentalne faze u rujnu 2019. postati obavezna za sve škole u RH. Odmah je istaknuo nesklad koji je vidljiv svima,  samo ne Ministarstvu, a to su plaće prosvjetara.
– Povećan opseg poslova i radnih zadataka, a plaća neće biti veća. Već sada vidimo da postoji Lumen, elektronsko educiranje nastavnika koji traži veliki angažman  zaposlenika, a nije stimulirano novčano. Što se tiče kurikularne reforme, radi se o tome da nije samo stvar da svaki učenik ima tablet, nego se radi o čitavom sustavu koji nije dovoljno razvijen. Jer na tom tabletu trebaju biti kvalitetni uradci. Bez dobre  logističke i programske podrške on nema ulogu koju treba imati. Mislim da treba uvijek ulagati u obrazovanje, svakako, jer se to uvijek vraća. Ali, u tom treba slijediti  primjere zemalja koje su uspješnije od nas poput Finske, i svih skandinavskih zemalja. To znači, ako ćemo koristiti elektroniku, treba imati snažnu programsku podršku i treba nastavnike materijalno stimulirati u tom smislu. Ulagati u ljude, a ne  očekivati da će sustav funkcionirati pro bono.

U eksperimentalnom programu OŠ  Benkovac i "Vlatković"
Od početka školske godine 2018./2019. krenuo je eksperimentalni program „Škola za život“ Ministarstva obrazovanja te su odabrane ukupno 72 škole u Republici  Hrvatskoj, točnije 46 osnovnih i 26 srednjih škola, oko 8.500 učenika i 1.500  učitelja i profesora. S eksperimentalnim programom u Zadarskoj županiji započele  su tek dvije škole, Strukovna škola Vice Vlatkovića i Osnovna škola Benkovac. Ravnatelji tih zadarskih škola zadovoljni su njegovom realizacijom.
Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića kazao je kako je ovo  eksperimentalna godina, prilika da se kroz godinu dana usavrši programe da budu  još bolji.
– Novi program potiče inovativnost i kreativnost učenika jer je oblik nastave potpuno drugačiji. Nema frontalne nastave i diktiranja, već je nastava programskog tipa  koja kreće definiranjem problema kojeg djeca potom razrađuju. To je ustvari najveći  značaj ove reforme, kazao je Tomčić naglasivši kako su u svemu najvažniji profesori  te kako vjeruje da će ulaganje u ljude kroz razne edukacije dati rezultate.
Ravnatelj OŠ Benkovac, Tonći Kuman, slaže se s Tomčićem. Modernizacija, programska nastava, veća aktivnost učenika i učitelja već su počeli donositi plodove.
– Primjećujemo da su učenici aktivniji tijekom nastave, češće no prije suočavaju  se s problemskim situacijama, uče i sami osmišljavaju načine rješavanja problema,  a računala, tableti i pametne ploče samo su sredstva koja im u tome pomažu, kazao  je Kuman.
No, najzaslužniji su nastavnici, nastavio je.
– Prošli su težak ciklus edukacije i usavršavanja i onaj prvotni otpor spram ove reforme je prošao. No opet, ovo je proces koji ne ide preko noći i trebat će vremena da  sve sjedne na svoje mjesto, kazao je dodavši kako, po njemu, školstvo u Hrvatskoj  već duže vrijeme čeka reformu, modernizaciju i općenito, školovanje djece za 21.  stoljeće.
– Ovo je odličan korak za našu djecu i njihovu budućnost u kojoj će biti kvalificirani i poželjni radno sposobni ljudi na tržištu rada, zaključio je Kuman.