VRIJEDNA IMOVINA Dvije godine najavljivali izmjene zakona, sad kažu da će donijeti potpuno nov

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Država nikako da regulira turističko i građevinsko zemljište
Prije 27 godina država je odučila zaštititi vrijedno zemljište uz obalu tako da ono nije ušlo u privatizaciju i pretvorbu u tvrtkama koje su ga koristile, ali 18 godina one su na njemu zarađivale bez ikakve naknade. Zakon koji to regulira donesen je prije osam godina, ali zapravo nikada nije zaživio
M. ANIČIĆ
Hrvatske vlasti nikako da napišu zakon koji će regulirati najvredniju imovinu

U 27 godina svoje samostalnosti hrvatska je administracija na brojnim područjima iznevjerila očekivanja građana, a upravljanje imovinom u državnom vlasništvu na samom je vrhu ili pri vrhu liste tih podbačaja. Hrvatska politika i državna uprava nisu  znali ili nisu htjeli  upravljati državnom imovinom u korist svih građana i vjerojatno nikada nećemo dobiti precizan odgovor na pitanje što je od to dvoje imalo veći utjecaj na gotovo potpunu nebrigu o  državnoj imovini. Najbolji primjer za to je status milijarde eura vrijednog zemljišta na obali,  koji je zakonom izuzet od pretvorbe i privatizacije i koji sve ove godine koriste turističke tvrtke u kampovima i hotelskim kompleksima. Desetljećima bez ikakve naknade državi.

Država zapravo nikada nije napravila detaljnu procjenu vrijednosti tog zemljišta, a trebalo je proći čak 18 godina od njezine samostalnosti da se donese prvi zakon koji regulira status tog zemljišta i da u njemu država propiše naknadu privatnim tvrtkama za njegovo korištenje.  Zakon su nakon 2000. godine zvučno najavljivale i vlada Ivice Račana i vlada Ive Sanadera, ali Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije donesen je, uz puno otpora, tek 2010. godine.

Vlade odlaze, problemi ostaju

Zapinjalo je zadnjih osam godina s njegovom primjenom, sve su vlade najavljivale izmjene tog zakona, a  sada se odustalo  i od toga i čini se da vlada Andreja Plenkovića planira donijeti potpuno novi zakon.
Kad je u srpnju 2010. godine donesen zakon, u njemu je ponosno stajalo da je turističko zemljište "dobro od interesa Republike Hrvatske i uživa njezinu posebnu zaštitu". Propisano je tada da ono u kampovima pripada državi, a  ostalo, oko hotelskih društva, lokalnoj samoupravi te odredila kako će se naplaćivati naknada za njegovu koncesiju.  Čim je zakon izglasan i objavljen u Narodnim novinama, poduzetnici iz turizma počeli su tražiti njegove izmjene, a najavljivao je to stalno i Veljko Ostojić ministar turizma u vladi Zorana Milanovića. Svoje razloge za najavu izmjena zakona imala je i vlada Tihomira Oreškovića, a odmah na početku mandata istu je namjeru iznijela i vlada Andreja Plenkovića. Središnje mjesto za izradu izmjena postalo je  novoosnovano Ministarstvo imovine, a u Vladinom programu nacionalnih reformi i u 2017. i 2018. godini najavljena je izmjena tog zakona. U travnju  prošle godine  u Program reformi precizno je stavljeno da će zakon biti donesen u prosincu 2018. godine. Iz ministarstava turizma i državne imovine stalno su stizale najave da će se to i dogoditi, ali ipak nije.

I onda u Planu zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu nestao je Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, a tek za treći kvartal najavljuje se donošenje zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Radi li se o dva različita zakon ili je iz naziva nestalo turističko zemljište provjerili smo u Ministarstvu državne imovine i doznali da je u pitanju druga opcija.

Ovisnost o turizmu

Iz Ministarstva objašnjavaju kako se na Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o turističkom i  ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije radi od kraja 2017. godine, dakle dulje od godinu dana. No, napominju da je potrebno  više vremena i usuglašavanja kako bi Zakon koji će biti donesen bio provediv te na zadovoljstvo svih dionika procesa uređenih Zakonom, jer  se radi o "materiji koja uključuje područje nadležnosti više ministarstava (državna imovina, turizam, pravosuđe), ali isto tako obuhvaća i nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, državnog odvjetništva, ali i trgovačkih društava koja se bave turističkom djelatnošću".

Dok su radili na zakonu, pojašnjavaju nam iz Ministarstva državne imovine, utvrdili su da je potrebno  mijenjati više od polovine članaka važećeg Zakona  pa su odlučili  izraditi novi zakon "kojemu je stoga promijenjen naziv u Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu".
- Navedeni naziv obuhvaća sve zemljište neprocijenjeno u postupku pretvorbe i privatizacije (jer je sve to zemljište građevinsko, a njegova namjena može biti za različite svrhe). Smatramo da je naziv novog propisa koji se priprema jasniji i bolji od naziva važećeg Zakona - poručuju iz ministarstva Gorana Marića.

Dakle osam godina nakon što je prvi put regulirala status  svog najvrednijeg  zemljišta, koje je 18 godina bilo  ničije i koje su mnogi koristili bez plaćanja ikakve naknade, Hrvatska kreće ispočetka u izradu novog zakona.  Korištenje najvrednije državne imovine regulirat će se u atmosferi kad političkom scenom dominiraju potpuno drukčije teme i kad ta državna imovina nije nikome u fokus te u situaciji kad je država sve ovisnija  o turizmu kojim dominiraju velike kompanije. One će sigurno znati puno bolje i efikasnije zaštiti svoje interese nego država koja se gotovo  cijelo vrijeme ponaša kao da se nje ta imovina ne tiče.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno