“Kamena rapsodija” u Paljuvu

Za očekivati je da će svi relevantni i ostali subjekti prepoznati brigu za sve prirodne i prostorne resurse – ukupne potencijale cjelovitog projekta, te se uključiti u svim fazama projektiranja, realizacije i na kraju korištenja. Pored vlastitih sredstava tražimo i državne poticaje i ozbiljnog investitora, poručio je Miro Bratović, sin Sveta i Danice koji su do 60-ih godina prošlog stoljeća i živjeli u ovom sada zapuštenom zaseoku i od kuda su se i preselili u novo naselje
Za vrsnog kamenoklesara Miroslava Mira Bratovića iz Paljuva, razvojačenog branitelja sa ličkih ratišta i povratnika iz Senja, obnova starih kamenih kuća nije pitanje mode nego njegova intimna potreba. Miro je rano djetinjstvo proveo u zaseoku Stasci, dva kilometra jugoistočno od centra Paljuva prema Pridragi uz jarugu Mošunja te 3,5 kilometra od mora, čija kamena gradnja svojom vrsnoćom i danas privlači pogled svakog posjetitelja i izaziva čuđenje zašto su te kuće ostale zapuštene.
U najboljoj maniri tradicijskog graditeljstva na površini od 224.000 metara četvornih provodimo projekt izgradnje ekosela. U tijeku je sređivanje dokumentacije za otvaranje neophodnog obrta čiji će nositelj biti supruga Božica.Teren je upravo razminiran te usprkos nepovoljnim vremenskim uvjetima radimo na obnovi oko pet kilometra dugog suhozida i starog maslinika.
U potrazi za investitorom
Istovremeno pripremamo teren za sadnju novih 300 sadnica maslina, govori 45-godišnji Bratović otac četvero djece – Marcele, Vice, Roka i 9-mjesečne Lucije Stošije.
U današnjem društvu u kojem usprkos recesiji dominira potrošnja te zagađenje, natjecanje i nasilje, ovakva vrsta namjernih zajednica – ekosela, predstavlja protusilu, pružajući kvalitetniji život po mjeri čovjeka, čije su aktivnosti skladno integrirane u prirodni svijet.
– Za očekivati je da će svi relevantni i ostali subjekti prepoznati brigu za sve prirodne i prostorne resurse – ukupne potencijale cjelovitog projekta, te se adekvatno uključiti u svim fazama projektiranja, realizacije i na kraju korištenja. Pored vlastitih sredstava tražimo državne poticaje i ozbiljnog investitora, poručio je Miro Bratović, sin Sveta i Danice koji su do 60-ih godina prošlog stoljeća i živjeli u ovom sada zapuštenom zaseoku i od kuda su se i preselili u novo naselje.
Seoski turizam u Hrvatskoj nailazi na nepresušno plodno tlo, oživljava naša sela, budi ih iz usnulosti i polijeva ih valom svježine. Čini život na selu vrjednijim. U Hrvatskoj je već do sada pokrenuto puno projekata koji turiste skreću s njihovih glavnih putova i odvode ih u smjeru u kojem nisu nikad mislili da će otići. Rijetko tko može odoljeti šarmu seoskog načina življenja u skladu s prirodom i njenim navikama. Par dana svježeg zraka i tišine, koju prekida samo pjev ptica i lavež seoskih pasa, sve je traženija vrsta odmora, a najbolji oblik turističke ponude, koji takvu vrstu odmora zadovoljava, jesu etno-kuće.
More na dohvat ruke
Gradina, kamene kuće s nužnim inovacijama i intimnostima za buduće korisnike zamislio sam kao ekskluzivnu ponudu u turizmu. Iako je put do ostvarenja projekta još dug, eko-turistička ponuda je u biti onaj drugačiji turizam, turizam budućnosti. Eko-turizam je obzirni i blagi turizam, turizam u skladu s prirodom i lokalnim stanovništvom, turizam za vedrinu duše i za zdravlje tijela. Imajući u vidu da se ekoturist rado druži s domaćim stanovništvom, čuvarima prirode i ruralnog naslijeđa, moramo nuditi vrijedne sadržaje, za tijelo pogodno i što duši odgovara, naglasio je Bratović dodavši kako je more Paljuvšanima na dohvat ruke, ali i nacionalni i parkovi prirode te autocesta, zračna i trajektna luka.
Po prirodi takve gradnje, svaki će objekt biti jedinstven, a sve zajedno, bit će to izložba skoro zaboravljene, a ujedno vrlo napredne arhitekture. Na jednome mjestu bit će zastupljena načela prirodnosti, jednostavnosti, jeftinoće, dostupnosti i prilagodljivosti. Cijeli koncept zasnovan je na izravnom doživljaju prirode, a vinograd, maslinik, uljara, konoba, konji, pokoja koza i ovca bit će tu da omoguće doživljaj kakav u urbaniziranim sredinama nije moguć.
– Turisti će imati prigode gledati kako biljke rastu, družiti se sa životinjama i ljudima, raditi ili učiti, jesti svu domaću hranu, reći će Bratović koji, kako je sam kazao, kamen poznaje još od svoje mladosti, odnosno ravno u dušu.
Bratović ima viziju kako te kuće obnoviti i izgraditi “nove” te ih pretvoriti u prvorazrednu turističku atrakciju. Za gradnju novih kuća posjeduje preko dvije tisuće metara kubičnih kamenih blokova prekrivenih nostalgičnom patinom vremena sakupljenog sa brojnih kupljenih starih kamenih kuća. Naravno i svu modernu, vrhunsku kamenoklesarsku opremu i strojeve kako bi po otvaranju obrta nastavio s obnovom starih kamenih kuća, gradnjom novih kamenih kuća, kamina i ograda sa vlastitim “starim” kamenom te izgradnjom nadgrobnih spomenika i oblaganja grobnica.
Šteta što loši vremenski uvjeti i izuzetno blatnjav teren nakon sveobuhvatnog humanog razminiranja protekle subote nije dozvolio potpuni obilazak svih 22,4 hektara površine budućeg ekosela obitelji Mira Bratovića u Paljuvu, nekom drugom prigodom.