Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Milijarde eura za borbu protiv crnog tržišta lijekova

20.02.2011. 23:00
Milijarde eura za borbu protiv crnog tržišta lijekova


Europljani godišnje potroše deset milijardi  eura na lijekove koje kupuju  nedopuštenim kanalima, a velikim dijelom radi se, zapravo,  o krivotvorenim lijekovima.  Samo u 2009. na teritoriju EU  zaplijenjeno je sedam i pol  milijuna lažnih lijekova koji su  na tržište stigli iz tzv. trećih  zemalja. To je tri puta više  nego 2007. godine. Ujedno,  procjene govore da je barem  jedan posto lijekova koji se  prodaju Europljanima legalnim putem krivotvoreno i da  udio lažnih proizvoda raste.
Poražavajuća statistika natjerala je zastupnike Europskog parlamenta da prihvate  nova, stroža pravila koja bi  trebala omogućiti bolju zaštitu pacijenata i otežati, ako ne  i onemogućiti, ulazak krivotvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe. Nova su pravila,  prije svega, obuhvatila internetsku prodaju lijekova koja  dosad nije bila “pokrivena” europskim direktivama. Takozvane internetske ljekarne dozvoljene su samo u šest zemalja  članica – Danskoj, Njemačkoj,  Nizozemskoj, Portugalu,  Švedskoj i Velikoj Britaniji.  No, zbog prirode interneta  teško je vjerovati da je prodaja  ograničena samo na te zemlje.  Ipak, kupci će ubuduće moći  biti sigurniji u ono što kupuju:  sve ljekarne koje imaju dozvolu da prodaju lijekove putem interneta imat će zajednički logo prepoznaljiv u cijeloj EU. Ujedno, bit će povezane u jednu internetsku  stranicu na kojoj će pacijent  moći provjeriti kupuje li od  legalnog apotekara.
Prema novim pravilima  uvode se i novi sigurnosni  standardi u klasičnoj prodaji,  na pakovanjima lijekova. Novi  bi standardi trebali omogućiti  prepoznavanje, autentičnost i  mogućnost praćenja medicinskog proizvoda od tvornice do  potrošača. Spominje se tako  uvođenje posebnih oznaka s  barkodom koje se ne mogu  krivotvoriti. Međutim, nova  pravila znače i nove troškove  koje Europska komisija procjenjuje na šest do 11 milijardi  eura. Većina troška past će na  leđa farmaceutske industrije,  pa je moguće da će se ona  “snaći” tako da podigne cijene  lijekova. Ipak, zastupnici vjeruju da su koristi daleko  veće.
– Krivotvoreni lijekovi su  tihi ubojice, ili zato što nemaju nikakav učinak ili zato  što sadrže otrovne tvari koje  mogu pacijentu naštetiti ili ga  čak ubiti, upozorila je europarlamentarka Marisa Matias  na važnost dodatnog reguliranja ovog dijela tržišta.
Europski parlament  nova je pravila prihvatio s velikom većinom glasova zastupnika, no da bi stupila na snagu mora ih još  potvrditi Vijeće ministara  EU-a.
 


Siva zona oko liste HZZO-a


 Službeno je internetska prodaja lijekova u Hrvatskoj zabranjena, ali je  javna tajna da se lijekovi, osim u ljekarnama, nabavljaju raznim kanalima,  pa i internetom. Dok su vani na meti potrošača tzv. lifestyle lijekovi,  primjerice hormoni, lijekovi za mršavljenje, protiv depresije, ili lijekovi  namijenjeni liječenju erektilne disfunkcije, kod nas se mimo službene  prodaje uz ovakve preparate često nabavljaju i lijekovi sa liste HZZO-a koje  pacijent u ljekarni mora platiti, a na sivom tržištu može ga naći po nižoj  cijeni.
– Internetska je prodaja službeno zabranjena, ali neslužbeno se lijekovi  mogu kupiti raznim kanalima,Postoje čak i grupne narudžbe koje idu preko  nekih ljekarni. Internet je moćno sredstvo i treba biti otvoren prema toj  mogućnosti, ali je i dobro regulirati, smatra farmakolog Josip Čulig. Radi  se, kaže, o sivoj zoni koju Hrvatska mora regulirati sama, ne čekajući  direktive EU.