Europljani godišnje potroše deset milijardi eura na lijekove koje kupuju nedopuštenim kanalima, a velikim dijelom radi se, zapravo, o krivotvorenim lijekovima. Samo u 2009. na teritoriju EU zaplijenjeno je sedam i pol milijuna lažnih lijekova koji su na tržište stigli iz tzv. trećih zemalja. To je tri puta više nego 2007. godine. Ujedno, procjene govore da je barem jedan posto lijekova koji se prodaju Europljanima legalnim putem krivotvoreno i da udio lažnih proizvoda raste.
Poražavajuća statistika natjerala je zastupnike Europskog parlamenta da prihvate nova, stroža pravila koja bi trebala omogućiti bolju zaštitu pacijenata i otežati, ako ne i onemogućiti, ulazak krivotvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe. Nova su pravila, prije svega, obuhvatila internetsku prodaju lijekova koja dosad nije bila “pokrivena” europskim direktivama. Takozvane internetske ljekarne dozvoljene su samo u šest zemalja članica – Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Portugalu, Švedskoj i Velikoj Britaniji. No, zbog prirode interneta teško je vjerovati da je prodaja ograničena samo na te zemlje. Ipak, kupci će ubuduće moći biti sigurniji u ono što kupuju: sve ljekarne koje imaju dozvolu da prodaju lijekove putem interneta imat će zajednički logo prepoznaljiv u cijeloj EU. Ujedno, bit će povezane u jednu internetsku stranicu na kojoj će pacijent moći provjeriti kupuje li od legalnog apotekara.
Prema novim pravilima uvode se i novi sigurnosni standardi u klasičnoj prodaji, na pakovanjima lijekova. Novi bi standardi trebali omogućiti prepoznavanje, autentičnost i mogućnost praćenja medicinskog proizvoda od tvornice do potrošača. Spominje se tako uvođenje posebnih oznaka s barkodom koje se ne mogu krivotvoriti. Međutim, nova pravila znače i nove troškove koje Europska komisija procjenjuje na šest do 11 milijardi eura. Većina troška past će na leđa farmaceutske industrije, pa je moguće da će se ona “snaći” tako da podigne cijene lijekova. Ipak, zastupnici vjeruju da su koristi daleko veće.
– Krivotvoreni lijekovi su tihi ubojice, ili zato što nemaju nikakav učinak ili zato što sadrže otrovne tvari koje mogu pacijentu naštetiti ili ga čak ubiti, upozorila je europarlamentarka Marisa Matias na važnost dodatnog reguliranja ovog dijela tržišta.
Europski parlament nova je pravila prihvatio s velikom većinom glasova zastupnika, no da bi stupila na snagu mora ih još potvrditi Vijeće ministara EU-a.
Siva zona oko liste HZZO-a
Službeno je internetska prodaja lijekova u Hrvatskoj zabranjena, ali je javna tajna da se lijekovi, osim u ljekarnama, nabavljaju raznim kanalima, pa i internetom. Dok su vani na meti potrošača tzv. lifestyle lijekovi, primjerice hormoni, lijekovi za mršavljenje, protiv depresije, ili lijekovi namijenjeni liječenju erektilne disfunkcije, kod nas se mimo službene prodaje uz ovakve preparate često nabavljaju i lijekovi sa liste HZZO-a koje pacijent u ljekarni mora platiti, a na sivom tržištu može ga naći po nižoj cijeni.
– Internetska je prodaja službeno zabranjena, ali neslužbeno se lijekovi mogu kupiti raznim kanalima,Postoje čak i grupne narudžbe koje idu preko nekih ljekarni. Internet je moćno sredstvo i treba biti otvoren prema toj mogućnosti, ali je i dobro regulirati, smatra farmakolog Josip Čulig. Radi se, kaže, o sivoj zoni koju Hrvatska mora regulirati sama, ne čekajući direktive EU.
najnovije
najčitanije
Zadar
VELIKI PETAK
Večeras Služba Muke Gospodnje i procesija s Križem središtem Zadra
Hrvatska
ministarstvo turizma
Brnjac: Prihodi od stranih turista u 2023. godini 14,6 milijardi eura
Košarka
Spektakl
NBA zvijezde, hrvatska košarkaška vrsta i selekcija Europe u Areni u čast Draženu Petroviću
Ostali sportovi
Dobre vijesti
Leona Popović ipak ne mora na operaciju koljena, krajem travnja vraća se na snijeg
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE