Bibinjci prosvjeduju protiv rušenja šume, nasada rogača i kamenoloma!

Slika korisnika valentinam
Pluća Bibinja
Prosvjed se dogodio spontano i općina smatra da ljudi imaju pravo iskazati svoje strepnje i strahove i postaviti pitanja na koja nemaju odgovore, rekao je Ivan Šimunić, predsjednik općinskog vijeća
Arif SITNICA
Bibinjce ujedinio prosvjed

Stotinjak mještana Bibinja okupilo se u srijedu ujutro pred ulazom u kamenolom tvrtke Lavčević na brdu Sasavac kako bi prosvjedovali zbog započete sječe borova na mjestu gdje tvrtka Bio svijet planira sadnju trajnih nasada rogača. Vlasnice zemljišta su zadarske benediktinke, ali one su ga dale u koncesiju tvrtki Bio svijet.

 - Ova šuma i ovi borovi predstavljaju pluća Bibinja. Oni nas štite od prašine s kamenoloma. Bojimo se da će popilati oko 15.000 stabala borova od 50 do 80 godina starosti koje su sadili naši stari. Sad našu bibinjsku borovu šumu netko želi prodati, odnijeti i zaraditi novac na tome, rekao nam je Tomislav Bugarija, jedan od prosvjednika. Postavio je pitanje na osnovu čega se dozvolilo da se posječe toliko velika šuma.

 - Prosvjed se dogodio spontano i općina smatra da ljudi imaju pravo iskazati svoje strepnje i strahove i postaviti pitanja na koja nemaju odgovore. Prvo pitanje je: zašto se krči šuma koja predstavlja zaštitu ovog dijela naselja od kamenoloma? Drugo: je li ovo zemljište pašnjak ili šuma? Naime, mi svi vidimo da je ovo šuma, ali u javnim ispravama stoji da je pašnjak, rekao je Ivan Šimunić, predsjednik općinskog vijeća. Istaknuo je kako ima mnogo neodgovorenih pitanja i problema koji muče građane Bibinja, koji se smatraju ugroženima ne samo zbog sječe šume već i kamenoloma koji, kako kažu, truje okoliš.

 - Okupili smo se ovdje kako bi zaštitili našu šumu, koja je u katastru zavedena kao pašnjak. Tražila sam da se ova šuma zaštiti, ali dobila sam negativan odgovor. Trebalo bi u prostornom planu zaštititi šumu od kamenoloma. Naime, u svakoj obitelji imamo jednog oboljelog od karcinoma, ima jako mnogo oboljelih od plućnih bolesti, alergičara.. sve su to posljedica kamenoloma, rekla nam je vidno uzrujana Jadranka Lisica iz Bibinja prozvavši Općinu Bibinje od koje je tražila da se taj dio šume stavi u zaštićeni pojas i zato jer nisu proveli strategiju zaštićenosti okoliša.

 - Mi tražimo da sve nadležne službe izađu na teren i odrede je li ovo pašnjak ili šuma. Zašto ovo netko prikazuje kao pašnjak, a radi se o šumi? Drugi zahtjev je da se kamenolom zatvori. On se sanira smećem, a nema dozvole za rad. Nema filtere, nema vodenu izmaglicu, sve što je potrebno prema pravilima, rekao je Sikirić, oporbeni vjećnik nezavisne liste. Potvrdio je kako se prosvjed protiv rušenja šume i sadnje rogača pretvorio u prosvjed protiv prostornog plana i kamenoloma.

Načelnik Bibinja Bruno Bugarija slaže se prosvjednicima i kaže kako je prosvjed pokazao želju i volju Bibinjaca koji se bune protiv nelegalnosti postupaka pri dobijanju koncesije Bio svijeta te rada kamenoloma. 

 - Vjerujem da je došlo do administrativne manipulacije kojom su dobivane razne dozvole. Treba jasno reći da smo od prvog dana, kad je kod nas došla časna majka iz samostana sv. Marije, došlo do negodovanja. Časna majka je tada rekla kako je to njihovo zemljište te nas nemaju ni obvezu zvati. Tad smo ih upozorili da moraju ostaviti zaštitni pojas jer bi mogli imati problema. Vjerujem da ćemo zaustaviti sječu šume i rad kamenoloma, rekao je Bruno Bugarija, načelnik Bibinja. Dodao je kako su tijekom prošle godina poslali velik broj upita različitim državnih službama s upitima kako bi rješili ovu situaciju u korist Bibinjaca.

Cijelu ovu zavrzlamu provjerili smo i u Hrvatskim šumama te u Savjetodavnoj službi. Iz Hrvatskih šuma dobili smo odgovor kako se radi o parceli koja je u privatnom vlasništvu te stoga nije u njihovoj nadležnosti. U Savjetodavnoj službi su nam rekli kako su vlasnici dali suglasnot koncesionaru da se smije sjeći šuma.

Razgovarali smo i s Marinom Medićem, vlasnikom tvrtke Bio svijet koja je  preuzela 18-godišnju koncesiju nad tim područjem te tamo planiraju posaditi oko  4.111 stabala rogača.

 - To smo zemljište uzeli u trajni najam. U prosincu 2015. prijavili smo se i na natječaj iz fondova Europske unije s namjerom da tamo posadimo ekološku plantažu rogača. Konačno rješenje smo dobili 1. kolovoza 2017. godine o dodijeli bspovratnih  sredstava iz fondova EU u kojima fondovi daju 85 posto, a Hrvatska s 15 posto.  Imamo sve dozvole, sva rješenja, jer projekt ne bi mogao proći na europskim fondovima ukoliko je ilegalno, pojasnio je Medić. Dodao je kako je tehnološkim projektom predviđen zaštitni pojas oko same parcele. nastavio je kako se u okolici groblja radi o oko 30.000 metara četvornih koji se neće sjeći. Također, dodao je, predviđen je i zaštitni pojas prema kamenolomu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)

Komentari

Slika korisnika mete
Ništa čudno u državi u kojoj "Brač" plovi za Hvar a "Hvar" za Brač, U kojoj "Jutarnji" izlazi navečer a "Večernji" ujutro, država u kojoj sin ide prije u mirovinu od oca. Vidimo da i crkva funkcionira kao d.d. a mnoga tvrtke nemaju zaposlenih ...itd. Pa vi, dragi bibinjci, i dalje glasujte za ZNA SE.
Slika korisnika senka wassmer
Haha...super si!
Slika korisnika Gorky
Vrlo čudno ,, Bibinjci ustali protiv domaće investicije vrlo dobre ideje i budućih radnih mjesta .. Zašto nisu ustali protiv zagađivača /kamenoloma/.. Izgleda da im ljepše u susjedstvu imati kamenolom nego ekološku plantažu
Slika korisnika huligan
Mete u sridu...Hrvatska propali projekt...juče sretnemo lika zdrav ko dren,18 godina u penziji od 7000 kuna...a stoka nek' se seli za najamnike na zapad
Slika korisnika Tomislav Becić
Ovo je sve naopako! Umjesto da protestiraju protiv nelegalnog kamenoloma koji im truje selo, oni protestiraju protiv sadnje šume pitomog rogača i investicije na kojoj će selo zaraditi... Džungla od borovine prijeti da požarom uništi selo, a oni protiv reda! U Izraelu se opožarena područja nakon bora zasađuju rogačevom šumom koja ne gori i zaustavlja vatru, a prekrasna je i pogodna za razne namjene. Ljudska zavist i glupost su nevjerojatne!