Točno prije 20 godina posvećena je nova župna crkva na Belafuži

Slika korisnika valentinam
DVA DESETLJEĆA
Autor: 
Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije ove godine slavi i 900. obljetnicu prvog pisanog spomena crkve te 50 godina od utemeljenja župe
Zvonko KUCELIN
Nadbiskup Ivan Prenđa posvećuje novi oltar

Večeras u 18 sati svetom misom u župnoj crkvi Uznesenja  Blažene Djevice Marije na Belafuži obilježit će se 20 godina od posvete  nove crkve, izgrađene uz svetište Gospe Maslinske. Misu će predvoditi  don Ivan Mustać, tadašnji župnik na Belafuži, a danas župnik u Biograd  na Moru.

- Ovo je godina u kojoj se spominjemo tri velike obljetnice vrlo bitne  za našu župu. Prva je vezana za 1118. od kada postoji prvi pisani spomen  o crkvi tada poznatoj kao Gospa pod hrastovima. Potom je 21. studenoga  1968. tadašnji pomoćni nadbiskup i kapitularni vikar mons. Marijan  Oblak utemeljio novu župu, a 1. prosinca te godine uveo je u služu don  Šimu Perića, prvog župnika. Kako je rastao broj stanovnika u župi crkva  je postala pretijesna za sve veći broj vjernika pa je 22. veljače 1998. nadbiskup mons. Ivan Prenđa posvetio novu, modernu i prostranu župnu  crkvu - kaže don Dario Tičić, župnik na Belafuži. Godina Gospe Maslinske već je počela, a don Dario ističe nekoliko važnijih događaja.

- Prvi je sveta misa koju će u četvrtak (danas pr.a.) predvoditi don Ivan  Mustać. On je kao župnik uložio silan napor kako bi se izgradila crkva, s  njom i cijeli pastoralni kompleks. Zato sam želio s njim i župljanima podijeliti radost ove važne obljetnice. Središnja svečanost bit će u subotu 1.  prosinca, točno na 50 godina od kada je služena prva sveta misa u tada  novoutemeljenoj župi. Međutim, ne bismo željeli da nam godina prođe  samo u prisjećanju na ono što je bilo, već iz te tradicije duge devet stoljeća u kojima se ovdje zaziva Marijino ime naći snagu za trenutak koji  danas živimo. Tako ćemo organizirati dvije, a vrlo vjerojatno i tri duhovne obnove.

Ispod nove crkve uređene su dvorane koje danas služe za vrlo aktivan pastoralni rad.

- Riječ je o kompleksu nužnom za pastoral jedne ovako velike župe. U  tim dvoranama se održava vjeronauk, slavi se liturgija i sve ono što je potrebno našim vjernicima. U vremenima raznih izazova naša župa svoju  stvarnost živi i u novim duhovnim pokretima i stvarnostima koje se također služe ovim prostorima.

Budući da je riječ o gradskom predjelu na kojem je po završetku  Domovinskog rata snažno napredovala stanogradnja u župi je puno  mladih obitelji.

- U božićnom blagoslovu posjetimo oko 2300 obitelji. Istina je da prevladava mlađe stanovništvo, ali ako se uzme prosjek naša župa dijeli  stvarnost teškog demografskog stanja u Hrvatskoj. Vjerujemo stoga da  će i proslava ovih obljetnica i u tom dijelu donijeti duhovne plodove, na  radost Crkvi u našem narodu - zaključio je don Dario.

Upravitelji i župnici Gospe Maslinske

1. don Matej Sturičić(pokopan u crkvi 1470.)

2. don Blaž1476.

3. don Blaž Sidenco1555.

4. don Donat Benja1560.

5. don Šimun Benja1590.

6. don Francesco Colonna1634.

7. don Lazar Lukanović1640.

8. don Juraj Zapić1665.

9. don Ivan Durović1720.

10. don Šimun Durović1768.

11. don Ivan Durović II1780. – 1828.

12. don Ivan Mischiato1828. – 1850.

13. don Carlo Federico Bianchi1850. – 1891.

14. don Šime Meštrović1891. – 1926.

15. don Jakov Foretić1926. – 1927.

16. don Antonio Zerboni1927. – 1930.

17. don Blaž Karavanić1930.

18. don Carlo Ballarin1930.

19. don Andrea di Antoni1930. – 1931.

20. don Vladimir Baricelli1931. – 1933.

21. don Jakov Calebotta1933.

22. don Giovanni Lovrovich1933. – 1948.

23. don Josip Bobić1948. – 1949.

24. fra Robert Škunca1949. – 1955.

25. fra Eugen Zaninović1955. – 1956.

26. fra Branko Šonje1956. – 1960.

27. fra Ciprijan Lisica1960. – 1962.

28. fra Dinko Vlašić1962. – 1968.

29. don Šime Perić1968. – 1985.

30. don Ratko Šešan1985. - 1992.

31. don Ivan Mustać1992.  - 2001.

32. don Anđelko Buljat2001. – 2014.

33. don Dario Tičić2014. –

Čudotvorna slika Gospe s Djetetom

Znamenita je i dragocjena čudotvorna slika Gospe s Djetetom, rad mletačkog slikara Paola Veneziana iz 1350. godine, izrađena tehnikom tempere na drvu. Štovanje Djevice Marije i njezine čudotvorne slike naročito je bilo izraženo u teškim povijesnim trenucima Donatova grada. U prilog ovoj činjenici govori i podatak da se slika  Gospe Maslinske od 1855. godine štuje kao znak spašavanja grada od kolere. Svetište krasi i bunarski vijenac s grbom gradskog kanonika Mateja Sturaria, koji se nalazi u župnom dvorištu. Vrijedno je reći da je spomenuti kanonik popravio i proširio  crkvu. Crkva Gospe Maslinske ima sakristiju i dva oltara. Glavni oltar baroknog stila  potječe iz 1742. godine, a dao ga je izgraditi providur G. Querini. Slika Bogorodice  čini središnji dio glavnog oltara. U crkvenoj lađi je mramorni oltar s velikim Propećem.

Svetište pokradeno 1876.

Svetište Gospe Maslinske je 1876. godine pokradeno. Zadrani su neprestano bdjeli nad svojim svetištem i vodili brigu o njemu te su dali darove za popravak. Nakiti i brojni darovi čuvali su se na sigurnijem mjestu. Zavjetni darovi pokradeni su 1876. godine uz srebrne oplate, koje su darovane 1732. i 1777. godine. Kako je poznato, kanonik Carlo Federico Bianchi, upravitelj svetišta, dao je već 1876. godine napraviti drugu oplatu.

Gospa pod Hrastovima postala Gospa Maslinska

Svetište Uznesenja BDM ubraja se među najveća mjesta hodočašća u Zadarskoj nadbiskupiji i višestoljetno je stjecište brojnih hodočasnika koji mole Marijin zagovor i pomoć. Čudotvorna slika Gospe Maslinske na poseban način je predmet štovanja vjernika koji na njezinu svetkovinu ophode oko lika svoje zagovornice i pomoćnice. Bogata je povijest svetišta Gospe Maslinske. Prema poznatim izvorima, u srednjem vijeku spominje se uz crkvu na Belafuži, i samostan redovnika pustinjaka. U ispravi iz 1118. godine crkva se naziva "Sancta Maria ad Quercus" - "Gospa u Hrastovima", zbog toga jer je nekada bila okružena hrastovima. Zanimljivo je i to da se svetište Gospe Maslinske nalazilo i u dubovoj šumi, pa se isprava iz 1118. godine povezuje i s imenom Gospe u Dubovima. Tijekom povijesti, nakon što se posjekla dubova i hrastova šuma oko svetišta, zasadili su se vinogradi i masline. Odatle dolazi i podrijetlo naziva "S. Maria Olivarum" - "Gospa Maslinska" i sam naziv svetišta. U prilog tome govori i natpis na kamenom pragu crkve: "Kao bujna maslina u polju", što upućuje na plodnost i bogatstvo Gospina štovanja kroz povijest. Povijesni izvori svjedoče kako je prva crkva najvjerojatnije uništena 1202. godine za vrijeme mletačke opsade Zadra, dok se 1215. godine spominje njezina obnova. Crkva je kroz povijest obnavljana i preuređivana prema tadašnjim stilovima gradnje i arhitekture, izvana i iznutra, kao i u novije vrijeme.

Crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić u svojoj knjizi "Čudesnost marijanskih hodočašća" opširno je predstavio povijest svetišta Gospe Maslinske. Tako navodi kako je crkva na Belafuži za vrijeme baroka produžena i proširena te opremljena štukaturama i grbom obitelji mletačkog kapetana Marca Bellafuse, velikim raspelom i oltarom. Kako autor dr. Peričić ističe u knjizi, Marco Bellafusa darovao je za svetište veliki križ, a među pukom se svetište zove još i "crkvom u Bellafusi". Stoga je, prema obitelji Bellafusa, ovaj predio Zadra i dobio naziv Belafuža. Povijesni izvori spominju kako je generalni providur L. Foscolo, 1646. godine dao crkvicu prebjezima iz zadarskog zaleđa. Zvonik je podignut 1735. godine, a novi mramorni oltar i župnu kuću dao je izgraditi generalni providur Querini. U spomenutoj knjizi stoji i podatak kako su po nalogu mletačkih vlasti za vrijeme kandijskog rata srušene sve zgrade u najbližoj okolici, kao i stabla kako ih ne bi koristili Turci i tamo se zadržali. Crkva na Belafuži i kuća njezinog kapelana bile su sačuvane i dane na privremenu uporabu prebjezima iz zadarskog zaleđa. Gospina slika je zbog teške povijesne situacije premještena na sigurnije mjesto u gradu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno