Država uprihodovala 1,3 milijarde više nego lani

Za pokrivanje svojih obveza, država je potrošila 664 milijuna kuna manje nego lani. Promjenama Općeg poreznog zakona osigurat će se još bolja porezna disciplina

Ministarstvo financija u ovoj je godini i to do 16. ožujka uspjelo skupiti 21,53 milijarde kuna prihoda što je za 6,6 posto, odnosno za 1,33 milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno je država za pokrivanje svojih obveza, kako doznajemo, potrošila 25,9 milijardi kuna, što je 2,5 posto ili 664 milijuna kuna manje nego lani. Tako je u prva dva i pol mjeseca ove godine proračunska potrošnja bila za oko 4,4 milijarde kuna veća od prihoda, dok se u prošloj godini iz proračuna potrošilo 6,4 milijarde kuna više od zarađenog. Kako se doznaje, porezni prihodi narasli su za 7,9 posto.
Veći prihodi od PDV-a
Od poreza je prikupljeno ukupno 11,2 milijardi kuna, odnosno 880 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, s tim da su najviše rasli prihodi od poreza na dobit i to za čak 32 posto. Posljedica je to činjenice da su tvrtke dividendu odlučile isplatiti prije 1. ožujka, kad se počeo obračunavati porez na dividendu, pa su onda morale platiti i porez na dobit. Prihodi od PDV-a veći su za 6,2 posto, a kako tvrde naši izvori iz Ministarstva financija to još nije posljedica povećanja stope PDV-a, ali dijelom je posljedica pojačane kupnje prije rasta tog poreza te rasta cijena, prije svega naftnih derivata. No, zbog poskupljenja goriva pala je njihova prodaja, pa su trošarine na naftne derivate manje za 78 milijuna kuna, ali su zato rasli prihodi od trošarina na duhan i to za čak 135 milijuna kuna. Iako je zaposlenost smanjena, prihodi od doprinosa rasli su 0,54 posto.
Unatoč najavljenom smanjuju troškova za zaposlene oni su u dva i pol mjeseca ove godine veći za 2,4 posto odnosno za 192 milijuna kuna i ukupno su iznosili gotovo 5,6 milijardi kuna. Trošak je to plaća za prosinac prošle godine i prva dva mjeseca ove godine i u njih, tvrde naši sugovornici iz Ministarstva financija, još nisu ugrađene promjene zacrtane u proračunu donesenom prošlog mjeseca.
Brisanje blokiranih
Kako bi država povećala poreznu disciplinu u pripremi su promjene Općeg poreznog zakona koji bi trebao omogućiti objavu imena poreznih dužnika. Tim se zakonom, doznajemo, između ostaloga  predviđa veća odgovornost vlasnika poduzeća, odnosno društava s ograničenom odgovornošću koja dosad ničim nisu jamčila za isplatu svojih obveza niti državi niti poslovnim partnerima. Ubuduće bi pak osnivači takvih poduzeća za koje se dokaže da su namjerno ostavili tvrtku u dugu i zakinuli poslovne partnere ili državu mogli dobiti, ako je iznos njihovog duga veći od deset milijuna kuna, zabranu osnivanja nove tvrtke ili upravljanja njome i na deset godina.
Država će zakonom o financijskom poslovanju nastojati provesti i restrukturiranje poduzeća koja su u blokadi. Za gotovo 16 tisuća tvrtki koje imaju više od devet milijardi kuna neplaćenih obveza, nemaju imovinu niti zaposlene, najvjerojatnije rješenje je brisanje iz sudskog registra. Među tvrtkama iz prerađivačke industrije i građevine koje duguju oko 12 milijardi kuna i zapošljavaju 18 tisuća radnika treba tražiti kandidate koji će se pokušavati spašavati dogovorom najmanje 50 posto vjerovnika, ali samo ako njihova osnovna djelatnost ima budućnost i tržište. Od 41,7 milijardi kuna neplaćenih obveza na kraju bi vjerovnici kroz brisanje i restrukturiranje doći do svojih sedam milijardi kuna.

Ispitano prvih sto tajnih bogataša

Stotinjak građana dosad je moralo na poreznoj upravi objašnjavati kako je to njihova imovina stečena od 2008. godine dosad i po nekoliko puta veća od prijavljenih prihoda, odnosno kako su stekli tu imovinu. Ukoliko se pokaže da nemaju dokaze za stjecanje prihoda koji bi opravdali imovinu, porezna uprava na osnovu vrijednosti njihove imovine ponovno će im obračunati porez na dohodak.