Zadarska županija na 23 % hrvatske nautike

Šibensko-kninska i Zadarska županija odrađuju gotovo 50 posto hrvatske nautike u nautičkom raju sjeverne Dalmacije

Podaci Državnog zavoda za statistiku ponovno su potvrdili da je jedan od najvažnijih nautičkih rajeva Europe područje sjeverne Dalmacije na kojem se odrađuje gotovo 50 posto nautičkog prometa u zemlji. Naime, Šibensko-kninska i Zadarska županija odradile su 139,8, odnosno 137,7 milijuna kuna prometa od 600 milijuna odrađenih u svim nautičkim lukama (i privezištima) na Jadranu.
Promet u marinama tek je dio i to manji ukupnog prometa i zarada od nautike. Naime, bitan je promet čarter flota, a one su na ovom području najprisutnije, potom i nabava i sva ostala potrošnja. Uvjerenje je da je promet ovdje bio i dominantniji jer golemi broj plovila koji se vezuje u drugim područjima na užitak plovidbe ili jedrenja dolazi upravo ovdje.
Područje od prijelaza Kvarnera i Podvelebita do pod Kornate upravo je najrazigraniji pomorski pejzaž koji se može zamisliti s karakteristikama tzv. jadranske razvedenosti s pružanjem otočnih skupina u tri do četiri reda paralelno ulančanosti planina (Velebit) s preko pola hrvatskih otoka, otočića i hridi. I sve to uz blagodati mediteranske klime, odnosno sigurnog zakloništa – uvale, sidrišta, privezišta ili marine gotovo na svakom koraku. I uz neodoljiv osvježavajući, a dinamični vječni ljetni zapuh ovdašnjeg zmorca, maestrala ili, kako ga nazvaše, Grci u prapovijesti – zefira.
 Hrvatske nautičke luke prošle su godine ostvarile 600,2 milijuna kuna ukupnog prihoda (bez PDV-a) ili 4,5 posto više nego u godini prije.
Pritom je 73,2 posto ukupnog prihoda ili 439,4 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je porast od 0,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na 98 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske. Od toga je 61 marina, a 37 su ostale luke nautičkog turizma. Ukupno je u svim lukama 17.059 vezova.
Na njima je bilo 14.286 plovila, što će reći da je tek nešto mogućeg veza bilo nepopunjeno, bilo da se radi o lukama koje ih istinski nisu mogle popuniti ili (što je češće) jer su dio kapaciteta ostavile nepopunjeno zbog tranzitnih gostiju (isplativijih).
U tranzitu u lukama nautičkog turizma u prošloj godini bilo je 188.457 plovila ili 8,5 posto manje nego 2010., što ipak upozorava na djelomičan problem.
Podaci DZS-a po županijama pokazuju da su najveći prihod prošle godine ostvarile luke nautičkog turizma na području Šibensko-kninske županije koje s ostvarenih 139,8 milijuna kuna (bez PDV-a) bilježe porast u odnosu na 2010. za 3,6 posto. Po prihodu slijede luke s područja Zadarske županije sa 137,7 milijuna kuna, što je porast za 5,1 posto. Rast prihoda u prošloj godini bilježe i luke nautičkog turizma s područja Primorsko-goranske županije i to za 8,5 posto, na gotovo 95 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinske za 9,7 posto, na 86,6 milijuna kuna te Dubrovačko-neretvanske županije za 6,2 posto, na 32,4 milijuna kuna. Pad prihoda zabilježile su luke nautičkog turizma Istarske županije i to za 2,2 posto, na 108,7 milijuna kuna.
Kako podaci pokazuju da je prihod rastao 4,5 posto, a da je i plovila na stalnom vezu bilo manje za jedan posto, a u tranzitu za čak 8,5 posto, jasno je da je do porasta prihoda došlo uslijed povećanja cijena. Njega nautičkim lukama omogućuje – sporost gradnje novih vezova, dakle, situacija u kojoj je velika potražnja za stalnim vezovima.
Kako smo već višekratno pisali Talijani su reformama i štednjama, kao nalaženju novih izvora proračunskih prihoda, uveli oštro oporezivanje nautičara pa je pretpostavka da nam s te strane puše “vjetar u leđa”, odnosno već je mnogo upita tamošnjih nautičara za preseljenje jahti u naše marine.

Zadarske brojke

Onih 137,7 milijuna kuna za vez u marinama u Zadarskoj županiji ostvareno je u 21 luci, marini, sidrištu ili privezištu što je najveća brojka u zemlji. Naime, u Hrvatskoj je ovim praćenjem pokriveno 98 luka ili privezišta. U Zadarskoj su županiji registrirane četiri marine druge i četiri treće kategorije te jedna suha marina, a osim toga je 9 registriranih sidrišta te još tri privezišta (svi ni ovdje nisu registrirani).
Zadarska županija ima registriranih 3.640 vezova u moru i 845 na kopnu.
Na stalnom vezu u Zadarskoj je županiji bilo 3.023 plovila uz pad u odnosu na prethodnu godinu od 0,7 posto. Pri tome je u moru bilo 2.719 plovila podjednako motornih jahti i motornih jedrilica uz pad od četiri posto. Vezanih na kopnu bilo je 304 mahom motornih jahti uz veliki rast od 45,4 posto, ali i još uvijek značajan neiskorišteni kapacitet.
 Kod jahti u tranzitu (unosniji, makar rizičniji dio posla s vezom) Zadarska je županija dominantna s 47.099 vezivanja od ukupnog tranzita od 188.000 odnosno ovdašnji je udjel 25 posto.

Površina akvatorija

Hrvatski akvatorij ima površinu od impresivnih 3.293.891 četvornih metara. Najveći udjel ima Zadarska županija s 887.891 prostornih metara što je gotovo 27 posto cjelokupne površine hrvatskog akvatorija.

Raspored po mjesecima

Kada je u pitanju raspoređenost korištenja vezova u marinama po mjesecima najveća je popunjenost u prosincu i siječnju od preko 350.000 zabilježenih dana veza, odnosno oko 12.200 plovila. Tijekom sezone nautike, posebno u špici ljeta bilježi se oko 230.000 noćenja na vezu odnosno oko 11.300 jahti. Što znači da se dio prometa ne registrira, točnije – jahte tada noće neprijavljene.

Prihod zadarskih marina i privezišta

Od ukupno 137,7 milijuna kuna (bez PDV-a) ostvarenih u Zadarskoj županiji od veza najveći dio od 101,7 milijuna ostvaren je prodajom veza. Od toga 11 milijuna od vezivanja u tranzitu. Dok je prihod od stalnog veza ovdašnjim marinama rastao preko šest posto onaj od tranzita je pao 13 posto. Što znači da dio vlasnika ne dolazi koristiti brod ili dio čartera nema prodano dovoljno dana korištenja (pa brodovi stoje na stalnom vezu). Od servisa je zarađeno 12 milijuna ili čak 45 posto više novca, a sve ostalo u prihodima sudjeluje s oko 24 milijuna.