Zadarski ritam posrnuća diktira nedostatak industrije

Slika korisnika admin
Sergej DRECHSLER
Na (samoj) trgovini nije moguće graditi budući rast

Nakon što je Državni zavod za statistiku objavio kretanje BDP-a (bruto društvenog proizvoda) po statističkim regijama (NUTS-2), odnosno županijama vidljivo je da je razlika BDP-a stanovnika Zagreba i Slavonsko-brodske županije preko 3:1, što će reći da postoje goleme razlike unutar zemlje.

 Zadarska županija sa 10.816 milijardi kuna BDP-a, odnosno 1,5 milijardi eura sudjeluje sa 3,3 posto u BDP-u cijele zemlje. Sa 61.500 kuna, odnosno 8.400 eura po glavi stanovnika ova županija zaostaje za 17 posto za prosjekom Hrvatske, odnosno za više nego 100 posto za BDP-om po glavi stanovnika Zagreba.

Hrvatski BDP u 2009. godini bio je 328,7 milijardi kuna, odnosno 44,8 milijardi eura, najviši u statističkoj regiji Sjeverozapadnoj Hrvatskoj (koja obuhvaća ključni Zagreb), a najniži u Panonskoj Hrvatskoj (Središnja i Istočna Hrvatska), s županijskim razlikama BDP-a po stanovniku od gotovo 130.000 kuna u Zagrebu do 40.000 u Brodsko-posavskoj županiji.

BDP po stanovniku

Gledano na BDP po glavi stanovnika u RH je BDP iznosio 74.200 kuna, odnosno 10.111 eura. U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj je BDP po glavi bio 12.695 eura, ili 25 posto iznad državnog prosjeka, najviše zahvaljujući Zagrebu sa prosjekom 17.800 eura ili 75 posto iznad prosjeka zemlje. U Panonskoj Hrvatskoj prosjek BDP-a je 7.149 eura, odnosno 30 posto ispod državnog prosjeka. Jadranska Hrvatska sa 9.784 eura prosjeka po stanovniku je na 3,4 posto ispod državnog prosjeka.

U ovoj su regiji jedine dvije županije koje su uz Zagreb iznad prosjeka Hrvatske prema BDP-u po stanovniku. Riječ je o Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Istra je sa 12.810 eura po glavi za 26 posto iznad državnog prosjeka, dok je Primorsko-goranska županija sa 12.300 21,7 posto iznad državnog prosjeka. Kada je u pitanju udjel pojedinih županija u BDP-u Zemlje naravno da je Zagreb nedodirljiv jer je njegov udjel 31,4 posto ili pedeset i nešto posto veći od cijele Panonske Hrvatske. Osim Zagreba niti jedna županija u zemlji nema dvoznamenkasti postotni udjel u BDP-u zemlje, a najveći je Splitsko-dalmatinski na 8,6 posto, odnosno Primorsko goranski sa 8,4 posto. Istra sa 6,2 ima veći udjel od recimo Osječko-baranjske županije na 5,8 posto, a sljedeća je Zagrebačka županija sa 5,7 posto.

Razlike među regijama i među županijama goleme su, odnosno u izračunu BDP-a po stanovniku u rasponu su od 17.800 eura do 5.600 eura, odnosno više od 1:3.

Prilika za analizu i - strategiju

Prilika je to za mnoštvo kvalitetnih usporedbi, analiza toga što se na pojedinom području stvara, od čega živi. Pa kada se takve analize sačine moguće je zaključiti, ako vam je život dobar - zašto je takav, i suprotno ako loše živimo - zašto tako živimo i što bi trebalo mijenjati.

Uostalom na ovim se razinama (uključujući i Grad Zadar i Zadarsku županiju) navodno upravo bavimo strateškim dokumentima, a oni bi svakako morali uvažiti postojeće činjenice.

Činjenice su da Zadarska županija ovim podacima (2009. godine) stoji u lošoj hrvatskoj sredini- prosjeku. Ne zavaravajmo se jer su i 2010. i 2011. godina bile - gore, a svi su izgledi da će s iznimkom turizma te nečeg što se uz njega vuče i 2012. godina biti gora od analizirane.

Uglavnom ovdašnji život nasušno treba industriju, a druge analize kažu izvoznu. Građevinarima i nekretninašima tada bi imao tko (zaposleni s plaćama i tvrtke s dohotkom) "dati ruku" u posrnuloj prodaji i proizvodnji, a onda bi svi skupa možda uspjeli izdržati toliku nakupinu tercijarnih i kvartalnih (potrošnih) djelatnosti i zaposlenih u njima.

U čemu Hrvatska stvara bruto dodanu vrijednost
U bruto dodanoj vrijednosti Hrvatska je u analiziranoj 2009. godini imala ukupno 288 milijardi kuna od čega: poljoprivreda 14,4; rudarstvo i industrija, energetika itd. 55,2 milijarde (od toga sama industrija 43,9 milijardi); građevinarstvo 22,4 milijarde; trgovina i skladištenje te promet i veze 56,6 milijardi; informacije i komunikacije 14 milijardi; financijske djelatnosti 19 milijardi; nekretnine 29,5 milijardi; stručno znanstvene i tehničke službe 20,5 milijardi; javne službe, uprava, zdravstvo itd. 43 milijarde; umjetnost, kultura i rekreacija 7,3 milijarde.
Od čega se u Hrvatskoj živi
Ukupnu novostvorenu vrijednost zemlje određuje nam: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 5,1 posto; sekundarne djelatnosti dakle industrija, rudarstvo, energetika u tome su nam na 19,5 posto (od toga čista industrija na 15,5 posto), građevinarstvo na 7,9 posto; trgovina, prodaja i promet i skladištenje i veze na 20 posto; informacije i komunikacije su na 5,1 posto; financijske djelatnosti na 6,8 posto; nekretnine na 10,4 posto; stručno znanstvene, tehničke uslužno administrativne djelatnosti su na 7,2 posto; javna uprava, socijala, obrazovanje itd. na 15,2 posto; umjetnost, kultura, zabava i rekreacija na 2,6 posto.
Od čega se živi u Zadarskoj županiji

Živimo od trgovine i pomorstva, nekretnina i javnih službi!

U Zadarskoj županiji stvari su drugačije jer poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo donose 5,6 posto novostvorene vrijednosti, sekundarni sektor industrije, energetike i rudarstva oko 8,4 posto (manje imaju samo Lika i Dubrovačko-neretvanska županija) (a od toga čista prerađivačka industrija tek 5,4 posto s istom usporedbom po županijama); građevinarstvo je 11,1 posto; trgovina, promet i veze (uključivši pomorstvo) su nam na 20,4 posto, informacije i komunikacije na 3,1 posto; financijski poslovi na 5,7 posto; nekretnine na čak 19,2 posto; stručno znanstvene, administrativne i sl. djelatnosti na 6,7 posto; javan uprava, obrazovanja i socijala na čak 16,8 posto, dok je kultura, zabava i rekreacija donijela 2,9 posto od ukupno ovdje novostvorene vrijednosti.

U čemu Zadarska županija stvara novu vrijednost
U Zadarskoj županiji od ukupno 9,3 milijarde kuna po djelatnostima: poljoprivrede i ribarstvo donose 520 milijuna; industrija, energetika i rudarstvo 783 milijuna (sama industrija 504 milijuna); građevinarstvo milijardu kuna; trgovina, promet i veze 1,9 milijardi, informacije i komunikacije 291 milijun; financijske usluge 530 milijuna; nekretnine čak 1,8 milijardi; stručno znanstvene i sl. institucije 620 milijuna, javne službe, uprava, obrazovanja, socijala, zdravstvo 1,56 milijardi; te umjetnost, kultura i rekreacija 270 milijuna.
Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno