CAFFE GALERIJA GINA Otvorena izložba Richarda Jakopiča

Slika korisnika mkvanja
Izložba će biti otvorena do 31. ožujka
Jakopič je 1907. godine, zajedno s kolegom Matejem Sternenom, osnovao je posebnu slikarsku školu u Ljubljani, a najveći doprinos domaćoj umjetnosti nesumnjivo znači izgradnja umjetničkog paviljona
Gužva prilikom otvaranja izložbe

U utorak je u Caffe galeriji Đina otvorena izložba slika slovenskog impresionista Richarda Jakopiča. Izložba će biti otvorena do 31.  ožujka, a umjetnika je uzvanicima predstavila domaćica izložbe Silvijana  Dražović.

- Slovenski impresionisti, slično kao i njihove francuske kolege, trideset godina ranije, postali su prvi vjesnici modernizma u domaćem prostoru. U povodu devedesete godišnjice osnivanja Narodne galerije, kao  središnje galerijske i muzejske ustanove u Sloveniji, kao i prigodom slovenskog predsjedavanja Europskoj uniji, kustosi su priredili veliku  izložbu Slovenski impresionisti i njihovo vrijeme (1890. - 1920.). Ta monumentalna izložbena produkcija jedan je od najvećih takvih projekata  u Sloveniji nakon osamostaljenja. Sretna sam što danas ovdje imamo  priliku uživati u dijelima jednog od njih - Richarda Jakopiča, naglasila je  Dražović i nabrojala i njegove kolege: Ivana Grohara, Matiju Jamu i Mateja Sternena.

- Predstavljani su već više puta, svaki put u važnim simboličkim prigodama i na obljetnicama – kao što je primjerice otvorenje Moderne galerije, osnovane prije šezdeset godina. Najčešće je predstavljanje tih umjetnika bilo povezano baš s trenutnom političkom i društvenom situacijom ovoga prostora, koji slično kao i na svim ostalim područjima i u kulturnoj produkciji traži svoj nužno potreban identitet. S nastupom slovenskih impresionista, njihovih prethodnika, suvremenika i nasljednika  vrlo je usko povezano i vrijeme ostvarenja utopijske ideje udruženja svih  slavenskih, odnosno južnoslavenskih naroda u zajedničku državu, što se  konačno i ostvarilo 1918. godine. Impresionisti su se okrenuli u posve  drugom pravcu: s velikom inspiracijom i zanosom uključili su motiviku  svakidašnjeg života i ostavili velike idealizirane priče prošlosti. Većinu  svojih zamisli posvetili su upravo likovnoj formi, koju su stalno okretali,  eksperimentirali i  istraživali, dok je sadržajna strana umjetničkih djela  bila od drugorazredna značenja. Jakopič se kasnije iskazao i kao odličan  organizator, menadžer, lobist i velik umjetnički autoritet. Godine 1907- me, zajedno s kolegom Matejem Sternenom, osnovao je posebnu slikarsku školu u Ljubljani, a najveći doprinos domaćoj umjetnosti nesumnjivo znači izgradnja umjetničkog paviljona, zaključila je Dražović.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno