ZLOČIN BEZ KAZNE Bio je dječak kada su mu ubili majku i oca

Nezadovoljni načinom na koji Republika Hrvatska procesuira ratne zločine u Domovinskom ratu, kako su naveli – koje su počinili  pripadnici jugoslavenske vojske i pobunjeni Srbi, vodeći ljudi udruga  proizašlih iz Domovinskog rata Zadarske županije u utorak su u Multimedijalnoj dvorani Znanstvene knjižnice organizirali Okrugli stol  “Zločin bez kazne”.
Dvorana je bila ispunjena gotovo do zadnjeg mjesta, a osim članova iz  Zadarske županije, skupu su prisustvovali i gosti: Tomislav Josić (predstavnik Grada Vukovara), Darko Dumbović (predsjednik Koordinacije  udruga proizašlih iz Domovinskog rata Grada Petrinje), Željka Žokalj  (predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja), Ivan Gambiraža (Odjel  za ratne zločine, PU Zadarska), Nediljko Marinović (civilna žrtva Domovinskog rata iz Šopota), Danka Dražina (hrvatska braniteljica iz Škabrnje) i Ivana Haberle (predsjednica udruge Žene u Domovinskom ratu  Zadar).

Krvnici slobodno šeću
Događanje je startalo projekcijom dokumentarnog filma na navedenu  temu, a onda su govornici, jedan za drugim kroz svoje izlaganje vrlo detaljno objasnili okupljenima zašto je način na koji Republika Hrvatska  pristupa ratnim zločinima od strane jugoslavenske vojske i pobunjenih  Srba neadekvatan i u samom startu na formalnoj razini, kroz potpisane  međunarodne sporazume, kao i na praktičnoj razini, kako su istaknuli.
– Mi danas gledamo ne samo kako nam se krvnici slobodno šeću  među nama već i kako rade u državnoj službi. A to je krivo – hrvatsko  pravosuđe i politika. Optužnica je sve manje, a o pravomoćnim presudama da i ne govorim, naglasio je Josić, koji je prvi govorio.  
Dumbović je istakao kako su se neke stvari pomaknule na bolje nakon  istovjetnog okruglog stola koji su imali u Petrinji, no vrlo kratko.
– Nakon okruglog stola podnesene su neke nove kaznene prijave. Je li  to slučajnost ili ne, ne bih znao. No, nakon toga je sve opet stalo. S naše  strane je puno osuđenih branitelja pa se pitam koliko ih je osuđeno s  druge strane, retorički se zapitao Dumbović.
Nediljko Marinović je okupljenima iznio svoju priču, svoje potresno  ratno svjedočanstvo, tada još dječaka kojem je agresor pobio i majku i  oca.
– Brigu o meni su preuzeli baka i djed. Godinama smo bili u izbjeglištvu i ono što me i dan danas boli je da za taj zločin nitko nije odgovarao i vjerojatno i neće, zaključio je Marinović.

Zašto se odgovorni ne uhvate posla?
U ime pobijenih, silovanih, masakriranih, prognanih… kako je rezimirala, govorila je Dražina.
– U Škabrnji je pobijeno 80 ljudi, a mi imamo samo dvije pravomoćne  presude. Svjedočanstva žrtava, svjedočanstva ljudi koji su bili tamo i koji  jasno imenom i prezimenom navode sudionike tog stravičnog zločina  očito nisu dovoljna za naše odvjetništvo. Zašto ti ljudi nisu pozvani na  razgovor, zašto se odgovorni ne uhvate posla. I Onda nam još političari  svake godine dolaze u Vukovar i Škabrnju i daju nam obećanja u koja ni  oni sami sebi ne vjeruju. No, zato ih drugi put ne treba dočekati po protokolu već onako kako i zaslužuju, pozvala je Dražina.
Državno odvjetništvo je prozvala i Habrle, naglasivši kako se nisu ni  udostojili odgovoriti na poziv upućen im da sudjeluju na okruglom stolu. 
Habrle je u svom izlaganju vrlo iscrpno obuhvatila kompletnu kronologiju ratnih zbivanja, od loših sporazuma, kako je navela, koji su potpisani sa Srbijom po pitanju ratnih zločina i koji već u startu onemogućavaju RH da se tim problemom pozabavi na pravi način pa preko  konkretnih slučajeva tražeći od odgovornih da što prije naprave registar,  s punim imenom i prezimenom svih žrtava agresije koju je izvršila SR Jugoslavija u suradnji s pobunjenim Srbima, pokretanje istražnih postupaka za svaku žrtvu te, uz ostalo i u svim slučajevima u kojima su poznati  počinitelji, poduzimanje svih mjera njihovog kaznenog progona, a u  slučajevima u kojima počinitelji nisu poznati, pokretanje postupaka  protiv nepoznatih počinitelja i njima nadređenih osoba, ne samo za zapovjednu odgovornost, nego i kao supočinitelja.
– Naše je sudstvo nažalost puno učinkovitije u rješavanju zločina hrvatskih branitelja nego zločina agresora, naglasila je Habrle i dodala kako je samo pitanje vremena kada će Srbija ući u EU i kao članica biti u  prilici krenuti u lov na sve hrvatske branitelje temeljem EU uhidbenog  naloga.