Štete veće od 15 milijuna kuna

Zabrinuti poljoprivrednici u strahu gledaju u Velebit na kojemu još uvijek ima dosta snijega. Hoće li nepogode konačno stati ili će se nastaviti?

Dobro raspoloženje uz dugo očekivanu kišu na Uskrsni ponedjeljak poremetilo je naglo zahladnjenje, led i mraz. Temperature su se spustile ispod nule (od -2 stupnja Celzijeva do čak -6 stupnjeva Celzijevih).
Prijave i procijene šteta
 I dok je prošle godine od 12. do 15. travnja vremenska nepogoda uzrokovana mrazom izazvala značajne štete u vinogradima na području Benkovca i Posedarja ove godine uz vinograde su stradale i gotovo sve voćne vrste. Štete su zabilježene na širem području Županije i gotovo da nema dijela kojeg nije više ili manje zahvatilo.
Procjena prošlogodišnje štete bila je 15 milijuna kuna (190 PG-a podnijelo je zahtjev za nadoknadu štete), a kolika će biti ovogodišnja pokazat će se nakon što mjerodavni obave procjenu, a poljoprivredni proizvođači je prijave.
Katastrofa u Nadinu
Prema izjavi Željka Katuše, pročelnika Upravnog odjela za gospodarske i društvene djelatnosti Grada Benkovca, vinogradi na nižim lokacijama kao što je područje Nadina stradali su od 30 do čak 90 posto, ovisno o sorti i mikrolokaciji. Grenache, Merlot, Syrah i Alicante zbog ranijeg tjeranja najviše su stradali, dok je najmanju štetu pretrpio Ugni blanc.
Veselko Glavić, jedan od uzornijih vinogradara iz Nadina priča kako se te noći temperatura spustila na čak -5 stupnjeva Celzijevih i kako im nije preostalo ništa drugo nego onaj prastari način dimljenja nasada paljenjem pripremljenog materijala, koji jako dimi (rabljene gume, rabljeno ulje, razni biljni otpad i granje itd.).
– “Slabo je to pomoglo”, govori Ivan Vrsaljko dok pokazuje osušene mladice na sorti Alicante u neposrednoj blizini paljevine. Jasno, pokušava mu se objasniti, kako dimljenje koristi samo ako je zrak potpuno miran, a mraz slab (do -3 stupnja Celzijeva). Uz dimljenje zbog rastjerivanja hladnog zraka koristili su i atomizere.
Preporuka vlasnicima stradalih vinograda
Provedba agrotehničkih mjera (gnojidba, zaštita od bolesti i štetnika, obrada) skupa je, ali neminovna i nakon ove elementarne nepogode. Stoga, preporuka vlasnicima stradalih vinograda bila bi gnojidba dušičnim gnojivom koje pomaže tjeranje adventivnih, odnosno spavajućih pupova i zaštita nekim organskim sredstvom. Uz spomenuto poželjno bi bilo vinogradima, ali i voćnjacima prskanjem dodati tzv. fiziološke biostimulatore s naglašenim sadržajem aminokiselina, huminskih kiselina i vitamina kako bi lakše podnijele stres.
 Na našem tržištu možemo ih naći pod sljedećim trgovačkim nazivima: Plant Antifrost Protector, Drin, Poly-Amin, Darina 4, ENA 19989 i dr. Primjenjuju se 2 do 3 puta s razmacima 10 do 15 dana.
Zabrinuti poljoprivrednici gledaju u Velebit na kojemu još uvijek ima dosta snijega i pitaju se hoće li nepogode konačno stati ili će se nastaviti?
Opasnost od novog mraza
Pojava mraza, sićušnih bijelih ledenih kristala, može se na području naše županije još uvijek očekivati. Nastupa uglavnom pred jutro kada su noći hladne i kada je mirno vrijeme bez oblaka. Tada se hladni zrak, koji je teži od toploga spušta do najnižih područja. Kako ih mraz ne bi još koji puta „iznenadio” potrebno je svakodnevno pratiti redovita meteorološka izvješća, u kojoj se uvijek posebno naglašava mogućnost pojave proljetnih mrazeva.
 Najsigurnije je dežuranje kritičnih vedrih i tihih noći, kada je moguća pojava mrazeva i provjera temperatura. Ako, naime, živa tijekom noći padne oko 2 sata na samo +2 stupnja Celzijeva toga jutra oko 4 sata mraz se može pouzdano očekivati te treba bez oklijevanja poduzeti zaštitne mjere.
Niske ranojutarnje temperature
Protivno uvriježenom mišljenju sve vrste voćaka osjetljivije su na jutarnje niske temperature u fazi zametanja plodova nego u punoj cvatnji. Mladi izboji vinove loze vrlo su osjetljivi na niske ranojutarnje temperature, koje obično završavaju velikim štetama, osobito na nižim uzgojima, gdje su mladice bliže tlu. Tako se mladi izboji vinove loze dužine 4 do 5 cm smrzavaju na temperaturi -2,5 stupnja Celzijeva, a nabubreni pupovi koji su još djelomično prekriveni vunastom zaštitom podnose i do -4 stupnja Celzijeva.
Od svih voćnih vrsta orah je najosjetljiviji na mraz i njegova je najveća i najčešća žrtva. Zbog toga on je najbolji pokazatelj (već nakon nekoliko sati sunca izboji potamne i venu) pojave, jačine i veličine šteta od mraza. Kod nas su rijetki nasadi oraha, ali zato su pretrpljene štete vrlo velike na koštičavim voćnim vrstama (breskvi i nektarini, višnji maraski i trešnji) te na jabuci.
Mjere za suzbijanje mraza
I dok naši poljoprivredni proizvođači u borbu s niskim temperaturama i mrazom idu još uvijek metodom dimljenja u razvijenijim poljoprivrednim zemljama preleti helikoptera sprečavaju pad temperature na većim plantažama ispod kritične točke.
Isti učinak imaju svi pokretni jaki ventilatori koji miješaju zrak. Ta se metoda objašnjava činjenicom da se hladni slojevi zraka nad tlom obično kreću do visine samo 1,5 do 3 m, a iznad toga je temperatura u trenutku pojave mraza +3 do +5 stupnjeva Celzijevih. Jedna od najučinkovitijih zaštita od mraza u početku vegetacije može se provesti sustavom za kišenje (antifrost sustav) koji ujedno služi i za navodnjavanje. Pretvaranje vode u čvrsto agregatno stanje u procesu formiranja leda predstavlja egzotermični proces praćen oslobađanjem topline. Upravo na ovoj pojavi se bazira prskanje tek zametnutih plodova voćaka vodom.
Navodnjavanje mora biti u vidu najfinije izmaglice, sporo, uz malu potrošnju vode, a počne se primjenjivati kad temperatura padne na ništicu. Raniji početak nije efikasan, jer se ne formira led, a toplina se oslobađa samo kod formiranja leda. Važno je napomenuti kako se navodnjavanje ne smije prekidati za čitavo vrijeme dok mraz traje, jer prekid od samo 3 do 4 minute može vrlo nepovoljno djelovati. Od izravnih mjera za suzbijanje ili ublažavanje šteta od kasnih proljetnih mrazeva u svijetu se koristi i zagrijavanje voćnog nasada (peći na lož ulje, naftu, koks i dugo) na način da se postavi 150 do 200 malih pećica raznih izvedbi po 1 ha (obično trajno ukopanih na svaki drugi red s razmakom 10 do 12 m, koje utroškom od oko 100 kg loživog ulja gore 5 sati) i održe temperaturu zraka u kritičnoj zoni i kod mraza sa -7,6 stupnjeva Celzijevih na oko +2 stupnja Celzijeva. Od ovog zadnjeg, sasvim sigurno smo jako daleko obzirom na cijenu energenata. Stoga, preostaje nam oprez i financijski prihvatljivije mjere (dimljenje i atomizeri) kako bi u slučaju još jedne nepogode spasili ono malo što nam je ostalo.