Telekardiologija i teleradiologija – novo doba medicine

Unapjređenje Health Net mreže i telemedicinskih centara, novi uređaj za zbrinjavanje infektivnog otpada u zadarskoj bolnici te nabavka brzog broda i helikoptera neke su od tema o kojima se jučer razgovaralo prilikom posjeta Maje Grba Bujević, ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Zadru. U prostorijama Zadarske županije, Grba Bujević, župan Božidar Longin, oboje sa suradnicima, te svi ravnatelji zdravstvenih ustanova s područja Zadarske županije, razgovarali su o telemedicinskim uslugama i njihovom unaprjeđenju u Zadarskoj županiji.

Uređaji u ispostavama
– Vlada RH provodi projekt Health Net – zdravstvena mreža u koju je sad već uključeno 156 zdravstvenih ustanova. U Zadarskoj županiji su u Health Net mrežu kao telemedicinski centri uključeni Opća bolnica Zadar i Ortopedska bolnica Biograd na Moru. Tijekom projekta želimo spojiti sve ispostave domova zdravlja kako bi se kardiološke usluge telekardiologijom mogle pružati svim ljudima koji žive na području Biograda, Benkovca, Obrovca, Gračaca, cijele županije. Pacijenti u tom slučaju ne moraju dolaziti u bolnicu, već usluge dobivaju putem telemedicine u svojim ustanovama. Ne idu na put, ne troše slobodne dane i novac, a na taj način se smanjuju liste čekanja. To onda podrazumijeva puno više uređaja koji su smješteni u ispostavama za pružanje takvih usluga. Također, želimo vidjeti i poboljšati rendgen snimanja za ljude na udaljenim lokacijama, kako ne bi morali putovati, već da imaju zdravstvenu uslugu što je bliže moguće, rekla je Grba Bujević.
Kako je pojasnila nadalje, Županija, odnosno njezin Ured za zdravstvo, će zajedno s ravnateljima stvoriti prijedlog mreže kako oni to vide u Zadarskoj županiji.
– Županije najbolje znaju što imaju na raspolaganju i što mogu umrežiti. Nama će predložiti svoju mrežu, a mi ćemo kao Hrvatski zavod za hitnu medicinu to uvrstiti u projekt telemedicine. S obzirom da poznajemo vašu županiju, kao vrlo vrijednu u provođenju projekata, očekujemo da ćemo uspostaviti cijelu tele – Health Net mrežu (i telekardiološku i teleradiološku i e-usavršavanje) te da bi kroz tri mjeseca trebala biti gotova, kazala je Grba Bujević.
Health Net je dosad uveden u šest županija – Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Zbrinjavanje infektivnog otpada
Župan Longin je rekao da su već u ovo kratko vrijeme druženja stvorili neku sliku gdje bi smjestili telemedicinske centre.
– Mislim da će to biti izuzetno korisno, da ćemo ubrzati cijeli tijek i smanjiti u konačnici čekanje pacijentima, što je najvažnije. Naravno da smo gospođu Grba Bujević proveli i po bolnici. Imamo se sa čime pohvaliti, naša bolnica iz dana u dan raste. Samo u protekloj godini je uloženo 50 milijuna kuna u opremu Poliklinike. Vidjeli smo i kako radovi na zgradi dnevne bolnice napreduju, kao i novi uređaj za infektivni otpad. Iznimno smo ponosni na rad bolnice i sve njene djelatnike, a dovoljno govori o tome i poznata činjenica da se rad naše bolnice svrstava u rang bilo kojeg KBC-a u Hrvatskoj, rekao je Longin.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar, Željko Čulina, rekao je kako su iskoristili posjet ravnateljice, da joj, uz prostor uređenog telemedicinskog centra, pokažu i prostor u kojem je smješten aparat za zbrinjavanje infektivnog otpada.
– Kako je krenuo covid, tako je i porastao i infektivni otpad u OB Zadar. Ovih zadnjih mjeseci smo skupljali i deset puta veću količinu infektivnog otrpada nego ranije. Da bismo to uspješnije rješavali, nabavili smo uređaj za zbrinjavanje infektivnog otpada koji je u funkciji od 4. veljače. Uređaj radi kroz određene cikluse – u jednoj smjeni od osam sati možemo zbrinuti 10-11 ciklusa po dvadesetak kilograma, tako da se u jednoj smjeni zbrine oko 200 kilograma otpada. Onda je taj otpad po svom volumenu za 75 posto manji, a njegova težina je manja za 25 posto. Sve to u konačnici dovodi i do financijskih ušteda u ustanovi. U 2019. i početkom 2020. godine troškovi za otpad bili su tridesetak tisuća kuna, da bi krajem prošle godine i početkom ove godine ti troškovi bili oko 230 tisuća kuna i još u porastu. Nabavom ovog uređaja ćemo pritom sad znatno uštedjeti, a što je najvažnije, zbrinut ćemo infektivni otpad. Na ovom dijelu Jadrana smo jedina zdravstvena ustanova koja posjeduje taj aparat, a i u cijeloj Hrvatskoj smo jedna od rijetkih bolnica koja to ima, pohvalio se Čulina.

Čulina: Čak smo smanjili neke liste čekanja
Broj zaraženih i umrlih svakog dana u Zadarskog županiji ne ulijeva nadu u neki smiraj epidemije, a i sam ministar zdravstva Vili Beroš je najavio u medijima kako planira obići zadarsku bolnicu koja ima problema s velikim brojem hospitaliziranih.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar, Željko Čulina, komentirao je situaciju u zadarskoj bolnici.
– Pripremamo se od početka same epidemije. Tako i nastavljamo te djelujemo ovisno o trendu broja zaraženih. U ovom trenutku su tri covid odjela i covid JIL, a pripremamo za otvaranje i novi četvrti odjel, ukoliko bude potrebe. Naravno da organizacija normalnog rada u bolnici malo pati i da je smanjen broj pregleda, ali što je najvažnije, svaki hitni pacijent i svaki onkološki pacijent će biti sigurno obrađen. Smanjen je broj u polikliničkom dijelu bolnice, što se tiče ambulantnih pregleda, ali samo nekih deset posto. Mislim da pacijenti pritom ne trpe. Čak smo smanjili neke liste čekanja, koje su nekad bile velike. Poput magneta, koji se čekao po godinu i pol do dvije, a sad se čeka 2 mjeseca. Isto tako, stavljanjem u funkciju novog CT-a na Radiologiji, liste čekanja za CT su s godinu i pol dana došle na četiri mjeseca i nadamo se da ćemo uspjeti i to smanjiti. I internistički pregledi se obave u roku od dva mjeseca. Smatram da smo po listama čekanja na dobroj razini, rekao je Čulina.

Helikopter i brzi brod
Maju Grba Bujević su novinari pitali gdje je zapela nabavka helikoptera za hitnu medicinu za ostale gradove u Hrvatskoj.
– Nabavka nije zapela, nego nas sve zajedno muči ova korona. Ministarstvo zdravstva je dobilo zadatak da to provede, a dosad je napravljeno javno savjetovanje, koje je pokazalo neke stvari o kojima treba ozbiljno razmisliti. To je završilo prije nekih mjesec i pol dana i sve se razmatra. Jučer smo pustili u rad cjelogodišnju helikoptersku službu Dubrovačko-neretvanske županije. Za svaku službu treba puno infrastrukturnih promjena, velik je to i težak, obiman projekt, zahtijeva infrastrukturnu bazu, najbliže radijusu pokrivanja helikoptera i tako dalje. Takav projekt zahtijeva više vremena i ne može se napraviti u jedan dan. Ali, evo, vidi se i po ovome danas da radimo stalno na poboljšanju usluga za pacijente, rekla je Grba Bujević.
Na novinarsko pitanje kad će Zadarska županija dobiti helikopter, odgovorila je kako će svakako prije dobiti brzi brod, nego helikopter.
– O svemu tome smo danas razgovarali. U vašoj bolnici se napredak svakako vidi po svemu. I ovo rješavanje smeća koje sam danas ovdje vidjela, nisam vidjela nigdje dosad, a to donosi velike uštede. Odlična je svaka ušteda koja nije ostvarena na pacijentu već se ovakva ušteda može preusmjeriti upravo u liječenje pacijenata, kazala je Grba Bujević.

Kako funkcionira telemedicina?
Grba Bujević je pojasnila telemedicinu na primjeru 24-satnog holtera tlaka.
– On se čeka po bolnicama otprilike između 2 i 3 mjeseca. Mi takav uređaj postavimo u telemedicinski centar, primjerice u Gračacu. Čovjek, bilo od liječnika obiteljske medicine, bilo od koncesionara, ili domskog liječnika dođe u telemedicinski centar. Tamo mu se priključi uređaj, za 24 sata ga skine, obično preko patronažne sestre ga pošalje ovdje u bolnicu, gdje će biti postavljen softverski dio. Specijalist ga očita i vrati nalaz njegovom liječniku. Čovjek podigne kod svog liječnika nalaz. Znači, smanjit će se liste čekanja jer ćemo staviti takve centre, kako smo danas razgovarali, na četiri ili pet mjesta u Zadarskoj županiji. Ne opterećuje se bolnički sektor, čovjek ne mora putovati u Zadar, nego uslugu dobiva na svom kućnom pragu. Cilj je da ne šaljemo više ljude u sekundarne ustanove na pretrage koje se mogu telemedicinski provesti, što je bliže moguće njihovim domovima, navodi Grba Bujević.
– U Nacionalni plan oporavka i otpornosti, smo prijavili telekardiologiju i teleradiologiju i to nam je prošlo. Želimo ovo što sad radimo nastaviti raditi kroz virtualne ambulante. To znači da bi specijalist bio ovdje, a u centru bi bili pacijent i educirana sestra, koja zapravo provodi pregled, a doktor ima nad njim potpuni nadzor. Sve parametre, zvukove, sve može vidjeti. Na taj način bi se radila specijalistika. To mora biti interesantno posebno ljudima na udaljenim otocima, gdje živi malo ljudi i ne može na svako to mjesto doći specijalist, pojašnjava Grba Bujević.