Prosječna plaća pada, a raste broj zaposlenih

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Inflacija
Autor: 
Lovrinčević dodaje da se u cijeloj Europi raspravlja o preraspodjeli dobiti i uvođenju poreza na ekstraprofite
Sergej DRECHSLER
Ilustracija

Realna prosječna plaća pada i nastavit će padati, službeni podaci kasne i još ne obuhvaćaju povećanje cijena energenata od 1. travnja, piše u četvrtak Večernji list.

- Najveći su dobitnici ove situacije pojedine grupe kompanija iz sektora bankarstva, telekomunikacija, IT-ja, energetike… i državni proračun preko PDV-a, blagi gubitnici su zaposlenici, a najveći gubitnici oni s fiksnim primanjima: umirovljenici, korisnici socijalne pomoći, dječjih doplataka, prokomentirao je najnoviju statistiku isplaćenih prosječnih neto plaća u pravnim osobama iz veljače Željko Lovrinčević, makroekonomist Ekonomskog instituta Zagreb.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je za Hrvatsku taj prosjek iznosio 7452 kune i nominalno je rastao 5,9 posto, no realno je niži 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U odnosu na prethodni mjesec nominalni je rast bio jedan posto, realni pad 0,1 posto. Medijalna neto plaća iznosila je 6151 kunu: polovica zaposlenih imala je manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Glavni je grad standardno iznad državnog prosjeka: u siječnju je prosječna neto plaća iznosila 8528 kuna, što je nominalni porast od 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no Lovrinčević objašnjava da za Zagreb statistiku vodi Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba i da metodologije nisu usporedive.

Iako realna prosječna plaća pada, raste broj zaposlenih pa je ukupna masa nepromijenjena i kupovna moć na razini sustava ostaje manje-više ista kao lani.

Lovrinčević dodaje da se u cijeloj Europi raspravlja o preraspodjeli dobiti i uvođenju poreza na ekstraprofite onih koji u ovoj situaciji profitiraju i prebacivanju tog novca u državne proračune kako bi se zaštitilo najsiromašnije, piše Večernji.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno