Devet kišovitih i devet sušnih godina

Prema svim pokazateljima evidentno je da se uglavnom izmjenjuju sušne i kišovite godine, a često i u ciklusima. Primjerice, u zadnjih 28 godina bilo je devet kišovitih i devet sušnih godina, dok se preostalih deset mogu svrstati u prosječne godine

Ako  kažemo da je vrijeme na ovom  našem području dosta promjenjivo, nismo kazali ništa novo.  Svi smo, naime, svjedoci velikih  oscilacija i nepredvidivih vremenskih promjena, a zašto je  tomu tako, pokušavaju odgovoriti brojni stručnjaci diljem  svijeta.
Koliko su podaci vjerodostojni i može li se po nekom  takvom pravilu predvidjeti i nadolazeće ljetno razdoblje, pitali  smo Šimu Jadrešića, biogradskog motritelja meteorološke  postaje i jednostavno čovjeka  koji se i više nego što to obveze  i dužnosti nalažu bavi vremenom.
– Prema svim pokazateljima  evidentno je da se uglavnom  izmjenjuju sušne i kišovite godine, a često i u ciklusima.  Primjerice, u zadnjih 28 godina  bilo je devet kišovitih i devet  sušnih godina, dok se preostalih  deset mogu svrstati u prosječne  godine. Tako su izrazito kišne  godine bile 2005., kada je palo  čak 1.132 litre kiše na metar  četvorni. Zatim 1984. sa 1.130  litara te 1996. godina sa 1.024  litre kiše na metar četvorni.  Dok su izrazito sušne godine  bile 2007. sa svega 514 litara  kiše na metar četvorni, zatim  1997. sa 523 litre te 2003. godina sa 595 litara kiše po metru  četvornom. Zanimljiv podatak  je da je od devet sušnih godina  sedam bilo između 1997. do  2008. godine. Dok je od devet  kišnih njih šest bilo od 1995. do  2005. godine. Iz ovih podataka  može se zaključiti da se vrijeme  u zadnjih desetak godina ponaša pomalo ekstremno. Jedan  od primjera jest i taj što je,  primjerice, sušno razdoblje, o  kojem smo već pisali kao najekstremnijem u zadnjih pedeset  godina, trajalo 190 dana. I to od  konca travnja do početka studenog protekle godine. Nakon  toga uslijedilo je kišno razdoblje koje je počelo 6. studenoga  protekle godine i potrajalo sve  do konca travnja ove godine. U  spomenutom razdoblju palo je  691,7 litara kiše na metar četvorni, odnosno u prosjeku oko  115 litara mjesečno. Najkišovitiji je bio siječanj kada je palo  229,3 litre kiše na metar četvorni, a što ovaj mjesec svrstava  u najkišovitiji mjesec u zadnjih  28 godina.
Govoreći o sušnim mjesecima i unatoč tomu što se srpanj i  kolovoz smatraju najsušnijim  mjesecima godine, kolovoz je  2002., 2005. i 2006. godine zabilježen kao jedan od najkišovitijih mjeseci u godini. Za ovu  2009. godinu znakovita je činjenica da je u njezina prva četiri  mjeseca palo 444,7 litara kiše,  što je samo 69,6 litara manje  nego za cijele najsušnije 2007.  godine.
– Prognozu za daljnji tijek  ove godine vrlo je nezahvalno  davati, kazao je Jadrešić jer su  i stručnjaci nesigurni. Moguće  su, naime, obje opcije, od kojih  ona kišna ako se uzme u obzir  kišni početak godine ili i mogući sušni nastavak jer su evidentni i sušni ljetni mjeseci  zadnjih nekoliko godina. Ono  što je najrealnije za očekivati  bila bi prosječna količina kiše i  ne baš potpuno sušno ljeto,  zaključio je Jadrešić.