U otoke smo uložili milijardu i 469 milijuna kuna

Kalmeta je priznao da je to manje nego prije dvije godine, što je i logično s obzirom na trenutačnu situaciju s gospodarskom krizom. Ipak, ministar je naglasio da je sve što je bilo planirano bilo i realizirano, osim što su neki projekti prolongirani, no nije bilo odustajanja od zacrtanog

Jedanaesta sjednica Otočnog vijeća održana je danas u preškom Domu na žalu, pod predsjedanjem ministra Božidara Kalmete. Sjednica je bila zatvorena za javnost, a o njenim odlukama i zaključcima, novinare je potom informirao ministar zajedno sa svojim najbližim suradnicima.
Vijeće je tako najprije raspravljalo o učincima provedbe Zakona o otocima u 2009. godini i jednoglasno ga podržalo. Izvješće će sada biti upućeno Vladi i Saboru u daljnju proceduru.
– Riječ je o veoma transparentnom izvješću gdje su, doista, svaka kuna, svaki detalj, svaka akcija i svaki pravilnik detaljno zapisani. Ono što je, također, bitno kazati je da je u protekloj godini Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, ali i druga ministarstva, javna poduzeća i HBOR, ukupno uložili u sve hrvatske otoke milijardu i 469 tisuća kuna i to većinom nepovratnih ulaganja, istaknuo je ministar Kalmeta, priznavši da je to manje nego prije dvije godine, što je i logično s obzirom na trenutačno situaciju s gospodarskom krizom. Ipak, ministar je naglasio da je sve što je bilo planirano bilo i realizirano, osim što su neki projekti prolongirani, no nije bilo odustajanja od zacrtanog.
Druga točka sjednice Otočnog vijeća bila je posvećena raspravi o Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
– Novi zakon je još uvijek u izradi, na njemu se još uvijek radi i danas smo na Otočnom vijeću čuli dodatne primjedbe i prijedloge. Ono što je najznačajnije u tom Zakonu, a radi se o novom Zakonu, ne o izmjenama, jest da će riješiti dugogodišnje dileme, probleme i neriješene odnose na pomorskom dobru, koji datiraju još iz bivše države, a zatim i vezano uz prethodnu privatizaciju. Također, i brži upis i evidencija pomorskog dobra u katastarske i zemljišne knjige, zatim rješavanje pitanja nasipa, pitanje raznih građevina na pomorskom dobru do koncesioniranja, te čitavog niza problema koji su dosad kočili razvoj i gospodarske aktivnosti otočne zajednice, kazao je ministar Kalmeta.
Dodjela koncesija će se decentralizirati i prepustiti jedinicama lokalne samouprave, a djelovi obale nasuti prije 1974. godine će postati vlasništvo države. Tereni nasuti nakon te godine smatrat će se pomorskim dobrom u pojasu od šest metara od obalne crte.
Otočno vijeće raspravljalo je i o Izvješću Agencije za obalni linijski promet o izvansezonskom redu plovidbe za ovu godinu, pri čemu je odlučeno da će se linije pojačati tijekom sezone, a izvan sezone se plovidbeni red neće mijenjati. Kalmeta je, također, najavio da će se iduća sjednica Otočnog vijeća održati na području Istre, na prijedlog tamošnjih članova Vijeća.