Dinovi portreti za Matinu operaciju

Zamisao zadarskih reproduktivnih umjetnika o pomoći nekom bolesnom djetetu učas je našla sponzora u Općini Primošten čiji dužnosnici su im predložili slijepog dječaka Matu Bralića kojem je neophodna operacija u inozemnoj klinici da bi progledao

Pod sloganom “Ljepotom za dobrotu” objedinili su se nedavno umjetnički mediji slike, glazbe i stiha, a s plemenitim ciljem senzibiliziranja nazočnog auditorija za potrebe nejakih i ovisnih o pomoći drugoga. Skladnom priredbom u šibenskoj Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića podaren nam je time stih klasika hrvatske lirike, dalmatinska i autorska šansona te autorski stil likovnosti uobličen u portretima znanih ličnosti. Kreativnost ponikla domicilnim nadahnućem triju jadranskih bisera, Primoštena, Zadra i Šibenika simbolički okupljenih ovim događanjem, pokušala je dati podstreka pravilnom trasiranju njene solidarizacije u humanom materijaliziranju produkcija proizašlih umjetničkim izričajem, što se je i dalo razabrati iz uvodnih riječi te večeri u knjižnici.
Portreti Dina Devića
Zamisao zadarskih reproduktivnih umjetnika o pomoći nekom bolesnom djetetu učas je našla sponzora u Općini Primošten čiji dužnosnici su im predložili slijepog dječaka Matu Bralića kojem je neophodna operacija u inozemnoj klinici da bi progledao. Za tu namjenu je zadarski slikar Dino Dević ovom prilikom u Šibeniku izložio svoje likovne radove u čiju umjetničku kvalitetu ne treba sumnjati budući ju je ne tako davno prepoznao jedan ugledan američki časopis. Mada samouk Dević se uglavnom izražava portretiranjem slavnih ličnosti iz svijeta sporta, filma, kazališta, po vlastitom nadahnuću ili repliciranjem foto uradaka. To radi uglavnom tehnikom pastela na akrilnom platnu, od kojih mu je najsugestivniji onaj našeg Mozarta pod koševima, proslavljenog Dražena Petrovića, a kojeg je uradio po predlošku fotografije pokojnog novinskog magnata Ive Pukanića. A da bavljenje bilo kojim vidom kulturnog izričaja rađa altruističkim odnosom prema vanjskom svijetu razvidno je baš iz Dinova primjera. Iako i sam jedva preživljava bez stalnih prihoda osiguravajući kakvu-takvu egzistenciju svojim crtanjem supruzi i dvojici sinova, zagledan u budućnost svojih sinova još više ga je dirnula sudbina dječaka Mate koji ne vidi te je odlučio sav utržak s aukcije njegovih slike nesebično darovati za skupu i delikatnu operaciju koja daje nadu vida tome slijepom mališanu iz Šibenika. Dinovi portreti izloženi tijekom ove priredbe u šibenskoj GK biti će ponuđeni na aukcijsku prodaju naime, na sličnoj priredbi ovoga srpnja u Primošten što je i dogovoreno ovom prilikom sa nazočnim donačelnikom primoštenske Općine Jerom Gracinom. To će pripomoći da “ove slike zabljesnu jačim sjajem kada svojom vizualnom percepcijom uzmogne usvojiti njihov kolorit mali Mate po uspješnom za njegov vid operaciji, a što će i meni činiti istinsko zadovoljstvo ne žudeći za vlastitom koristi od toga”, kako smatra Dino pojašnjavajući potankosti te aukcijske prodaje njegovih djela.
Donačelniku Gracinu slikar Dević je predao i Draženov portret kojeg je namjenio za budući muzej čijim formiranjem u Šibeniku se namjeravaju odužiti tom svom vrlom sugrađaninu koji je umijećem pod košem proslavio hrvatsku i europsku košarku. Na spomenutoj svečanosti ovoga ljeta u Primoštenu isti će biti uručen njegovoj majci Biserki. Nazočnima je autor objasnio značenje i poruku svoje znakovito tajanstvene slike “Drvo života” ponuđene aukciji kojom umjetnički percipira turbulenciju sukoba destruktivnog i konstruktivnog aspekta života i naše prianjanje jednoj od tih strana.
Bućo i zadarske šansone
Jačini cjelokupnog dojma ove humanitarne priredbe pridonijeli su zadarska pjesnikinja Nikolina Mojić sugestivnim recitativom klasika hrvatske lirike 20. stoljeća, te posljednji trubadur sa zadarske Kalelarge Duško Nonković-Bućo s neumornim interpretacijama zadarskih šansona i šibenskih klapskih balada uz obvezni mu rekvizitorij gitare i usne harmonike.
Po riječima samih izvođača ova je priredba bila svojevrstan poziv potencijalnim donatorima iz redova poduzetnika i mogućih pojedinaca koji su voljni uložiti dio sredstava u plemenite svrhe pomoći potrebitima naše ljubavi i skrbi, ne računajući pri tom činu na možebitnu povratnu korist od toga, a nadajući se nagradi posvemašnjeg zadovoljstva da su mogli nekome pomoći.