NOVO DOBA HRT ne ovisi o klikovima i mora biti brana od lažnih vijesti

Slika korisnika mkvanja
Predavanje Krešimira Macana "Društvene mreže i lažne vijesti"
Dakle, medijski algoritmi prate što najviše i najčešće klikamo te nam nude iste sadržaje čime samo podržavaju i povećavaju našu pristranost prema nekoj temi. Dakle, netko tko je ljevičar čita lijeve vijesti te mu se potom i nude isključivo lijeve vijesti, te obrnuto
Marin GOSPIĆ
Nazočni na Macanovom predavanju mogli su čuti koliko i kako društvene mreže utječu na naše živote

Što su to fake news (lažne vijesti)? Kako ih prepoznati? Koliko je internet promijenio način na koji dolazimo do informacija? Koliko su se promijenili mediji? Kako društvene mreže utječu na naše živote? To su neka pitanja o kojima se govorilo na zanimljivom predavanju "Društvene mreže i lažne vijesti" PR stručnjaka Krešimira Macana koje je održano danas u Gradskoj knjižnici Zadar u organizaciji Dalmatinske podružnice Hrvatske udruge za odnose s javnošću.

Polarizacija društva

- Fake news su lažne, često senzacionalne informacije ili tekstovi koji su namjerno i provjerljivo pogrešni i kao takvi mogu čitatelje dovesti u zabludu, samo su neke od definicija lažnih vijesti. Lažne vijesti se šire tako da naše pristranosti čine naše news feedove ranjive na fake news. Fake news imitiraju formu i stil legitimnih vijesti i izgledaju stvarno. Dizajn društvenih medija pomaže da djelić lažne vijesti uđe u vašu mrežu te postaje viralan i tako se stvari vrte u krug. Dakle, medijski algoritmi prate što najviše i najčešće klikamo te nam nude iste sadržaje čime samo podržavaju i povećavaju našu pristranost prema nekoj temi. Dakle, netko tko je ljevičar čita lijeve vijesti te mu se potom i nude isključivo lijeve vijesti, te obrnuto. Zbog svega ovoga dolazi do velike polarizacije u društvu, rekao je između ostalog Macan. Pojasnio je kako se lažna vijest može prepoznati tako da čitatelj treba razmisliti o izvoru informacija, pročitati cijeli tekst, provjeriti autora, provjeriti dodatne izvore, provjeriti datum objave, je li to što piše zafrkancija. Pored ovih stvari moramo osvijestiti svoje stavove, a ukoliko smo u nedoumici treba pitati i stručnjake.

- Javni servis, odnosno Hrvatska radiotelevizija treba biti dovoljno jaka jer ona ne ovisi o klikovima i ona moraju biti brana od lažnih vijesti, tj. da njihove vijesti budu provjerene i točne, rekao je Macan i istaknuo kako se lažne vijesti mogu zloupotrebljavati te nekome mogu nanijeti štetu, dok će drugome donijeti korist.

Ljudi žele vjerovati lažnim vijestima

- Platforme su se koncentrirale na zaradu te se vode za krilaticom "širimo ono što ljudi vole", ali to nije nužno dobro. Do sada Google i Facebook nisu vodili računa o sadržaju dijeljenih članaka, ali sada će početi kontrolirati i kvalitetu da ne prolazi bilo što. Prije bi na prvoj stranici Googla iskočio najklikaniji tekst, bez obzira što je pisalo u njemu, a sada će iskočiti najrelevantniji, odnosno provjeren tekst, dok će ostali sadržaji biti smješteni ispod ili na drugim stranicama, pojasnio je Macan.

Dodao je kako je Facebook tijekom predizborne kampanje angažirao Faktograf kao mehanizam provjere vijesti.

- Glavni izazov kod lažnih vijesti jest u tome što ljudi žele vjerovati da je ta vijest točna. Dakle, netko tko ne želi cijepiti dijete on želi argumente da ne cijepi dijete i vjerovat će i pratiti vijesti koje potvrđuju njegove stavove, rekao je Macan dodavši kako treba biti oprezan jer čak i u Wikipediji ima pogrešaka, a što mnogo ljudi ne čini. Ističe kako bi medijska pismenost trebala biti u školama jer ljudi žele doznati kako se ljudima podmeću lažne vijesti kako bi to mogli izbjeći.  

Druga tema su društvene mreže koje u današnje vrijeme čine osnovnu platformu za komunikaciju, pa se tako primjerice Facebookom koristi 2,3 milijarde ljudi.

Društvene mreže postale su izvor informacija i znanja, ali potrebno je biti i oprezan te znati kako postoji i mnogo negativnih strana koje vrebaju u komunikaciji na društvenim mrežama.

Promjene u oglašavanju

- Društvene mreže promijenile su i način oglašavanja. Digitalni oglasi preuzimaju prioritet nad klasičnim oglasima, a tvrtkama su privlačniji zbog targetiranja odnosno algoritmi mogu prepoznati potencijalnu publiku te ih se može točno "gađati" reklamama o proizvodima koji bi ih mogli zanimati. Korisnike se može i retargetirati odnosno opet se može "gađati" one koji su pogledali vaš video. Ovo je vrlo efikasna strategija, rekao je Macan istaknuvši kako je video postao format koji dominira u zadnje vrijeme.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno