ZADAR SJEDIŠTE BUDUĆEG HRVATSKOG MUZEJA MARITIMNE KULTURE Longin: "Maritimna kultura našeg područja stručno će se obraditi i prezentirati na suvremenom posjetitelju prihvatljiv i zanimljiv način!"

Slika korisnika mkvanja
Potpisano pismo namjere
Zvonko KUCELIN
Potpisano pismo namjere o osnivanju Hrvatskog muzeja maritimne kulture

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican,  gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić i župan Zadarske županije  Božidar Longin potpisali su danas pismo namjere o osnivanju Hrvatskog muzeja maritimne kulture. Tako je napravljen prvi korak u realizaciji još jednog zadarskog muzeja kojem je idejni začetnik je poznati zadarski arhitekt, akademik Nikola Bašić. Novi muzej revitalizirao bio postojeću zgradu Zavoda za povijesne znanosti HAZU, ali i njen neposredni okoliš.

Kako je istaknuo akademik Velimir Neidhardt, Hrvatska akademija  znanosti i umjetnosti, nakon sjedinjenja Zadra s domovinom, provodila  je opsežan program njegove urbanističke, kulturne i znanstvene rehabilitacije, obnavljajući visokoškolsku tradiciju, samostane, crkve i crkvenu  umjetničku baštinu grada.

- Martirima kultura je ono što je kroz povijest uvijek bilo najvažnije.  Mora i oceani su bili najvažniji informacijski koridori, kao što je danas  Internet, ne samo što se tiče njihova bogatstva i plodnosti, nego kroz tu  povijest uloge mora uopće u širenju civilizacije. Mi smo, odnosno naša  hrvatska kultura, rođeni na posteljici antičke civilizacije. Zadar je pri tome jedan od najvažnijih elemenata. I zato zaslužuje ovaj znameniti centar. Stoga je krajnji je čas da se u hrvatskom znanstveno-muzeološkom  korpusu stvori mjesto u kojem će se čuvati, proučavati i promicati hrvatska maritimna kultura: pomorska, ribarska i ona najmlađa, marikulturna, u kojoj smo sve donedavno prednjačili u svijetu. Ta potreba je utoliko  veća što u Hrvatskoj ne postoji centar u kojem bi se sustavno vrednovala  i proučavala maritimna baština, rekao je akademik Velimir Neidhardt.

Hrvatski muzej maritimne kulture bio bi u sastavu HAZU kao njegova  jedinica. Muzej bi se nalazio u postojećim i novoizgrađenim prostorima  Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, a perivoj vile Dirce, kojem će se  priključiti i postojeći park Maraska, uredio bi se kao muzej na otvorenom. Bit će to tematizirano muzejsko predvorje u ukupnoj parkovnoj  površini od 14 000 m2, na najljepšem obalnom području grada.

Muzejski sadržaj obuhvaćao bi: pomorski dio s naglaskom na lokalnu  pomorsku kulturu grada i regije razvijen na tragu regionalne pomorske  povijesti, ribarski dio s naglaskom na lokalni, ali i ukupni hrvatski doprinos ribarskoj kulturi i povijesti svijeta i marikulturni dio s naglaskom na  suvremeni i budući održivi razvitak marikulturnog gospodarstva, koji  predvodi upravo Zadar i njegova Županija.

- Nedavno sam pročitao kako je 5 posto svih pomoraca koji plove  svjetskim morima, iz Hrvatske. Naša županija oduvijek je bila okrenuta  moru. Zemljopisni položaj nam je takav da pola površine Zadarske  županije pripada moru pa je upućenost ovdašnjih žitelja na more bila  potpuno logična. Sjetimo se samo da je prvi spomen ribarstva u Hrvatskoj povijesti darovnica iz 995. godine kojom zadarski plemići ustupaju  svoje pravo ribarenja samostanu sv. Krševana. Sjetimo se i zlatnog doba  otoka Silbe koja je bila mjesto vrsnih pomoraca i vlasnika jedrenjaka te  mjesto prekrcaja tereta, osobito mesa i stoke s Velebita. Na svim morima  svijeta poznati su naši ribari, osobito oni kaljski, a već od 1957. godine  Zadar ima Pomorsku školu iz koje izlaze generacije kvalitetnih pomoraca koji bez problema pronalaze poslove na svim poznatim međunarodnim brodarskim tvrtkama. U današnje vrijeme važno je istaknuti i činjenicu da smo pioniri marikulture te županija u kojoj se i uzgaja i lovi najveći postotak bijele i plave ribe u Hrvatskoj. Sve navedeno vodilo je prema potrebi da se maritimna kultura našega područja stručno obradi, ali i  prezentira, na suvremenom posjetitelju prihvatljiv i zanimljiv način, rekao je župan Božidar Longin.

Prostorno-programski koncept budućeg muzeja obuhvaća prezentacijski program na otvorenim parkovnim površinama i vrtnim paviljonima, prezentacijske prostore u zatvorenom s multimedijskim doživljajnim scenarijima, multivalentnu dvoranu za održavanje raznovrsnih događanja, učionice, knjižnicu i druge prostore za znanstveni rad te prostore za kustose, znanstveno i drugo osoblje i servisne funkcije. Ukupna  zatvorena površina Muzeja ne bi bila veća od 1.000 m2 korisne površine.

Da je i Sveučilište u Zadru zainteresirano za interakciju s budućim  muzejom, potvrdila je i rektorica Dijana Vican. Posebice za stvaranje osnovice za širenje studijskih programa u području maritimne znanosti,  maritimnog gospodarstva i maritimne kulture i to na matrici  sveučilišnog projekta Arhipelogos. Hrvatski muzej maritimne kulture,  kao stožerna institucija, mogao bi se razviti u disperzirani i umreženi  sustav komplementarnih postojećih, ali i novih muzejskih zbirki na obali  i otocima hrvatskog Jadrana.

Bašić: "Kako će to sve skupa ići i kojim smjerom tek će se vidjeti" 

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek za vrijeme svoje posjete Zadru u rujnu  prošle godine, istaknula je malu rezervu prema ovoj inicijativi. Pojednostavljeno, dva  su osnovna razloga, novci i artefakti. Naime, praksa sličnih inicijativa ukazuje da se  male lokalne zajednice, ali i one veće, ne odriču rado svojih izložaka kako bi ih deponirali u jednu nacionalnu ustanovu. Tu činjenicu komentirao je i akademik Nikola  Bašić.

- Što bi moglo, a što ne bi moglo biti, spada u jedan oblik nagađanja. Okupili smo  se da bi izrazili jednu namjeru i to je samo prvi korak. Kako će to sve skupa ići i kojim smjerom tek će se vidjeti. Bitno je naše polazište da moramo u Hrvatskoj oformiti mjesto gdje će se čuvati, promovirati i njegovati hrvatska maritimna kultura.  Hoće li to biti muzej ili edukativni centar, sve je otvoreno. Reći da nemamo artefakata pa zato nećemo ništa raditi i zapostaviti onaj segment naše kulture kojim smo  ušli u veliku mediteransku zajednicu maritimne kulture, po mom mišljenju nije dobar put, rekao je akademik Nikola Bašić. Za komentar ministrice, upitali smo Ministarstvo kulture RH, ali nismo dobili odgovor. No, razvidno je da sudeći po sastavu  potpisnika pisma namjere, teško će bilo kojem ministru reći ne ovoj inicijativi.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno