Novinari koji ne pristaju na cenzuru završavaju na ulici

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
zgrabljic_rotar
Vedran SITNICA

Kakva je sudbina medija, je li internet produžetak ljudskog uma, dominira li hrvatskim medijskim prostorom militantan i vrlo tendenciozan pristup temama, odgovara li Hrvatsko novinarsko društvo adekvatno na trenutnu situaciju u novinarskoj profesiji, je li zakon „25.000" riječi dobar ili loš - samo su neke od tema o kojima je u srijedu u knjižari „Verbum" na susretu „Večer u knjižari" govorila gošća večeri komunikologinja dr. Nada  Zgrabljić Rotar. Dotaknuvši se niza aktualnih tema hrvatskog, a jednim dijelom i svjetskoga  medijskog prostora, Zgrabljić Rotar je u skoro dvosatnom druženju sa zadarskom publikom, analizirajući trenutačnu situaciju u novinarstvu, posredno odgovorila i na pitanje budućnosti, kako samih medija, tako i medijske kulture i svijesti o krucijalnoj važnosti „sedme sile" u društvu.

Komunikacijska revolucija

- Komunikacijska revolucija nam je došla kao uragan i zapravo nas zatekla nespremne za radikalne promjene u sferi medija. Brzina protoka informacija i profit danas imaju odlučujuću ulogu u oblikovanju vijesti, a medijski pluralizam je sve manji. U fokusu su senzacionalističke i banalne teme, a novinari koji ne pristaju na cenzuru ne samo da završavaju na ulici, već bivaju pretučeni, ucjenjivani... U zadnjih je 20 godina jako puno novinara stradalo, na sve su moguće načine onemogućivani da propituju i kritiziraju vlast. Oni, koji su, pak, ostali, nerijetko su uz sam novinarski posao morali obavljati i obavljaju poslove i tehničara, i fotografa, i montažera, preuzeti na sebe brojne druge aktivnosti, ne bi li zadržali posao, naglasila je Zgrabljić Rotar dotaknuvši se u tom kontekstu i HND-a, kao krovne novinarske institucije upitavši se koliko njihovo djelovanje uopće odgovara trenutačnom stanju u novinarskoj profesiji u zemlji, koliko uopće zastupaju novinare.

Kao utemeljiteljica znanstveno-stručnog časopisa za novinarstvo i medije Medijska istraživanja/Media Research  čija je glavna urednica te, između ostalog, i urednica biblioteke „Budi novinar" i biblioteke „Mediji u  fokusu",  dr. Zgrabljić Rotar bila je izvrstan sugovornik i po pitanju zakona „25.000" riječi, slijedom kojeg bi tiskovine sa spomenutim brojem autorskih riječi po izdanju plaćale manji PDV. Moderatoricu susreta Ines Grbić iz tiskovnog ureda Zadarske nadbiskupije zanimalo je što njena gošća misli, je li zakon dobar ili loš.

- Kriteriji su uvijek podložni raspravi pa stoga i ovaj o različitim stopama PDV-a u novinarstvu, nema savršenog zakona. No nisam sklona odmah u startu odbacivanju. O svemu treba razgovarati, ako netko ima neki svoj prijedlog, razmotrimo ga, oformimo profesionalne novinarske udruge koje će progovarati o problemima profesije i svoje zahtjeve artikulirati zakonodavcu, naglasila je dr. Zgrabljić Rotar.

Etikete sa svih strana

Grbić je zanimao i gošćin komentar na medijski snažno popraćene i izuzetno proturječne stavove javnosti o istupima novinara Zorana Šprajca i Karoline Vidović Krišto po pitanju tema vezanih za inicijativu „U ime obitelji", no dr. Zgrabljić Rotar joj je odgovorila da nije upoznata s navedenim. Naglasivši da ne želi komentirati konkretne slučajeve, dr. Zgrabljić Rotar je istaknula da ono što trenutačno jako narušava hrvatski medijski prostor je etiketiranje sa svih strana, nesposobnost kvalitetne dijaloške komunikacije koju nažalost zamjenjuju militantni nastupi.

-Vrlo se tendenciozno postavljaju neke teme oko kojih onda javnost raspravlja ne bi li se odvukla pozornost od onih društvenih pitanja koja su od mnogo važnijeg značaja, istaknula je  dr. Zgrabljić Rotar.

No iako konstatira da je u zadnjih 20 godina novinarska profesija na niskim granama, a novinarstvo simbolizira jedna velika nesigurnost, gošća je ipak izrazila nadu u opstojnost profesije, u sve vidove novinarstva, kako internet tako i radio i TV i tiskane medije koji nisu, kako će mnogi reći, jedni drugima konkurencija, jer svi imaju svoju publiku i ne mogu istisnuti jedni druge, a čemu će pridonijeti, svakako, i jedan od prioriteta EU - medijska pismenost.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno