KORONAVIRUS NIJE NESTAO Sve je manje vjerojatno da će se pandemija sama od sebe zaustaviti

Dok se neki dijelovi svijeta, poput SAD-a, zemalja Južne Amerike i Afrike, još uvijek bore sa smrtonosnim posljedicama prvog vala pandemije koronavirusa, na Istoku se sve više govori o drugom valu koji dolazi.
Prošlog tjedna Peking je izvijestio o prvom slučaju zaraze koronavirusom nakon punih 57 dana bez lokalne transmisije, a od tada do danas potvrđeno je gotovo 150 slučajeva infekcije, uglavnom povezanih – i ovaj put – s jednom od najvećih gradskih tržnica u glavnom kineskom gradu.
Kako je zaraza ovoga puta povezana s odrescima uvoznog lososa, vodi se među znanstvenicima velika rasprava o tome može li losos biti prijenosnik bolesti ili je naprosto bio kontaminiran dok su njime rukovali potencijalno zaraženi ljudi.
Prevladava pritom mišljenje da losos ne može biti domaćin koronavirusa, već da se virus već nalazio na nekim mjestima na tržnici gdje je prenesen na odreske smrznutog lososa. Kako bilo, činjenica je da svjetsko stanovništvo nije imuno na koronavirus te da se on s lakoćom i dalje može prenositi među ljudima ako se to efikasno ne spriječi.
Novi virus
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i svjetski epidemiolozi upozoravaju na to da je sve manje vjerojatno da bi se virus mogao sam od sebe zaustaviti, a sve je izglednije da će se, prije ili kasnije, ipak dogoditi drugi pandemijski val.
Pokazalo se da na širenje virusa SARS-CoV-2 utječu klimatski uvjeti, vlažnost zraka, te da je i ova respiratorna infekcija teže prenosiva tijekom ljeta, kad ljudi više borave na otvorenom i prostorije se više provjetravaju.
Ipak, koronavirus je novi virus na koji nismo stekli kolektivni imunitet, a samim time lako se širi u populaciji jer većina ljudi s njim nije bila u kontaktu i nije razvila odgovarajući imunitet.
Ukupan broj zaraženih koronavirusom u ovom trenutku u svijetu je prešao osam milijuna, a broj umrlih bliži se brojci od 500.000. Po svemu sudeći, to je tek uvod u konačnu bilancu ove velike svjetske pandemije koja nam dobrim dijelom tek predstoji, a mogla bi potrajati još godinama, ako joj se prethodno ne stane na kraj djelotvornim cjepivom.
Zvuči depresivno, osobito nakon višemjesečne karantene koju smo prošli, no činjenica je da nastavak pandemije neće nužno značiti ponavljanje istog scenarija općeg lockdowna.
Sve je više naznaka, naime, da će se i druge države, kad dođe do drugog vala, prikloniti nekom obliku zaštite građana po uzoru na švedski model, što znači da će se štititi ranjive skupine stanovništva, a radno aktivno i zdravo stanovništvo pozvat će se na mjere opreza, ali i u većoj mjeri nego ovog proljeća izložiti mogućnosti zaraze.
Takve poruke sve češće stižu i od hrvatskih dužnosnika i stručnjaka, koji ističu da potpuno zatvaranje više nije opcija. To je ujedno i jedini način da se u uvjetima epidemije održi čim normalnije funkcioniranje društva i koliko-toliko smanje nove gospodarske štete.
Nije gotovo
A na to koliko smo blizu drugog vala upozoravaju ovih dana stručnjaci iz raznih međunarodnih i domaćih institucija. Tako je i iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) stiglo upozorenje da bi se europske zemlje trebale pripremiti za smrtonosni drugi val koronavirusne infekcije jer pandemija nije gotova.
Hans Kluge, direktor WHO-a za europsku regiju, uputio je oštro upozorenje zemljama koje su počele ublažavati svoja ograničenja porukom kako je »vrijeme za pripreme, a ne za slavlje«.
To što je broj slučajeva Covida-19 u zemljama kao što su Velika Britanija, Francuska i Italija počeo padati, ne znači da je došao kraj pandemije, poručuje predstavnik WHO-a.
I domaći epidemiolozi opet su se nakon višetjedne stanke medijski aktivirali i šalju poruke o prevelikoj opuštenosti građana i potrebi pridržavanja epidemioloških mjera kao što su držanje socijalne distance, nošenje maski, dezinfekcija i pranje ruku.
Da smo i dalje u riziku od širenja epidemije, najbolje govore brojke: dok Peking uvodi stroge mjere da bi suzbio novi val zaraze, Kina je u utorak izvijestila o 40 novih slučajeva infekcije koronavirusom.
Prvi slučaj zabilježen je prošli tjedan, a do sada je u Pekingu potvrđeno 158 slučajeva zaraze, od toga je u srijedu potvrđen 31, a u četvrtak 21 novozaraženi.
Svatko tko se približio najvećoj pekinškoj tržnici u zadnjih 20 dana mora u samoizolaciju, a u karanteni su svi stanovnici iz obližnjih zgrada. Kina je otvoreno počela pratiti ljude kako bi suzbila epidemiju, a najavljuje se testiranje 355.000 ljudi.
»Navijački« virus
Problema ima i u Njemačkoj: tisuće ljudi moraju u karantenu nakon što je u klaonici u gradiću Güterslohu više od 650 zaposlenika zaraženo koronavirusom. Testirano je više od 1.000 radnika, a još tisuće čekaju na testiranje.
Ovo je već drugi slučaj izbijanja epidemije na pojedinim lokacijama u Njemačkoj, nakon što se zaraza raširila u jednoj stambenoj zgradi u Goettingenu. Zbog toga je njemačka vlada odlučila produljiti zabranu velikih javnih okupljanja do kraja listopada.
Epidemija bukti i u našem okruženju pa je, uostalom, i većina naših novooboljelih u posljednjem tjednu virus donijela iz susjednih istočnih zemalja. Dodatne mjere opreza uvela je u četvrtak Crna Gora, zatvaranjem granice s Bosnom i Hercegovinom i ponovnim uvođenjem obveze nošenja zaštitnih maski.
Epidemiju su tamo razbuktali navijači koji su se u Crnu Goru iz Srbije vraćali preko BiH. Ulazak iz BiH u Crnu Goru do daljnjeg će biti moguć jedino uz negativan PCR test akreditiranog laboratorija.
U Hrvatskoj je na snazi preporuka da se ne putuje u druge države, ako to nije nužno, osobito ne u one u kojima je epidemiološka slika gora nego naša, a to su u prvom redu BiH i Srbija.
Ni dosljedno sustezanje od putovanja nam, međutim, nije nikakvo osiguranje, jer je u Hrvatskoj već sada više od 150.000 turista, a narednih tjedana bit će ih sve više.
Uvezenih slučajeva bit će definitivno još, a pojava drugog vala ovisit će o sposobnosti epidemiologa na terenu da lociraju izvor zaraze i zaustave njeno širenje, ali i o savjesti naših građana i o njihovoj spremnosti da se ponašaju odgovorno u situaciji moguće nove krize.
Kako stvari stoje, nije više pitanje hoće li biti drugog vala, nego kada će nas sustići i kako ćemo, i s koliko žrtava, kroz njega proći.