I Zadarska županija među “odumirućima”

Na sreću, Zadarska županija nije redovito na ovoj listi, ipak lani je ovdje za 39 više umrlih od rođenih – Vir kao rekorder rasta kod općina i Biograd kod gradova, uz vrlo dobar Zadar, a na dnu su Starigrad, Sali, ali i Privlaka i Preko
Vitalni indeks u Hrvatskoj slobodno možemo nazvati i “mortalni” indeks. Naime, ovaj indeks  mjeri broj novorođenih na 100  umrlih, a u prosjeku je Hrvatske  82 što će reći da se stanovništvo  Hrvatske konstantno smanjuje,  odnosno više ljudi umire nego se  rađa.
Čemu se baviti takvim pitanjem  u gospodarskom prilogu? Jer su  ljudi (uz prostor) okosnica države  i svakog ekonomskog rasta. Biste  li investirali u zemlji u kojoj niste  sigurni da ćete sutra imati radnu  snagu, jedno je od mogućih pitanja.
Hrvatska se dugo nalazila  među zemljama iznimnog prirodnog prirasta. Bilo je to u vrijeme  naših očeva i baka s rađanjem pet  šest ili deset djece u obiteljima. To  je vrijeme nastavljeno za Jugoslavije nakon 2. svjetskog rata, a  pratio ga je rast standarda, širenje  medicinske skrbi i sl. Potom je dio  bivše zemlje, među ostalim i Hrvatska počeo tonuti, ali se statistika izražavana i najčešće politički spominjana kao federacijska vodila pozitivnom, prije svega  zahvaljujući Kosovu.
Staro društvo
U poraću Domovinskog rata  Hrvatska se suočila s činjenicom o  kojoj su nas prethodno učili na  primjeru starih zemalja Europe, a  to su zemlje obrnute piramide.  Hrvatska je takva zemlja. To sa  sobom nosi mnoštvo novina i negativnosti od rušenja sustava mirovinskog osiguranja i generacijske solidarnosti uopće, do naglašenih potreba skrbi o starijoj  populaciji i sl.
Državni zavod za statistiku sredio je podatke o kretanju stanovništva od 2000. do 2009. godine. U 2009. zabilježen je porast  broja živorođene djece u odnosu  na prethodnu godinu za 1,9%, tj.  rođeno je 824 djece više nego u  2008. Ukupan broj rođenih u  2009. bio je 44.754 djece.
Stopa nataliteta (živorođeni na  1.000 stanovnika) u 2009. iznosila  je 10,1.
No, stopa mortaliteta (umrli na  1.000 stanovnika) u 2009. iznosila  je 11,8.U 2009.
Zabilježen je gotovo isti broj  umrlih osoba kao i prethodne  godine, tj. umrle su 263 osobe ili  0,5% više nego prethodne godine,  odnosno 52 414.
Godišnje izgubimo grad  od 8.000 ljudi
Stopa prirodnog prirasta u  2009. bila je u Republici Hrvatskoj negativna i iznosila je -1,8 (-7  837 osoba). Negativno prirodno  kretanje pokazuje i vitalni indeks  (živorođeni na 100 umrlih), koji je  iznosio 85,0. U Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Međimurskoj  županiji i Gradu Zagrebu bio je  pozitivan prirodni prirast, a u  svim ostalim županijama bio je  negativan. Najveći negativni prirodni prirast bio je u Sisačko-moslavačkoj županiji, i to -969 uz  vitalni indeks od 62,9.
 Pozitivan prirodni prirast bio je  u 108 gradova/općina i Gradu  Zagrebu, a negativan je bio u 430  gradova/općina, dok je 17 gradova/općina imalo nulti prirodni  prirast.
Zadarska županija u prethodnoj godini nije, dakle, bila iznimka od lošeg pravila.
Ipak kada imamo višegodišnji  pregled vidljivo je da je Zadarska  županija u 2009. godini imala  “manjak”, odnosno 39 više umrlih  nego rođenih. I u 2007. bio je isti  problem odnosno sa -117 još  izraženiji. No ostale su godine u  pregledu pozitivne. Dakle, vitalni  indeks u Zadarskoj županiji u  većini je godina iznad 100, odnosno pozitivan. U Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj je stalno pozitivan, dok je  u Međimurskoj i Gradu Zagrebu  to tek sad trend.

 VITALNI I ODUMIRUĆI U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

Od gradova u Zadarskoj županiji najveći  “pozitivac” je Biograd s vitalnim indeksom  od čak 146!?, Zadar je sa 126 iznimno  dobar, dok su Benkovac i Nin u negativi  približno koliko i Hrvatska, a Pag i Obrovac u  izrazito niskom vitalnom indeksu svega  nešto iznad 60 (što znači toliko rođenih na  100 umrlih).
Kada su općine u pitanju Pakoštane,  Posedarje i Bibinje s preko 135 vode kolo.  Mogli bismo kazati da je Povljana rekorder  sa preko 175, ali tu su brojke više nego  simbolične. Ipak opći rekord, ali uvjetovan  očito doseljavanjem i prijavljivanjem mlađeg  vitalnijeg stanovništva dogodio se Viru s  indeksom 186!. Sukošan sa 113 vrlo je  dobar, a Sveti Filip i Jakov na čak 147, Vrsi  su sa 115 također dobre.
Kolan je “na svome” (100), Poličnik sa  102 blago iznad, Škabrnja na 96 i sl.
Golemo nestajanje stanovništva svjedoči  niz općina i mjesta. Kod mnogih su vitalni  indeksi oko 30 (toliko rođenih na 100 umrlih)  i to: Starigrad, Sali, ali i Privlaka i Preko.