Uzelac: Lokalni otpori neće spriječiti dopunske izbore

Ni izbori 2005. nisu osigurali punu zastupljenost nacionalnih manjina u lokalnoj vlasti, a Zadarska županija je primjer takvoga stanja. Danas, u 2009. godini, nakon šest godina od donošenja i primjene Ustavnog zakona i sedamnaest godina od prvih lokalnih izbora, vrijeme je da se osigura odgovarajuća politička participacija nacionalnih manjina na lokalnoj razini
Vlada će najkasnije do druge polovice studenog raspisati dopunske izbore za vijećnike srpske nacionalnosti u Županijskoj skupštini Zadarske županije i trećeg zamjenika župana, također srpske nacionalnosti te za zamjenika gradonačelnika Grada Benkovca i jednog vijećnika benkovačkog Gradskog vijeća, zamjenika načelnika Općine Zemunik Donji i dvoje vijećnika Općinskog vijeća, zamjenika načelnice Općine Lišane Ostrovičke i dvoje vijećnika, zamjenika načelnika Općine Polača i jednog vijećnika te po jednog vijećnika u općinskim vijećima općina Jasenice i Stankovci. Tada, naime, ističe zakonski rok od 90 dana koji je počeo teći nakon navršenih 60 dana od konstituiranja pojedinog vijeća ili skupštine.
– Dopunski izbori se moraju raspisati u svim jedinicama lokalne samouprave gdje to pravo nacionalne manjine ostvaruju. Ja sam uvjeren da ovakav stav dijele svi članovi Vlade. Manjinski se problemi rješavaju, prije svega, na razini lokalne i regionalne samouprave, to jest ondje gdje manjina živi i gdje je potrebno zaštititi njezin kulturni i politički identitet, a puno pravo na zastupljenost nije ostvareno niti nakon lokalnih izbora 1992. niti 1997. godine, a lokalna i regionalna samouprava izabrana 2001. godine u prvoj je polovici mandata funkcionirala bez participacije nacionalnih manjina. Ni izbori 2005. nisu osigurali punu zastupljenost nacionalnih manjina u lokalnoj vlasti, a Zadarska županija je primjer takvoga stanja. Danas, u 2009. godini, nakon šest godina od donošenja i primjene Ustavnog zakona i sedamnaest godina od prvih lokalnih izbora, vrijeme je da se osigura odgovarajuća politička participacija nacionalnih manjina na lokalnoj razini. Pod time mislim na zastupljenost u predstavničkim tijelima sukladno udjelu manjina u popisu birača te pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana tamo gdje se ostvaruje pravo na razmjernu zastupljenost. Upravo odgovarajuća politička participacija manjinama osigurava nužno potreban utjecaj na procese političkog odlučivanja, koji osiguravaju njihovu zaštitu i ostvarivanje njihovih specifičnih interesa. To je ključan faktor u osiguravanju njihove pune i ravnopravne integracije u hrvatsko društvo u svakoj općini, gradu ili županiji, čime će se početi stvarati društvena atmosfera u kojoj će sazrijevati svijest da je zaštita i razvoj manjinskih prava bogatstvo,, kako svake lokalne zajednice, tako i hrvatske države i hrvatskog društva u njoj, ocijenio je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac.
Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, predstavnici nacionalnih manjina imaju u županijama u kojima njihov broj prelazi 5 posto pravo na razmjernu zastupljenost u Županijskoj skupštini i na zamjenika župana zbog čega će, s obzirom da je prema posljednjem popisu birača broj pripadnika srpske nacionalne manjine iznosio preko 10 posto, u Skupštinu Zadarske županije, uz trećeg zamjenika župana, bit će potrebno izabrati četiri vijećnika.
Otpori lokalnih lidera
Iako izborni zakon predviđa da se dopunski izbori raspisuju temeljem podataka u Statutu, činjenica da Skupština Zadarske županije nije u roku od 60 dana od konstituiranja u svoj Statut unijela i brojkom izrazila potrebu za izborom vijećnika i zamjenika župana iz redova pripadnika srpske nacionalne manjine, jasno je iz odgovora kojeg je našem listu dostavio potpredsjednik Vlade Uzelac, neće spriječiti Vladu u raspisivanju dopunskih izbora. Isto vrijedi i za Grad Benkovac te općine Stankovci, Polaču, Zemunik Donji čije vijeća nisu u svoje statute unijela broj vijećnika, odnosno potrebu za zamjenikom načelnika ili gradonačelnika iz redova srpske nacionalne manjine, dok su to učinila vijeća općina Lišane Ostrovičke i Jasenice.
– Vlada, dakako, nastoji voditi aktivnu manjinsku politiku i inzistirat će na dosljednoj primjeni prava nacionalnih manjina i na dosljednoj implementaciji Ustavnog zakona. U tom je smislu u ožujku ove godine i donesen Zaključak Vlade kojim je zadužila jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na dosljednu primjenu članka 20. stavak 7. Ustavnog zakona. Prema podacima kojima raspolažem, bivši Središnji državni ured za upravu je dao uputu jedinicama lokalne samouprave i regionalne uprave da temeljem navedenog Zaključka pristupe usklađenju svojih Statuta. Krajnji rok za usklađivanje statuta u jedinicama koje su to propustile učiniti prije održavanja lokalnih izbora je, sukladno odredbi članka 9. stavak 3. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je 60 dana od konstituiranja novog predstavničkog tijela jedinice. Istim člankom Zakona propisano je da će Statut jedinice odrediti točan broj članova predstavničkog tijela iz redova pripadnika manjina. Dakle, sve jedinice lokalne samouprave bile su to dužne uraditi. S druge strane vidimo otpore lidera pojedinih jedinica lokalne samouprave koji na razne načine pokušavaju izbjeći svoju zakonsku obavezu, što može imati za posljedicu neodržavanje dopunskih izbora i podzastupljenost ili potpuni izostanak zastupljenosti manjina, istaknuo je potpredsjednik Vlade Uzelac ističući kako je Srpsko narodno vijeće u pismu predsjednici Vlade Jadranki Kosor i ministru uprave Mlakaru upozorilo na ovaj problem i zatražilo reakciju Vlade.
Ustavna tužba i raspuštanje
– Kao potpredsjednik Vlade posebno zadužen za društvene djelatnosti i ljudska prava i sam posebno brinem i brinut ću o rješavanju ovih pitanja, dakako, u tijesnoj suradnji s nadležnim ministrom. Vlada se nakon održanih lokalnih izbora nije bavila ovim problemom iz više objektivnih razloga. Podsjećam, na to je utjecala situacija vezana uz odlazak premijera Sanadera i proces formiranja Vlade Jadranke Kosor, zatim odlazak državnog tajnika Palarića s čela Središnjeg državnog ureda te konačno formiranje Ministarstva uprave i dolazak ministra Mlakara kojem je bilo potrebno, makar i kratko početno vrijeme da formira ministarstvo i upozna se s ovim problemom. Na kraju, i samo ljetno razdoblje godišnjih odmora nije išlo na ruku svima koji su se ovim bavili. Unatoč tome, valja imati na umu kako je Ministarstvo uprave reagiralo na odgovarajući način. Naime, svojim je dopisom od 31. srpnja 2009. godine upućenom uredima državne uprave u županijama, ministar Mlakar ponovno tražio podatke o usklađivanju statuta jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave s odredbama članaka 20. i 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Tim su dopisom traženi cjeloviti podaci o usklađenosti statuta jedinica lokalne samouprave s odredbama naprijed navedenih članaka Ustavnog zakona te broja pripadnika pojedinih nacionalnih manjina koji su na redovnim lokalnim izborima u svibnju 2009. godine izabrani za članove predstavničkih tijela tih jedinica kao i za općinske načelnike, gradonačelnike i župane, odnosno njihove zamjenike. Po dobivanju traženih podataka formirat ćemo ocjenu o uspješnosti usklađivanja statuta kojim se osigurava zastupljenost manjina na lokalnoj razini, a samim tim i reagirati u skladu sa zakonskim ovlastima Vlade i tražiti eventualnu odgovornost, kazao je Uzelac odgovarajući na upit hoće li Vlada zatražiti odgovornost od župana, gradonačelnika i načelnika čija vijeća i skupštine nisu donijele Statute u zakonskom roku, budući da su za kontrolu ustavnosti Statuta u svojim jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave zaduženi gradonačelnici, općinski načelnici i župani.
Vijeća i skupštine koje nastave s oglušivanjem na Ustavni zakon, mogla bi snaći ustavna tužba, ali i raspuštanje.
– Vlada, dakako, ima instrumente da preko Ministarstva uprave i nadležnih ureda državne uprave djeluje prema jedinicama lokalne samouprave i regionalne uprave i obustavi primjenu neusklađenih statuta te pokrene postupak za ocjenu njihove ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, ističe Uzelac.
U Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je, naime, da će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Vlada RH raspustiti predstavničko tijelo lokalne jedinice ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa.

EU standarde primjeniti na lokalnoj razini

– Vlada Republike Hrvatske opredijelila se za europske standarde, a europski standard u zaštiti nacionalnih manjina je na onoj razini na kojoj one ostvaruju svoja prava, dakle, na razini lokalne samouprave. Potrebno je istaknuti da je tek usvajanjem Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina u prosincu 2002. godine stvorena legalna pretpostavka za ostvarivanje prava na zastupljenost ili razmjernu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, kao organski zakon, ujedinjuje sva manjinska prava i zapravo čini okosnicu manjinske politike u Hrvatskoj. Zakonom se jamči pravo nacionalnim manjinama da budu zastupljene u predstavničkim i izvršnim tijelima temeljem udjela u popisu stanovništva, a koji se usklađuje s eventualnim promjenama u popisu birača. Naime, popis stanovništva iz 2001. godine je isključivao sve one koji na tom području nisu bili stalno nastanjeni najmanje u proteklih šest mjeseci, iako tu imaju stalno prebivalište. Time je u popisu stanovništva, a i u popisima birača, stvorena razlika u postotku manjinskih pripadnika, prije svega srpske nacionalne manjine, na područjima od posebne državne skrbi. U stavku 7. članka 20. Ustavnoga zakona stoji: “Prije svakih izbora službeni rezultati popisa stanovništva o broju pripadnika nacionalnih manjina u jedinici lokalne samouprave odnosno jedinici područne (regionalne) samouprave usklađuju se s eventualnim promjenama registriranim u posljednjem potvrđenom popisu birača te jedinice”, ponavlja potpredsjednik Vlade Uzelac.