Previše sunca i duga suša smanjili urod suncokreta

Umjesto prinosa od tri tone po hektaru, prve vijesti govore o 1,5 do dvije tone suncokreta, ali u čepinskoj Uljari nadaju se da će se stanje tijekom žetve popraviti
Suša nije nagovještavala  da će 2012. biti godina  odlične žetve pšenice, no po  ulasku kombajna u polja  pokazalo se da su prve procjene krive te je 2012. godina  iznadprosječnih prinosa.  Kako su se ratari početno  “prevarili” na pšenici, tako  su se, svjedoče ovih dana  kada je krenula žetva suncokreta na lakim, pjeskovitim tlima poput Baranje,  prevarili i proizvođači suncokreta. Gledajući doslovno  spaljena polja kukuruza, na  kojima je šteta i do 100  posto, s olakšanjem su konstatirali da suncokret najbolje podnosi sušu, voli obilje sunca te da mu sušni  period, u mnogim krajevima  do razine elementarne nepogode, neće naškoditi. No  već prevrat na početku žetve  – dosta šturo zrno, mala  uljnost, plod je ipak platio  ceh suši.
Umjesto prinosa od oko  tri tone po hektaru, prve  vijesti iz Baranje govore o  1,5 do dvije tone, a drugdje  se očekuje i manje, do tonu  po hektaru. Ipak, u IPK  Tvornici ulja Čepin prognoziraju da će se početni slabiji rezultati tijekom žetve  stabilizirati.
Sačuvati uljaru
Čepinska Uljara do početka ovoga tjedna primila je  oko 750 tona suncokreta,  uglavnom iz Baranje, gdje je  prisilno sazrio.
– Zrno je dosta šturo, a  uljnost relativno mala, no  prerano je govoriti o generalnoj ocjeni ovogodišnje  žetve. Očekujemo da će se  pokazatelji iz žetve stabilizirati s njezinim zahuktavanjem, a to se dogodilo i  lani. Očekivanja su da je  suncokret ipak kultura koja  najlakše podnosi sunce i uz  adekvatnu agrotehniku mogu se očekivati i rezultati,  poput lani, kaže Stjepan Komar. Od planiranih 100.000  tona uroda očekivanja će  ipak biti do 85 tisuća tona.
Ovogodišnja žetva uljarica odvija se u prijelomnim  trenucima za IPK Tvornicu  ulja Čepin pred kojom je  privatizacija.
– S  velikom željom očekujemo da se konačno riješi  pitanje Uljare jer je to naša  domicilna i jedina uljara u  RH i sigurno je da smo svi  na nju vezani. Ona je dobro  locirana i pokazala se kroz  sve godine kao kvalitetan  poslovni partner. Stalo nam  je do nje, no moramo biti  svjesni okruženja — imamo  veliku uljaru u Brčkom, kao  i Šidu, i one mogu biti  konkurencija. Želimo da  Vlada i Ministarstvo poljoprivrede pomognu konsolidaciji Uljare, da ju privatiziraju i da postane stabilan  prerađivač.  Jer njezine  su reference  izvanredni  kapaciteti i  tradicija proizvodnje, kaže Ernest Nad iz osječke  Županijske gospodarske komore.
Skaču cijene
Ceh suši uvelike je platila  i soja, no, usprkos trenutno  nezadovoljavajućim vijestima žeteoca, uljarice imaju  stabilnost, konstantan interes ratara, što zbog cijene,  što zbog kvalitetnog plasmana i kvalitetne naplate.  Potvrde radi – primjerice, Agrokor je,  doznajemo,  izašao s cijenom od 3,20  kuna na bazi 40 posto  ulja, devet  posto vlage i  dva posto primjesa.
Ove godine posijano je  35.000 hektara suncokreta,  a uljane repice oko 6.000  hektara. Osim za ljudsku i  ishranu stoke, atraktivnost  uljarica ogleda se i kroz  činjenicu da su sirovina za  alternativne izvore energije.  Da ovogodišnja suša diže  cijene kako na domaćem,  tako i svjetskom tržištu,  govore podaci TISUP-a već  na primjeru soje čija je  veleprodajna cijena u lipnju  bila tri kune, što je za 15  posto više u odnosu na  lipanj 2011. Na svjetskim  burzama bilježi se rast izvoznih cijena pšenice, kukuruza i soje, a zbog zabrinutosti oko prinosa.  Svjetska proizvodnja soje  očekuje se na razini od 259  milijuna tona, što je za  devet posto više nego lani.  Jaka potražnja u istočnoj  Aziji, posebno u Kini, poduprijet će rast svjetskog  tržišta soje, samo su neki od  pokazatelja.