Liječnike zadržati ulaganjem u uvjete i kvalitetu života, investiranje u zgrade bez stručnjaka gubi smisao

Bjelovarsko-bilogorska županija objavila je nedavno konkretne mjere kojima će privući liječnike ili stimulirati njihov ostanak na svom području. To je jedna od rijetkih županija koje su odlučile uložiti u svoj medicinski kadar, a prema podacima Hrvatske liječničke komore i jedina županija koje je donijela trajnu odluku o dodjeli subvencija liječnicima da bi ih privukla ili zadržala u svojoj sredini.
Slične mjere, kažu u HLK-u, najavljivali su i neki drugi župani i gradonačelnici – među njima župan koprivničko-križevački, osječko-baranjski, varaždinski te gradonačelnici Osijeka, Varaždina, Dubrovnika. Konkretne poteze povukle su, na primjer, gradske vlasti u Pakracu, nudeći liječnicima smještaj u gradske stanove, subvencioniranje stambenih kredita, sufinanciranje troškova specijalizacije dodatkom od 800 kuna mjesečno i stručno usavršavanje. U Pakracu su liječnicima s malom djecom odlučili upola smanjiti cijene dječjeg vrtića, a ove godine počeli su i stipendiranje studenata medicine u iznosu od 1.200 kuna.
– Vodeći ljudi u našim županijama i gradovima trebaju shvatiti da je zdravstvo sektor čija je dostupnost, funkcionalnost i kvaliteta od interesa za baš sve stanovnike županije ili grada. Investiranje u zgrade i medicinske uređaje je važno, ali bez stručnjaka koji će tamo raditi, takva investicija gubi svoj smisao. Držim da će oni najodgovorniji među hrvatskim županima i gradonačelnicima prepoznati na vrijeme da je ulaganje u ljude krucijalno te slijediti dobar primjer Bjelovarsko-bilogorske županije, kaže prvi dopredsjednik HLK-a, Krešimir Luetić.
Prema podacima HLK-a, u zdravstvu nedostaje oko 2.500 liječnika. Najveći se manjak bilježi u Slavoniji i Baranji, središnjoj Hrvatskoj, a u zadnje vrijeme i u Dubrovniku. Manjka nam pedijatara, anesteziologa, radiologa, liječnika obiteljske medicine, ginekologa…
Iako u ovom času nema manjak liječnika, Primorsko-goranska županija druga je po redu, nakon Grada Zagreba, po broju zahtjeva prema Komori za dokumentima potrebnim za rad u inozemstvu. Taj se podatak djelomično objašnjava činjenicom da dio liječnika iz KBC-a Rijeka povremeno radi u Sloveniji, za što im također treba takva dokumentacija. U pet godina od ulaska u EU, 613 liječnika napustilo je hrvatski zdravstveni sustav, a njih 1.539 zatražilo je dokumentaciju za odlazak.
– Već nekoliko godina uporno ponavljamo da su potrebne mjere za zadržavanje liječnika u Hrvatskoj, i to ne samo s razine lokalne države, već i sustavne mjere središnje države. Samo tako moći ćemo zadržati veći broj liječnika u Hrvatskoj. Dok su se mjere lokalne države počele sporadično donositi, one s razine središnje države još uvijek nažalost izostaju, upozorava Luetić.