Prijavljivanje pacijenata ugrožava ishod liječenja

Nakon što je s 5.000 kuna kažnjena liječnica jer policiji nije prijavila pogoršano zdravstveno stanje vozača koji je drogiran skrivio prometnu nesreću na naplatnoj postaji Sv. Helena kraj Zagreba, u petak je druga liječnica dr. Marijana Peček-Vidaković u Orahovici doživjela teške prijetnje vozača prijavivši ga policijskoj postaji zbog lošeg zdravlja sukladno novodonesenom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. U aktualnoj praksi iz ova dva potpuno suprotna primjera dogodilo se upravo ono na što su iz Hrvatske liječničke komere (HLK) i Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) upozoravali mjesecima dok su se predlagale izmjene dotadašnjeg zakona, ali za njihove opaske nije bilo sluha.
 

Loša regulativa

Podsjećamo, po novoj regulativi liječnici obiteljske medicine dužni su policiji prijaviti praktički bilo kakvu promjenu zdravstvenog stanja koja može utjecati na sposobnost vožnje, no u Zakonu nije taksativno definirano o kojim se točno bolestima radi. Iz MUP-a poručuju da nije popis bolesti u zakonu, nego u podzakonskim aktima, u Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača koji pak spominje gotovo sve bolesti i tegobe, od srca, krvnih žila, vida, ravnoteže, pa čak i dijabetesa. Drugim riječima, ispada da većina osiguranika uopće ne bi smjela sjesti u automobil, dok bi se MUP-ov sustav doslovnom primjenom zakona uskoro mogao zatrpati neviđenom brojkom bolesnih i nesposobnih vozača. Slijedom očito loše definirane regulative u javnosti se stvorila i pomalo bizarna percepcija da su obiteljski liječnici ti koji oduzimaju vozačke dozvole, iako je policija ta koja po obavijesti liječnika šalje pacijenta na izvanredni pregled kao dopunsku pretragu. Čini se da je mahniti vozač upravo tako doživio dr. Peček Vidaković. O teškom incidentu i problematičnoj primjeni zakona jučer se na konferenciji za novinare u Virovitici oglasila županijska Komora i Koordinacija obiteljske medicine za Virovitičku-podravsku županiju, napose i sama žrtva prijetnji. Portal icv.hr objavio je da je rastrojeni 52-godišnji muškarac uhićen i pod istragom virovitičko-podravske policije.

– U ponedjeljak sam se na posao vratila nakon godišnjeg odmora. Sestra mi je rekla kako mi je pacijent preko moje zamjene poručio da je bolje da me nema, ako ostane bez vozačke. To je pacijent koji je morao na izvanredni pregled, nakon što smo mi policiji prijavili promjenu u njegovom zdravstvenom stanju i nakon što je dobio poziv za pregled od Medicine rada. Mislila sam da je prijetnje u petak izrekao u afektu i da se smirio pa sam ga nazvala dva dana kasnije. Međutim, pacijent je s istom dozom ljutnje i agresije i meni preko telefona ponovio sve što je rekao kolegici. Rekao je da će doći tijekom dana. Cijelu noć nisam spavala od brige, požalila se dr. Marijana Peček-Vidaković, obiteljska liječnica s 25 godina službe koja skrbi za oko 2.000 pacijenata.

– U svih ovih 25 godina vidjela sam i doživjela svašta, no ne i ovako ozbiljnu prijetnju, rezignirano je zaključila liječnica.
 

Nerealna obaveza

– Ako ćemo gledati na sve one zdravstvene uvjete koji utječu na pacijenta u vožnji, onda bih lako mogla podnijeti to isto izvješće za oko 70 posto mojih pacijenata, koji su kronični bolesnici. Jer, ako imate dijabetičara koji taj dan nije regulirao razinu šećera u krvi ili pak pacijenta s visokim tlakom koji nije popio terapiju, imate čovjeka koji na cesti može doživjeti moždani udar. Kako da mi kao liječnici u svakom trenu znamo sve o konkretnom stanju svojih pacijenata, upitala se dr. Peček-Vidaković kojoj ovih dana stižu riječi potpore od kolega liječnika i medicinskih sestara iz cijele zemlje.

S obzirom na brojnost mogućih bolesti, privremenih ili trajnih tegoba, krnjom zakonskom regulativom obiteljskim liječnicima stavljena je prevelika odgovornost i nerealna obaveza. Naime, izjavu policiji podnose samo liječnici obiteljske medicine, no ne i specijalisti kod kojih se njihovi pacijenti također liječe, niti liječnici kod kojih će potražiti drugo mišljenje. O tome što sve treba prijaviti kao promjenu u zdravstvenom stanju pacijenta, Pravilnik opisuje na desetak stranica, upozorava dr. Berislav Bulat, predsjednik Županijskog povjerenstva HLK-a i KoHOM-a za Virovitičko-podravsku županiju.

– U primjeru kod težeg oblika bolesti štitnjače, specijalist je taj koji treba procijeniti težinu ove kronične bolesti, a ne obiteljski liječnik. Ujedno, po Pravilniku, ginekolog bi trebao policiji poslati izvješće o svakoj trudnici nakon 4. mjeseca trudnoće, da je uputi na izvanredni pregled na Medicini rada. Nabrajamo sve ovo ne zato da se u Pravilnik uvedu nekakva dodatna pojašnjenja, nego kako bismo upozorili da stvarnu odgovornost ne možemo snositi mi kao obiteljski liječnici, nego se Zakon mora redefinirati što prije. Svi liječnici i medicinske sestre i bez ovog pritiska i odgovornosti ionako su već u tzv. minskom polju – apelirao je dr. Bulat.
 

"Dite vratiti materi"

Prijetnje kolegama liječnicima u Slavoniji osudio je i dr. Leonardo Bressan iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine u Primorsko-goranskoj županiji.

– To je problem koji smo već puno ranije najavljivali kao posljedicu izmjena Zakona. Prije drakonskih mjera koje su u ovom slučaju pokrenute prema liječnicima, a iz poštovanja prema našim pacijentima, smatrali smo da se ne trebamo toliko revno baviti još jednim nemedicinskim dijelom naše službe, no uskoro smo se Zakona počeli strogo držati, iako smo znali da će biti ovakvih situacija, kaže Bressan.

Kako tvrdi, slučajevi poput ovog posljednjeg iz Orahovice nisu rijetkost ni u ordinacijama obiteljske medicine u PGŽ-u. Za razliku od Slavonije, Bressan smatra da županijski MUP u PGŽ-u reagira na svaki slučaj prijetnje pa sve eventualne posljedice liječnici u suradnji s policijom pravovremeno preveniraju.

– Događa se i u našoj županiji da neki pacijent smatra da već posjedovanjem zdravstvene iskaznice ima određeno pravo, a ako se ispostavi da nema, svoj bijes najprije iskaljuje na liječnicima i medicinskim sestrama u ordinacijama obiteljske medicine, ističe Bressan.

Izmjene zakonske regulative koja od ove godine napade liječniku kao službenu osobu tretira kao kazneno djelo, Bressan pozdravlja i smatra dobrim temeljem za preveniranje incidentnih situacija u liječničkim ordinacijama i u bolnicama. No, to i dalje, kako dodaje, neće osloboditi liječnike od poslova koji nemaju veze s njihovom primarnom djelatnošću, a inzistiranje na prijavljivanju vlastitih pacijenta narušit će povjerenje između liječnika i pacijenata, što dugoročno može dovesti do loših ishoda liječenja.

– Kao što je već kazala jedna moja kolegica, trebali bismo "dite vratiti materi". Vozačka dozvola je privatna stvar pojedinca i nije medicinski problem. Budući vozači već se u autoškoli educiraju da je vožnja isto što i hodanje s nabijenim pištoljem, a vozač se stječući dozvolu obavezao na odgovorno ponašanje u prometu, tvrdi Bressan dodajući kako će KoHOM poduzeti sve mjere kako bi dokazao apsurdnost novog zakona koji opisuje kao bezobrazno upletanje u odnos između liječnika i pacijenta i poručuje: "To je isto kao da obvežete svećenika da nakon svake obavljene ispovijedi obavijesti MUP, a da ne govorimo o odvjetnicima koji nisu dužni obavijestiti policiju ako su od svoga klijenta doznali nešto što bi ga moglo inkriminirati".
 
 

Liječnici predlažu češće obvezne preglede
Unatoč opravdanim zamjerkama, HKL i KoHOM pozvali su liječnike da i dalje predaju izvješća policiji, a pogotovo da prijavljuju prijetnje. Liječnici su pohvalili PU virovitičko-podravsku zbog korektne reakcije na prijavljenu prijetnju i uhićenje 52-godišnjaka.
– U zadnjim promjenama u Kazneni zakon je uvedena stavka da svatko tko liječnika spriječi u obavljanju posla također treba biti procesuiran po službenoj dužnosti, kao što je bio slučaj i s ovim pacijentom. Drago nam je što je policija ipak postupila po tom članku. Na Odvjetništvu je da procijeni hoće li podnijeti kaznenu prijavu. Inače, takvi slučajevi moraju se rješavati privatnim tužbama – napomenuo je dr. Bulat, podsjetivši i na ranije zahtjeve ceha da se liječnicima prizna status službene osobe.
– Predlažemo da prijavu promjene medicinskog stanja obavlja pacijent, a ne liječnik. Budući da nakon 50. godine života dolazi do većeg broja kroničnih bolesti, a koje utječu na sposobnost u vožnji, predlažemo uvođenje redovitih pregleda svakih nekoliko godina nakon te granice. To će i državi također omogućiti kontrolu – predložio je dr. Bulat.