Hebrang: Mirovine upitne jer Hrvati dugo žive i malo rađaju

Andrija Hebrang je ustvrdio i kako je problem što Hrvati imaju tradiciju prijevremenog umirovljenja. Đuro Popijač je upozorio da će sustav definitivno doći u pitanje ako se ne provedu nužne promjene
Rasprava o vladinom prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim se predlaže izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu muškaraca i žena na 65 godina, te strože kažnjavanje odlaska u prijevremenu mirovinu, opasno se zahuktala već dan uoči plenarne sjednice Sabora na tu temu.
O problemima u mirovinskom sustavu danas je u Saboru održana tematska sjednica Odbora za rad i socijalnu politiku, te čak tri konferencije za novinare: oporbenih SDP-a, HNS-a i HSU-a, te vladajućeg HDZ-a. I vladajući i oporba, i politika i struka složili su se samo u jednom: mirovinski sustav kakav Hrvatska ima, u kojem jedan radnik izdržava 1,23 umirovljenika, potpuno je neodrživ i ako se nešto hitno ne poduzme mirovine se više uskoro neće moći isplaćivati. U svemu drugome više nema konsenzusa. U HDZ-u su i sada  tvrdili kako se predloženim rješenjima ide prema financijskoj stabilizaciji mirovinskog sustava.
Povijesni disbalans
– Svaka odgovorna Vlada mora činiti zahvate da se mirovinski sustav ne bi raspao. Mirovine danas nisu ugrožene, ali ako ne učinimo nužne promjene, sustav će definitivno doći u pitanje – upozorio je na sjednici Odbora za rad ministar gospodarstva Đuro Popijač. Ustvrdio je da će do 2020. godine ove mjere mirovinskoj blagajni donijeti šest do sedam milijarda kuna. Obrazlažući na tiskovnoj konferenciji dodatno razloge vladajućih za pokretanje ovakvih izmjena, šef kluba HDZ-a Andrija Hebrang odnos između broja zaposlenih i umirovljenih nazvao je “katastrofom i povijesnim dibalansom”.
– Četiri radnika radila su za jednog umirovljenika 1980. godine, 1990. godine odnos je bio tri naprema jedan, a danas jedan radnik uzdržava 1,3 umirovljenika! Životni vijek u Hrvatskoj znatno se povećao, broj novorođene djece prepolovio se u odnosu na pedesete godine, a osim toga imamo tradiciju prijevremenog odlaska u mirovinu – objasnio je Hebrang upozorivši i da Hrvatska ima čak 20 posto umirovljenih na osnovu radnog invaliditeta, dok je u drugim zemljama taj postotak svega pet do sedam posto. Na pitanje koji su razlozi tako katastrofalnog odnosa zaposlenih i umirovljenika, Hebrang je naveo masovni odlazak u prijevremenu mirovinu ljudi koji su tijekom devedesetih ostajali bez posla, prevelik broj invalida rada koji su odlazili u mirovinu po neprimjereno lakim kriterijima, te nezaposlenost koja je veća nego drugdje. Hebrang međutim nije spomenuo odgovornost HDZ-a, koji je u Hrvatskoj na vlasti 17 godina, za takvo stanje.
Oporbenjaci su, pak, upravo u HDZ-ovom neprestanom zadiranju u mirovinski sustav kojim se, kako tvrde, kupovalo birače, pronašli krivca za današnju nestabilnost i nesigurnost mirovina.
Kriterij radni staž
– Svakom izmjenom, pa i ovom, samo su kvarili sustav umjesto da nastave s provedbom mirovinske reforme zacrtanom još 1998. godine – istaknuo je na konferenciji za novinare SDP-a Davorko Vidović dok je njegova stranačka kolegica Željka Antunović kazala kako bi “bilo dovoljno novca za mirovine da nije bilo krađe i da se državnim novcem bolje upravljalo”. SDP predlaže da osnovni kriterij za određivanje mirovina bude radni staž, da se postupno povećavaju izdvajanja za drugi mirovinski stup, te da se posebno nagrađuju oni sa punim stažom, ali ne i oni koji rade nakon 65. godine.
HSU i HNS uputili su u proceduru amandmane kojima traže da se rok za izjednačavanje godina starosti za odlazak u mirovinu sa predloženih deset poveća na 20 godina, kao i da se ne penalizira odlazak u mirovinu onih koji imaju puni staž od 40 godina. Ministar Popijač ostavio je otvorenom mogućnost da se još razmotri mogućnost dužeg roka prilagodbe.