Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Condure trebaju rekonzervaciju

21.09.2017. 08:33
Condure trebaju rekonzervaciju


Nažlost, usljed poplave koja nas je zadesila, i izložbenoj dvorani Muzeja ninskih starina hitno je potrebno saniranje i obnova jer vlaga uzrokuje još veće propadanje eksponata, a osobito brodova. Nadamo se da će se naći sredstva i za to što prije – poručila je jučer Marina Šimičić iz Odjela za konzerviranje i restauriranje Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Ona naime, zajedno s kolegama trenutačno radi na obnavljanju, odnosno konzervaciji i restauraciji jednog od dva starohrvatska broda Condura Croatica koji se čuva i izložen je u posebnom paviljonu izgrađenom isključivo za njihovu prezentaciju u Muzeju ninskih starina, pa je tako izložbeni prostor već dulje vrijeme pretvoren u restauratorsku radionicu.
Originale starohrvatske Condure Croatice – samo dvije zasad pronađene brodice koje datiraju s kraja 11. i 12. stoljeća, iz mora su izvađene 1974. godine prošloga stoljeća. Prvi je pronađen i iz mora izvađen 1966., a drugi je brod izvađen, dvije godine kasnije u ninskoj luci. Nakon godina izloženosti, condure su danas u lošem stanju jer je restauracija obavljena još 80-ih godina prošlog stoljeća. 
– Tada je radovima na njihovoj restauraciji rukovodio prof. Božidar Vilhar koji je bio ugledni i poznati hrvatski stručnjak i konzervator Arheološkog muzeja u Zadru. No, vrijeme je učinilo svoje, pa sada brodovi trebaju rekonzervaciju. Još 2008. godine je bilo vidljivo i jasno da brodovi propadaju i kada su nam odobrena financijska sredstva, 2010. godine u suradnji sa zadarskim i jednim sveučilištem u Texasu počeli smo raditi na pripremnoj studiji. Lani je bio napravljen kompletan elaborat konzervatorsko-restauratosrkih radova koji je predan Konzervatoskom odjelu zadarskog Arheološkog muzeja. Ove godine radimo na prvoj od sveukupno tri faze i planiramo sve završiti do 2021. godine – pojasnila je Marina Šimičić.
Brodovi su dužine između sedam i osam metara, a rađeni su klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu, već se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Plitkoća krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlačenja condura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro. Condure su jedinstvene zbog starosti, ali i zbog konstrukcije. S obzirom na to da je rekonzervaciji kondura prethodila izrada detaljne projektne dokumentacije i 3D modela broda, konzervatori i restauratori se nadaju kako će ove starohrvatske brodove spasiti od daljnjeg popadanja.