Nažlost, usljed poplave koja nas je zadesila, i izložbenoj dvorani Muzeja ninskih starina hitno je potrebno saniranje i obnova jer vlaga uzrokuje još veće propadanje eksponata, a osobito brodova. Nadamo se da će se naći sredstva i za to što prije – poručila je jučer Marina Šimičić iz Odjela za konzerviranje i restauriranje Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Ona naime, zajedno s kolegama trenutačno radi na obnavljanju, odnosno konzervaciji i restauraciji jednog od dva starohrvatska broda Condura Croatica koji se čuva i izložen je u posebnom paviljonu izgrađenom isključivo za njihovu prezentaciju u Muzeju ninskih starina, pa je tako izložbeni prostor već dulje vrijeme pretvoren u restauratorsku radionicu.
Originale starohrvatske Condure Croatice – samo dvije zasad pronađene brodice koje datiraju s kraja 11. i 12. stoljeća, iz mora su izvađene 1974. godine prošloga stoljeća. Prvi je pronađen i iz mora izvađen 1966., a drugi je brod izvađen, dvije godine kasnije u ninskoj luci. Nakon godina izloženosti, condure su danas u lošem stanju jer je restauracija obavljena još 80-ih godina prošlog stoljeća.
– Tada je radovima na njihovoj restauraciji rukovodio prof. Božidar Vilhar koji je bio ugledni i poznati hrvatski stručnjak i konzervator Arheološkog muzeja u Zadru. No, vrijeme je učinilo svoje, pa sada brodovi trebaju rekonzervaciju. Još 2008. godine je bilo vidljivo i jasno da brodovi propadaju i kada su nam odobrena financijska sredstva, 2010. godine u suradnji sa zadarskim i jednim sveučilištem u Texasu počeli smo raditi na pripremnoj studiji. Lani je bio napravljen kompletan elaborat konzervatorsko-restauratosrkih radova koji je predan Konzervatoskom odjelu zadarskog Arheološkog muzeja. Ove godine radimo na prvoj od sveukupno tri faze i planiramo sve završiti do 2021. godine – pojasnila je Marina Šimičić.
Brodovi su dužine između sedam i osam metara, a rađeni su klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu, već se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Plitkoća krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlačenja condura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro. Condure su jedinstvene zbog starosti, ali i zbog konstrukcije. S obzirom na to da je rekonzervaciji kondura prethodila izrada detaljne projektne dokumentacije i 3D modela broda, konzervatori i restauratori se nadaju kako će ove starohrvatske brodove spasiti od daljnjeg popadanja.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
HTZ
Snažan interes Francuza za Hrvatsku potaknuo uvođenje sedam novih avio linija
Scena
MALMO 2024.
VIDEO Objavljen redoslijed izvođača na Eurosongu, evo kad nastupa Baby Lasagna
Sport
Liga rekreativaca
Živiću prva liga, derbi odluke Barišić i Marnike
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Košarka
Košarka
VIDEO Ludnica u Philadelphiji s dvojbenim sudačkim odlukama završila pobjedom Clippersa
Županija
U POLA SATA
Nin opet poplavljen!
Županija
TURIZAM NA OTOCIMA
PROFESORICA ČUKA: “Vir je ekstremni primjer pretjerane i nekontrolirane gradnje”
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo fra Josip Vrdoljak, višegodišnji gvardijan i župnik u Zadru
Zadar & Županija
NOVI SKANDAL
Skoro 5 milijuna eura moćnom zadarskom HDZ-ovcu za privatni hotel
Zadar
Plan B