Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Zadar đira i kombinira: Više biciklističkih staza – više biciklista

22.09.2018. 12:18
Zadar đira i kombinira: Više biciklističkih staza – više biciklista


Nedovoljna dužina biciklističkih staza, nesigurnost biciklista u prometu, skupe autobusne karte, neobilježene autobusne stanice te nepouzdanost voznog reda, nametnuli su se kao kao primarni problemi s kojima se Zadar i njegovi stanovnici susreću govoreći o uređenju javnog prijevoza te povećanju mobilnosti građana i održivih te ekološki prihvatljivih načina vožnje. Ovi su zaključci doneseni na javnoj panel raspravi "Perspektive i održivost prometnog modela Zadra", koja je održana u Kneževoj palači u povodu obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti. Na raspravi su sudjelovali stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom u području prometa, urbanizma, i zaštite okoliša: dr. sc. Una Vidović – Mobilita evolva d.o.o., koja je radi na prometnom masterplanu funkcionalne regije Sjeverna Dalmacija, Ivan Šimić, dipl.ing. iz Regionalne energetske agencije Sjever, dr. sc. Dino Županović sa Sveučilišta u Zadru, Atana Grbić iz udruge "Eko Zadar", te Pero Marušić, dipl.ing.arh. iz Arhitektonske radionice Marušić d.o.o. Zadar. Voditelj i moderator panel rasprave bio je Damir Granić, a u raspravu se uključio i Darko Kasap, pročelnik za graditeljstvo Grada Zadra, koji je bio u publici.


Vlasnici ne žele prodati zemljište za staze
Ovogodišnji slogan je "Zadar đira i kombinira" kojim se želi istaknuti važnost šetanja, vožnje, ali i kombinacije prijevoznih sredstava, sve u želji da se smanji broj automobila na cestama.
Raspravu je otvorila Una Vidović koja radi na masterplanu prometa te je istaknula kako su prilikom izrade masterplana u obzir uzeli i njegov utjecaj na okoliš kojega svakako treba zaštititi.
– Prilikom izrade istaknulo se nekoliko problema – potreba za unaprjeđenjem javnog gradskog prijevoza, malo biciklističkih staza, potreba uvođenja "park and ride" sustava kao i mogućnost "car sharinga". Sve su ovo opcije kojima bi se smanjio broj automobila te se rasteretio grad od automobila, rekla je Una Vidović.
Atana Grbić nadovezala se na činjenicu da nema dovoljno biciklističkih staza.
– Veliki broj biciklističkih staza počinje od nikud i završava nigdje. Iz Grada su jednom prilikom rekli kako će prilikom rekonstrukcije prometnica urediti i biciklističke staze te obnoviti drvorede, ali to se ne događa. Zadar je idealan grad za vožnju biciklom, ali nije dovoljno sigurno i ljudi se boje voziti jer moraju voziti po kolniku, gdje riskiraju zdravlje, ili po pločniku, gdje su u prekršaju, rekla je Atana.
Pero Marušić, arhitekt, dodao je kako je jedan od problema činjenica da je Zadar grad obiteljskih kuća te je za širenje prometnica potrebno nekome uzeti dio vrta.
– Potrebno je senzibilizirati ljude, educirati ih, objasniti im prednosti davanja 20, 30 kvadrata parcele, koju će Grad, naravno platiti, kako bi se njihova ulica proširila te se napravio nogostup s biciklističkom stazom, rekao je Marušić. Istaknuo je kako vlasnici tih zemljišta to ne žele već to smatraju uzurpacijom i nasiljem nad vlasništvom.


Slaba frekvencija autobusa, previsoka cijena karata
Ivan Šimić, dipl.ing. iz Regionalne energetske agencije Sjever, ispričao je primjere iz Koprivnice, koju još zovu grad biciklista.
– Kod nas se posljednjih desetak godina prilikom rekonstrukcija prometnica uređuju biciklističke staze, ali sada razmišljamo o modernijim rješenjima, kako dodatno pospješiti mobilnost. Tako smo uveli "bikesharing" sustav te "bikesharing" za električne bicikle, koji su se pokazali jako uspješni. Postavili smo bicikle na nekoliko punktova te smo povezali željeznički kolodvor, kampus i bolnicu, a svi građani mogu se njime besplatno koristiti, istaknuo je Šimić. Dodao je kako su prije tri godine uveli i besplatni električni autobus, ali ovo se nije pokazalo kao najbolje rješenje jer ga građani nisu prihvatili.
Stipe Stagličić, autor je aplikacije CityBus Zadar koja je namjenjena svim građanima županije s ciljem bržeg i lakšeg povezivanja. Aplikacija nudi prikaz autobusnih linija i stajališta, parking zona, taxi stajališta i lokacije nextbike stajališta. Uz sve to ima i opciju online plaćanja i digitalni sustav karata.
– Javnim prijevozom se uglavnom koriste umirovljenici i učenici. Ovaj projekt smo zamislili kao bi pomogao rasterećenju prometnica te kako bismo potaknuli i ostale građane na korištenje javnog prijevoza ili nextbikea, rekao je Stipe Stagličić, dodavši kako bi bilo dobro razmisliti i o snižavanju cijena karata za autobus na četri ili pet kuna jer se u Zadru gotovo nigdje ne vozi duže od pola sata.
– Ljudi ne koriste javni prijevoz iz tri razloga: ne znaju kad ide autobus, ne znaju gdje su stajališta, previsoka im je cijena karte, istaknuo je Stagličić, na što se nadovezala Una Vidović, koja je prilikom rada na masterplanu također provela anketu te su građani istaknuli kako im najviše smeta slaba frekvencija autobusa, netočnost te cijena.




Poluotok zatvoriti za sav promet
Dr. sc. Dino Županović sa Sveučilišta u Zadru istaknuo je i sezonalnost kao jednu specifičnost Zadra, gdje se tijekom sezone dogodi veliki skok u broju automobila na prometnicama, kao i činjenicu da grad ima velike dnevne migracije iz okolnih mjesta.
– Svakodnevno putujem do grada i svakodnevno imam problema s pronalaskom parkirališta. Ipak, kad bi postojala mogućnost da parkiram automobil na ulazu u Zadar, primjerice u Crno, te se prebacim na bicikl, prvi bih to koristio, rekao je Županović.
Kao jedna od tema rasprave našao se i Poluotok, koji bi prema nekima trebalo potpuno zatvoriti za promet, a prema drugima, samo dopustiti promet za stanovnike Poluotoka ili onih koji tamo rade.
– Po meni bi Poluotok trebalo zatvoriti za sav promet osim za stanare. Nema smisla da se ljudi voze u koloni po pola sata i traže parkiralište i time se rade čepovi, rekao je Marušić. S njim se složila i Atana Grbić, dodavši kako stanari trebaju imati pristup automobilima do svojih stanova.
Darko Kasap, pročelnik za gradnju, rekao je kako s rješavanjem parkirališta na Poluotoku treba biti oprezan jer ukoliko bi se zatvorio promet oko Poluotoka, to bi moglo značiti i gašenje života na Poluotoku.
Svi su se složiti kako ovom problemu treba pristupiti zajedničkom akcijom svih aktera koji su uključeni u planiranje strategije i razvoja grada.
Za kraj su rekli kako se nadaju kako će u budućnosti biti više bicikala na cesti uz veću sigurnost biciklista, više električnih automobila te više zelenila.
Možda bi za početak bilo dobro upitati organizatore zašto je Tjedan mobilnosti sveden na samo dva dana, odnosno na petak i subotu te zašto je u subotu besplatan prijevoz autobusom samo na liniji od Kolodvora do Poluotoka. Zašto u subotu nije sav gradski prijevoz besplatan?
 


Ukinuti promet od bazena do plaže Kolovare
Trenutno radimo na prostornom planu Kolovara te pokušavamo u potpunosti ukinuti promet u zoni od bazena do plaže Kolovare. Međutim, još uvijek sagledavamo sve te ćemo vidjeti je li ovo moguće, rekao je Marušić.


Pitanje o rotoru na Relji
Miljenko Dujela, žitelj Stanova potegnuo je pitanje rotora na Relji kod Polačišta te ceste kojom nije moguće sa Stanova ići na Relju, već se mora voziti gotovo kilometar više da bi se spustilo na cestu prema gradu.
– Svaki dan vozači gube pet minuta vozeći dužim putem jer voze kilometar duže. O onečišćenju okoliša ne treba ni govoriti, istaknuo je Dujela pitavši planira li se rušiti taj trokut te preusmjeriti promet. Kasap je na to odgovorio kako im je ovaj problem poznat te rade na tome.