Za građane koji skrivaju prihode, kazneni porez raste s 54 na 60 posto

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
NOVOSTI ZA »UTAJIVAČE« - Niži porezi na plaće, lokalnim vlastima više novca
Autor: 
Novom preraspodjelom, općine, gradovi i županije dobit će prema procjeni Ministarstva financija dodatnih dvije milijarde kuna. Općine i gradovi će umjesto 60 posto imati 74 posto udjela u porezu na dohodak, županije 20 umjesto 17 posto, no župan Zlatko Komadina ističe da bi pravedna podjela bila 73 - 21
M. DIMIĆ/PIXSELL
Ministarstvo financija predstavilo je u Gospiću lokalnim i regionalnim vlastima izmjene u porezu na dohodak

Od sljedeće godine u Hrvatskoj će se plaćati niže stope poreza na dohodak, ali će građani koji budu izbjegavali plaćanje poreza na ukupne prihode, pa im država iz vrijednosti imovine utvrdi da su kršili zakon, plaćati veći »kazneni« porez. Dosad je, u takvim slučajevima na razliku između vrijednosti imovine i prihoda na koje su porezi plaćeni, država naplaćivala porez od 54 posto. Ubuduće će se plaćati porez od 60 posto, što je dvostruko više od najveće stope poreza na dohodak koju će Hrvatska imati od sljedeće godine. Tako bi primjerice oni kod kojih se utvrdi prihod od deset milijuna kuna na koji nisu platili porez, nakon novog obračuna u ovoj godini platili 5,4 milijuna kuna, dok se dogodine taj iznos penje na šest milijuna kuna.

Jače kažnjavanje

Jače kažnjavanje građana koji skrivaju prihode i izbjegavaju plaćanje poreza samo je dio izmjena u porezu na dohodak što ih je Ministarstvo financija predstavilo lokalnim i regionalnim vlastima u petak u Gospiću, a po kojem će, što je puno veća promjena, od sljedeće godine puni iznos poreza na dohodak pripadati lokalnim i regionalnim vlastima na čijem je teritoriju prikupljen.
Veća je to zapravo promjena i od samog smanjenja stopa poreza na dohodak koje će od sljedeće godine biti 20 i 30 posto, umjesto dosadašnjih 24 i 36 posto. Vlada se uz to smanjenje koje bi trebalo značiti manje porezno opterećenje na plaće, pa samim time i veće neto plaće za radnike, odlučila mijenjati i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno odlučila je da više neće uzimati 17 posto poreza na dohodak općina, gradova i županija koji je onda skupljala u Fond izravnanja i dijelila nerazvijenim općinama i gradovima.
Tim se, procjenjuju u Ministarstvu financija, oslobađa oko dvije milijarde kuna koje ostaju na području gdje žive građani na čije plaće je taj porez i ubran. No, konačan iznos vidjet će se tek iduće godine, jer ne treba smetnuti s uma da će niže stope značiti i manje poreza te da bi koronakriza mogla donijeti i manje zaposlenih, ali i niže plaće. No, prepuštanje 17 posto poreza na dohodak koji je dosad išao u Fond izravnanja lokalnim i regionalnim vlastima ne znači da se napušta koncept pomaganja slabije razvijenima. Fond izravnanja postojat će i dalje, razlika je u tome što će njega ubuduće puniti država. U Vladi ističu da će taj trošak pokrivati iz izvornih prihoda države, ali se nadaju da će moći aplicirati i za dio novca iz europskih fondova jer ova promjena zapravo znači i reformu, što će se tražiti od država članica kad se bude odobravao novac iz projekta »Europa nove generacije«. Tako stopostotni iznos poreza na dohodak od sljedeće godine, a lani je od poreza na dohodak i prireza tom porezu ubrano oko 14 milijardi kuna, pripada općinama, gradovima i županijama. Država je odredila jedino da šest posto tog poreza i dalje namjenski moraju trošiti na decentralizirane funkcije, odnosno za financiranje osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva, socijalne skrbi, vatrogastva. Iznimno Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija taj novac mogu potrošiti na obnovu od posljedica potresa, dok će im država nadoknaditi novac namijenjen za decentralizirane funkcije. Preostalih 96 posto podijelit će općine, gradovi i županije, a čini se da su u ovoj priči nešto bolje prošle niže jedinice.

Župani složni

Dosad je 60 posto poreza na dohodak koji je neki građanin plaćao išlo općini ili gradu u kojem živi. Ubuduće će općina ili grad imati čak 74 posto poreza na dohodak. Županije su dosad dobivale 17 posto, a ubuduće će dobivati 20 posto poreza na dohodak. Tako će većinu novca koji Vlada »oslobađa« ovim promjenama, dobiti gradovi i općine, a manji dio pripast će županijama. I to je čini se jedini prijepor koji postoji oko ovog Vladinog prijedloga.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina kaže da svi izračuni pokazuju da bi raspodjela ipak trebala biti nešto drukčija, jer ako se novac iz Fonda izravnanja prepušta lokalnim i regionalnim vlastima proporcionalno njihovom sadašnjem udjelu, onda bi županije trebale dobiti 21 posto, a gradovi i općine 73 posto udjela u porezu na dohodak.
- Porez na dohodak čini veći dio prihoda županija, dok gradovi imaju i prirez na taj porez i komunalnu naknadu. Osim toga, ako ćemo se držati proporcionalnosti jedino pravedno bi bilo da županije dobiju 21 posto udjela u porezu na dohodak o čemu ćemo razgovarati na našim tijelima i onda, nadam se, ići s inicijativom prema Vladi. Većina kolega slaže se s mojim prijedlogom da bi županije trebale dobiti 21 posto, kaže Komadina.
Komadina se inače godinama zalagao za to da se porez na dohodak prepusti u potpunosti lokalnim i regionalnim vlastima, ističući da se on ne protivi pomaganju slabije razvijenih, ali da se na taj način koči one nešto bolje koji bi trebali vući hrvatski razvoj. Zadovoljan je, kaže, što je konačno do toga došlo, a iznenađen nije jer je već godinama kod svih izmjena u porezu na dohodak o tome razgovarao s ministrom Marićem, koji je bio svjestan problema.
Kad je Vlada najavila da će smanjivati stope poreza na dohodak, načelnici, gradonačelnici i župani upozoravali su da će novac izgubiti lokalne i regionalne vlasti, a samim time i snagu da osiguraju domaću komponentu za projekte koji se financiraju iz EU fondova. Komadina kaže da će ove promjene sasvim sigurno olakšati osiguranje novca za EU projekte, ali da je njegova županija i dosad uspijevala iz izvornih prihoda odvojiti novac za domaću komponentu.


FOND IZRAVNANJA

Prepuštanje 17 posto poreza na dohodak koji je dosad išao u Fond izravnanja lokalnim i regionalnim vlastima ne znači da se napušta koncept pomaganja slabije razvijenima. Fond će postojati i dalje, razlika je u tome što će ga ubuduće puniti država


»Ako ćemo se držati proporcionalnosti, jedino pravedno bi bilo da županije dobiju 21 posto udjela u porezu na dohodak o čemu ćemo razgovarati na našim tijelima i onda, nadam se, ići s inicijativom prema Vladi
Zlatko Komadina


REZULTATI

Konačan iznos oslobođenog novca vidjet će se tek iduće godine, jer ne treba smetnuti s uma da će niže stope značiti i manje poreza te da bi korona kriza mogla donijeti i manje zaposlenih, ali i niže plaće

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno