Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

U vrijeme pandemije porastao održivi način kretanja

21.09.2021. 08:17


Grad Zadar i ove godine sudjeluje u obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti od 16. do 22. rujna, a ovogodišnja tema je: »Održiva mobilnost za zdraviji život!« pod sloganom »Krećimo se održivo! Ostanimo zdravi!« Panel rasprava pod temom »Održiva mobilnost za zdraviji život!« pod sloganom »Krećimo se održivo! Ostanimo zdravi!« održana je jučer u Kneževoj palači gdje su se gosti bavili pitanjima mentalnog zdavlja, tjelesnog zdravlja, sigurnosti i odgovorima na Covid-19.
Na panel raspravi sudjelovali su profesorica Ana Pejdo s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Josip Milić, voditelj Odsjeka za pripremu i provedbu EU projekata, Gordana Ivković, voditeljica Centra za tjelovježbu i studentski šport, Josip Karuc, suvlasnik i suosnivač Proprio centra, farmaceut Frane Herenda te psihologinja Polona Bencun Gumzej.


Implementirati pametna prometna rješenja
Profesorica Ana Pejdo, komentirala je tako mogućnosti poboljšanja infrastrukture u Zadru za bolje, sigurnije i lakše kretanje.
– Ako želimo više truda uložiti u naše kretanje, onda nam ono treba biti sigurnije i lakše, kazala je Pejdo dodajući kako Zadar ima infrastrukturnih problema, a u svojem se predavanju najviše osvrnula na one biciklističke.
– Cilj je povećati broj ljudi koje pješače, bicikliraju ili koriste javni gradski prijevoz, a svjesni smo da u gradu Zadru biciklistička infrastruktura nije na nivou, ali važno je napomenuti kako se biciklisti često osjećaju nesigurno u prometu, rekla je Pejdo te dodala kako je u vrijeme pandemije porastao održivi način kretanja.
Josip Milić se nadovezao na urbanističke planove koji bi pospješili tjelesnu aktivnost kod građana te je predstavio dva projekta koja se trenutno provode, a koji bi trebali implementirati pametna prometna rješenja.
– Ovim bi projektima, unaprijedili promet kako bi se povećali alternativni oblici prijevoza te bi se time smanjilo opterećenje automobilskog prijevoza, rekao je Milić te dodao kako će novi ITS sustav s rekonstruiranom prometnicom omogućiti učinkovitije upravljanje prometom, bolju informiranost vozača, optimizaciju prometnih tokova, integraciju postojećih sustava te prioritizaciju javnog i biciklističkog prijevoza na području grada Zadra.
– Po završetku Ulice Franje Tuđmana dobit će se moderna četverotračna prometnica s naglaskom na javni prijevoz te će cijelom dužinom biti obostrana biciklistička staza, što je dobar preduvjet za više biciklista, rekao je Milić te dodao kako je to dobar korak prema budućnosti.


Neaktivnost – rizik za bolest
Gordana Ivković govorila je o važnosti tjelesne aktivnosti, a o tome je govorio i Josip Karuc istaknuvši važnost tjelesne aktivnosti za zdravlje te je usporedio stanje s pretpandemijskim vremenima kad je čak više od 80 posto adolescenata bilo neaktivno.
– To je zabrinjavajuć podatak jer neaktivnost donosi veći rizik za razvoj mnogih bolesti. Međutim, tijekom pandemije uvidjeli smo porast razvoja aktivnosti kod neaktivnih, a pad kod aktivnih osoba, rekao je Karuc te naglasio kako pozdravlja ideju za urbanistički razvoj »jer ako imamo dobru infrastrukturu to će podsvjesno potaknuti na aktivnost«. Farmaceut i fitoaromaterapeut govorio je o imunitetu te koji su najbolji prirodni sastavi za podizanje imuniteta, ali ujedno je naglasio i važnost psihofizičkog zdravlja.
– Za imunitet su jednako važni kretanje i kvalitetna prehrana te naravno psihičko zdravlje jer povećani stres dovodi do smanjenja imunološkog odgovora, a promjene životnih navika pozitivno utječu na dizanje imuniteta, rekao je Herenda.
Polona Bencun Gumzej komentirala je mentalno zdravlje kod ljudi i djece te kako ova situacija imala loših, ali i dobrih strana.
– Pandemija je s jedne strane zaustavila mobilnost jer ljudi nisu mogli ići nigdje, ali je u isto vrijeme utjecala i na povećanje aktivnosti kod ljudi, isto tako je i kod djece. Ovo je bila jedna kolektivna trauma za cijelo čovječanstvo, ali možemo iz toga nešto naučiti, rekla je Bencun Gumzej naglašavajući kako je ipak najveća šteta nastala kod djece koja su morala proći online nastavu.