Važnost očuvanja kulturne baštine jednako se tiče materijalne i nematerijalne ostavštine revitalizirati jedan bunker i njegov okoliš na Vidikovcu

Info dan projekta »Revival«, kojim se u funkciji turizma i kulturnih događanja pokušavaju revitalizirati napušteni prostori i projekcija dvaju domaćih uradaka, kratkometražnog filma »Marko« i poznatog »Zadarskog mementa«, održan je u nedjelju u Kneževoj palači.

Zadarska regija s oko 250 bunkera
Kroz projekt »Revival« u Zadru će se revitalizirati jedan bunker i njegov okoliš na Vidikovcu, koji će postati multifunkcionalni prostor za održavanje manjih događanja, te dio nove turističke rute. Zbog njihova očuvana stanja i sigurne infrastrukture, bunkeri imaju veliki potencijal čija će revitalizacija biti dijelom projekta »Revival«. O njemu je govorila profesorica Rafaela Božić, voditeljica projektnog tima Sveučilišta u Zadru.
– Naš zadatak u Zadru dio je projekta Interreg Italija – Hrvatska Europske unije, kojim se povezuju dvije susjedne zemlje te kojim se razvija bolja međususjedska suradnja. U projektu sudjeluje osam partnera iz dviju zemalja. Osim Zadra, dio projekta u Hrvatskoj su i Rijeka i Split. Projekt je vezan za arhitekturu prvog dijela 20. stoljeća, naročito prostore koji su izvan upotrebe te koji se smatraju arhitektonskim smećem, kazala je Božić i podsjetila kako je na prostoru zadarske regije oko 250 starih bunkera u kojima se gomila smeće te koji su ostali urbanistički neiskorišteni.
– Smatramo da oni imaju potencijala za druge sadržaje, koje bismo okupili pod turističkom kapom. U prostoru ćemo konkretno jedan od bunkera dovesti u stanje da se može posjetiti. Riječ je o bunkeru na zaobilaznici, gdje se Zadar spaja sa svojim zaleđem. Nadamo se da će projekt potaknuti i neke nove ideje njihove revitalizacije, zaključila je Božić.

«Marko« i »Zadarski memento«
Povjesničarka umjetnosti doc.dr.sc. Antonija Mlikota i redatelj Igor Mirković, direktor Motovun Film Festivala u kratkom razgovoru osvrnuli su se na tematiku Domovinskog rata kroz film »Marko« i tematiku filma »Zadarski memento«, koji prikazuje burnu zadarsku povijest u razdoblju između dva svjetska rata, razdoblja u kojem se grade zadarski bunkeri.
– Rajko Grlić u nedavnom pismu ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek kazao je da filmovi i kada su dobri i kada su loši i kada su zabavni i tužni, uvijek svjedoče o jednom vremenu, na isti način na koji industrijska arhitektura, u ovom našem slučaju, bunkeri, također svjedoče o prošlom vremenu. Film »Marko« je kratkometražni film domaće produkcije objavljen 2021. godine. Goran Vojnović iznimno popularan pisac i režiser u Sloveniji, napisao je scenarij, a Marko Šantić ga je režirao. Ono što ga povezuje sa »Zadarskim mementom« je da na isti način govori o kompliciranim međunacionalnim odnosima. Film prati par umirovljenih supružnika Marka i Ankicu, koji nikada nisu preboljeli smrt sina jedinca, Ante, koji je poginuo u ratu. Na prijedlog susjeda Stipe da Antinu sobu iznajme turistima, Marko se duboko uvrijedi, no Ankica ga nagovori da pristane, kazao je Mirković i naglasio kako je »Zadarski memento« jedini film koji je u cijelosti snimljen u Zadru.

Film kao dokument vremena
– Objavljen je 1984. godine. Kada ga gledamo u kontekstu zemlje i vremena u kojem je sniman, evidentno je da je to bilo vrijeme kada je film bio puno popularniji kao umjetnost, nego što je danas. Bila je to od države sponzorirana umjetnost i tim se filmom, koji je istovremeno bio i veliki državni projekt pokušao ostaviti dublji trag u filmskoj umjetnosti. U tom je kontekstu »Memento« puno vrjedniji kao dokument o duhu života i vremenu između dva svjetska rata, kao i kinematografiji u kojoj je nastao. Iako nije imao velikog uspjeha, danas nam pokazuje kakvi su se filmovi nekada snimali i kako su u Zadru izgledali međuljudski odnosi između dva rata, objasnio je Mirković, te dodao kako su filmovi, kao i bunkeri koji će se obnavljati, kulturna baština 20. stoljeća.
– U vrijeme dok su se filmovi snimali na filmskoj vrpci, u Hrvatskoj je snimljeno njih 200-tinjak, koji su snimani na 35 milimetarskoj vrpci, koja se više ne koristi i ne prikazuje. Ti filmovi polako propadaju. Ako želimo da sljedeće generacije budu u mogućnosti da ih ikada vide, moramo ih revitalizirati. Na taj način pronašli smo poveznicu između projekta »Revival« i »Zadarskog mementa«, zaključio je Mirković.